Efikasno osiguranje ili primjernije savladavanje kvaliteta mora proizlaziti iz suvremenog shvaćanja da je
kvalitet potrebno planirati i izvoditi. Odgovornost je obveza svih zaposlenih u organizaciji, tj. na području
djelovanja.
U prilogu želimo ukazati na značaj rizika u odnosu na sigurnost u razdoblju predoperativne zdravstvene
njege, gdje sudjeluju anesteziološki tehničari i medicinske sestre koje sudjeluju pri operacijama.
Svladavanje nepoželjnih događaja, incidenata, nesigurnosti i njihovo bilježenje, važan su faktor kvalitete u
zdravstvu. Za sprječavanje i svladavanje moramo već unaprijed prepoznati opasnosti, primjereno ocijeniti
rizih i odmah početi s mjerama sigurnosti za sprječavanje odnosno smanjivanje. U prvom redu djelujemo na
području smjernica, koje je odredilo Ministarstvo za zdravlje (sprječavanje bolničkih infekcija, smanjenje
broja bolesnih, greške pri primjeni lijekova, itd.). Upotreba pokazivača je svakako neizbježna, a potrebno je i
osnovno znanje za praćenje, analizu i poboljšanje procesa rada u ustanovi.
Značenje sigurnosnih vizita u operacijskim salama UKC Ljubljana je da vodstvo odjeljenja zajed no s
zaposlenima pristupi rješavanju neželjenih događaja i da se pobrine za sigurnost bolesnika i zaposlenih.
Operacija je za svakog pacijenta težak i stresan period i zahtijeva profesionalne i kvalitetne predoperativne
pripreme. Priprema za operativni zahvat počinje već pri indikaciji da je operacija potrebna i prihvaćenoj
odluci pacijenta za operaciju.
Klinika za anesteziologiju i intenzivno liječenje, KBC Rijeka
što je sigurnost pacijenta na anesteziji,plan anesteziološke skrbi, standardi za sigurno izvođenje anestezije, standardi temeljnog promatranja za vrijeme anestezije,zaključci
U ovome radu pokušavamo opisati bol kao svakodnevno iskustvo te kao simptom bolesti ili stanja koja
prethode nastanku bolesti ili oštećenju organizma. Posebno se osvrćemo na suzbijanje kronične maligne boli
te automatski podizanjem kvalitete života takovih bolesnika te očuvanjem vrijednosti dostojanstva čovj eka.
Isto tako prikazano je što medicinska sestra – tehničar treba poduzeti oko bolesnika ili osoba koja doživljava
bol a kako bi pokušali ublažiti podražaj ili u potpunosti ukloniti te predlažemo određena organizacijska
rješenja kako bi se podigla kvaliteta našeg rada na veću razinu, podići našu struku na pijedestal hvale
vrijednoga rada a naravno time postići što veću profesionalnost. Naša iskustva gubitkom dragih osoba (zbog
maligne bolesti) govore tome u prilog te prikazom slučaja biti će nam lakše shvatiti o složenosti i potrebi
takvih postupaka te naše profesionalnosti i pokušajmo dati sve od sebe za našeg bolesnika. Nastavkom na
prošlogodišnji rad nastojimo prikazati kada, kako i na koji način medicinska sestra može očuvati život
dostojan života te u cijelosti zadovoljiti profesionalnost i stručnost, da sestrinstvo u cjelini može ponuditi
ljudima i društvenoj zajednici u cjelini više od ublažavanja bola. Ruši li bol dostojanstvo života?
tim za kontrolu bolničkih infekcija, savjetodavna uloga, problematika bolničkih infekcija u jedinici i ntenzivnog liječenja
''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 22.-25. travnja 2010. godine
Tim za kontrolu bolničkih infekcija osigurava multidisciplinarni pristup (liječnik za kontrolu bolničkih infekcija +
vms za kontrolu bolničkih infekcija).
Tim za kontrolu bolničkih infekcija osigurava suradnju između zdravstvenih djelatnika u jedinici intenzivnog
liječenja i pružanje informacija vezanih uz problematiku bolničkih infekcija. Bolničke infekcije predstavljaju
značajni uzrok morbiditeta i mortaliteta u hospitaliziranih bolesnika posebice onih koji se nalaze u jedinici
intenzivnog liječenja s obzirom na zahtjevnost zdravstvene skrbi. Sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija
u Jedinici intenzivnog liječenja jedna je od važnih svakodnevnih aktivnosti.
Tim za kontrolu bolničkih infekcija svakodnevno prati izvršavanje programa kontrole bolničkih infekcija,
temeljem kojih određuje prioritete primjenjujući praksu temeljenu na dokazima.
U Republici Hrvatskoj na snazi je „Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprječavanje i kontrolu
bolničkih infekcija“ objavljen u službenom glasilu RH N. N. Br. 93/2002. u kojem su jasno definirani zadaci
Tima za kontrolu bolničkih infekcija.
«Članak 33.
Zadaci Tima za kontrolu bolničkih infekcija uključuju svakodnevno:
1. nadziranje provedbe preporuka, postupaka i mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, praćenje
i evaluaciju pojedinih mjera;
2. praćenje bolničkih infekcija prema utvrđenim prioritetima, izolatima od posebnog značenja;
3. pružanje savjetodavne i stručne pomoći u svakodnevnom radu, pri incidentu;
4. epidemiološko izviđanje u slučaju epidemije, prikupljanje i analiziranje podataka, utvrđivanje preporuka i
mjera za suzbijanje epidemije;
5. organiziranje kontinuirane edukacije medicinskog i nemedicinskog osoblja;
6. sigurno pohranjivanje podataka.»
Svakodnevne aktivnosti Tima za kontrolu bolničkih infekcija u Jedinici intenzivnog liječenja su: praćenje i
nadzor bolničkih infekcija, brza identifikacija i istraga u slučaju pojave epidemije kod pojedinih potencijalno
opasnih procedura, osigurati savjetodavnu ulogu u slučaju izolacije koloniziranog/inficiranog bolesnika ili
uslučaju provođenja raznih rizičnih procedura, davati savjete svakodnevno u kontaktu s zdravstvenim
djelatnicima, omogućiti postojanje pisanih preporuka i postupnika o kontroli infekcija, uključujući periodičku
evaluaciju i obnavljanje, svakodnevno utjecati na zdravstvene djelatnike svih profila u promjeni stava prema
postupcima koji se odnose na prevenciju i kontrolu infekcije, educirati osoblje, pripremiti periodička izvješća
vezana uz određenu problematiku te ih prezentirati na odjelu u cilju boljeg upravljanja rizikom u kontroli
bolničkih infekcija.
IABP, standardi rada, prevencija i prepoznavanje komplikacija, sestrinske intervencije, smanjenje morbiditeta, povećanje kvalitete sestrinske skrbi
''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 22.-25. travnja 2010. godine
Kardijalna kirurgija je jedna od najkompleksnijih kirurgija i kao takva, vrlo brzo se razvija i napreduje u svim
svojim segmentima, pa tako i u težnji da se smanji njezina invazivnost na pacijente. IABP je tek jedan od
terapijskih suporta koji na minimalno invazivni način smanjuje morbiditet pa i mortalitet kod kardiokirurških
bolesnika.
Da bi medicinska sestra mogla kvalitetnije sudjelovati u ozdravljenju takvih pacijenta, ona mora pratiti nove
trendove u kardijalnoj kirurgiji i zajedno sa liječnicima primjenjivati ili razmijeniti primjenu nekih novih
postupaka.
Kroz analizu važnosti poznavanja principa rada IABP za kvalitetniju sestrinsku skrb, medicinska sestra mora
znati:
1. standardizirani protokol ( što radi liječnik, a što medicinska sestra)
2. adekvatna oprema
3. stalni nadzor pacijenata
4. poznavanje mehanizma rada IABP
5. prepoznavanje krivulje tlaka
6. prepoznavanje komplikacija
Danas, kada je razina educiranosti medicinskih sestara bitno veća nego prije nekoliko desetaka godina,
veća je i njihova odgovornost. Ipak, ne treba zaboraviti da je temeljna zadaća medicinske sestre zdravstvena
njega pacijenata, a uz znanje i volju, medicinska sestra može unaprijediti zdravstvenu njegu na svim razina i
tako bolesnicima osigurati što brže i kvalitetnije ozdravljenje.
Sigurnost pacijenta na anesteziji je skup mjera kojima rizik od komplikacija kod op.zahvata svodimo na
najmanju mjeru.
Jedna od važnih karika u sigurnosti pacijenta je soba za buđenje.
U novije vrijeme standard nalaže da soba za buđenje bude blizu op.bloka i JIL-a.Dobra primopredaja
između anesteziološkog tehničara i sestre u sobi za buđenje i prenos svih važn ih informacija o pacijentu
prije,za vrijeme i poslije anestezije važan su čimbenik sigurnosti.
Anesteziološki teh.osigurava siguran transfer pacijenta iz operacijske dvorane u sobu za buđenje ,a zajedno
sa sestrom u sobi postavlja monitoring,kontrolira stanje svijesti ,zavoje i krvarenje iz rane.
Prati vitalne funkcije,diurezu,količinu sadržaja na drenove,respiracije i sadržaj sonde.
Procjenjuje jačinu boli pacijenta i o svim parametrima vodi evidenciju.
IZGLED SOBE ZA BUĐENJE (RECOVERY ROOM)
Soba mora biti prozračna,dobre vidljivosti s odgovarajućom temperaturom.
Potrebno je osigurati nesmetan pristup pacijentu i aparatima.
U sobi obavezno imati: Neinvazivni minitoring,pribor za aspiraciju,centralne dovode kisika,zraka i
vacum,pribor za održavanje dišnog puta,pribor za arteficijalnu ventilaciju,pribor za lijekove i CPR,defibrilator
i lijekove za anesteziju i analgeziju.
U sobu uvijek uđite sa osmjehom za pacijenta
KOMPLIKACIJE U POSTANESTEZISKOM RAZDOBLJU
Zadaća svih djelatnika u procesu zbrinjavanja pacijenta je moguće komplikacije prepoznati i pravodobno
zbrinuti.
Najčešće komplikacije u postoperativnom razdoblju su : postoperativna bol,mučnina i
povraćanje,respiratorni problemi,kardiovaskularni problemi,hipotermija,hipertermija,postoperativni deliriji i
usporeno buđenje.
DOKUMENTACIJA U SOBI ZA BUĐENJE
Anesteziološkom teh.ili med.sestri koji rade u sobi za buđenje treba biti dostupna povjest bolesti i
anesteziološki list pacijenta iz koje možemo iščitati tijek anestezije.
RECOVERY LISTA sadrži osnovne podatke o pacijentu,dijagnozu i vrstu operacije,stane nakon
operacije,upis vitalnih parametara,terapija u sobi za buđenje ,preporuka za odjel.
Med sestra se obavezno potpisuje zbog lakše komunikacije sa odjelom na koji pacijent odlazi.
