Kako poboljšati sigurnost transfuzije krvi ? Mjesto i uloga medicinske sestre

Dženana Begić, dr Mirza Begović

JU Opća bolnica ''Prim. dr. Abdulah Nakaš'', Sarajevo, Odsjek za transfuzijsku medicinu

transfuzija krvi, bolnička banka krvi, uloga medicinske sestre

''1. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 21.-24. travnja 2008. godine

Transfuzija krvi je način liječenja koji se koristi u mnogim kliničkim situacijama u cilju spašavanja
života ili smanjenja tegoba povrijeđenih/oboljelih osoba. Transfuzija krvi n ije lišena sporednih
efekata - prenošenja infektivnih bolesti putem krvi i neželjenih transfuzijskih reakcija.
Opasne i/ili letalne transfuzijske reakcije obično nastaju zbog toga što se ne poštuju standardne
radne procedure korištenja krvi / krvnih prip ravaka, pripreme krvi / krvnih pripravaka za transfuziju
i samu transfuziju krvi / krvnih pripravaka.
Zavod za transfuzijsku medicinu JU Opće bolnica »Prim. dr Abdulah Nakaš« je u skladu sa
preporukama WHO, Zavoda Europe i Agencije za kvalitetu i akreditacije u zdravstvu FBiH izradio
»Proceduru transfuzije krvi« u cilju poboljšanja kvalitete i sigurnosti transfuzijskog liječenja.
U Proceduri transfuzije krvi je naglašena uloga medicinske sestre u osiguranju sigurne transfuzije
krvi, kako u procesu odabira i pripreme krvi za transfuziju (u bolničkoj banci krvi), tako i u procesu
davanja krvi (na odjelima bolnice).

preuzmi dokument

24 sata uz vitalno ugroženog bolesnika

Goran Kukolj

ZC Zrenjanin , Srbija

Bolesnik, vitalne funkcije, JIL, liječenje

''1. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 21.-24. travnja 2008. godine

Kritično oboljeli je bolesnik čije su sve rezerve smanjenje na minimum i koji se može održavati
samo uz pomoć kompleksne terapije koja se naziva Intenzivna terapija.
S obzirom na kompleksnost liječenja stvorene su jedinice intenzivne skrbi.
Razlozi za smeštaj vitalno ugroženog bolesnika u jedinicu intenzivnog liječenja su mnogostruki.
Da bi jedinica funkcionirala neophodni su kako ljudski,farmakološki, tehnološki tako i prostorni
resursi.
Neophodan je multiprofesionalni i multidisciplinarni rad tim a i njihovo međusobno funkcioniranje.
U toku 24h mnogobrojne su procedure koje medicinska sestra/tehničar provodi kako samostalno
tako i uz nadzor liječnika. U toku 24-satnog nadzora vitalno ugrožene osobe kompetencije
med.sestre su ogromne,kompleksnost u njegovom liječenju pred med.sestru postavlja velike
zadatke i zahtjeve, a njih je jedino moguće ispuniti ako se svakodnevno usavršavamo i na taj
način napredujemo,prilikom čega će biti zadovoljne obje strane - bolesnik i njegova obitelj,a s
druge strane članovi zdravstvenog tima.

preuzmi dokument

HEMODINAMSKI MONITORING U SREDIŠNJOJ JEDINICI INTENZIVNOG LIJEČENJA

Danijela Greganić, Igor Pelaić

KB Sestre milosrdnice, Zagreb, Zavod za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, Središnja jedinica intenzivnog liječenja (SJIL)

hemodinamski monitoring, jedinica intenzivnog liječenja, medicinska sestra

''1. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 21.-24. travnja 2008. godine

Budući da je temelj intenzivnog liječenja biti u korak sa vremenom, kako korištenjem najnovijih
spoznaja liječenja, tako i korištenjem suvremene aparature u cijelom prostoru SJIL -a uveden je
novi najsuvremeniji monitoring.
Novim monitoringom uz svaki krevet imamo 2 monitora. Jedan osnovni monitor namjenjen je
uobičajenom nadzoru i praćenju vitalnih funkcija bolesnika (tzv. Infinity Delta monitor), dok je
drugi monitor (tzv. Infinity Explorer) namjenjen naprednom praćenju bolesnika i dobivanju
preciznije slike o bolesniku, te je on zapravo računalo uz krevet bolesn ika. Oba monitora uz svaki
krevet čine cjelinu koja se naziva Infinity Omega rješenje.
Kako bi nadzor bolesnika bio što precizniji svih 15 osnovnih i dodatnih monitora umreženo je na
centralnu nadzornu jedinicu na sestrinskom pultu, koja nam omogućuje kont inuirano, praćenje
svih bolesnika sa jednog mjesta u isto vrijeme, te istovremeno prilikom poremećaja stanja
bolesnika pravovremeno reagiranje na novonastalu, moguću akcidentalnu situaciju.
Također, u svakodnevnom radu rutinski se provode sve metode monitoringa kako neinvazivne,
tako i invazivne.
Od neinvazivnih metoda rutinski se provodi monitoring:
 EKG-a,
 pulsa,
 analiza aritmija (osnovna i proširena),
 respiracije,
 periferne saturacije kisikom,
 neinvazivno mjerenje arterijskog tlaka,
 temperature (više vrsta i mogućnosti mjerenja) i
 CO2 na kraju izdaha (EtCO2)
 EEG monitoring.
Od invazivnih metoda koristimo:
 invazivno mjerenje arterijskog tlaka,
 kontinuirano mjerenje CVT-a,
 kontinuirano mjerenje intraabdominalnog tlaka (IAP),
 monitoring intrakranijalnog tlaka (ICP),
 invazivni monitoring arterijskim termodilucijskim kateterom (PiCCO),
 monitoring Swan ganz termodilucijskim kateterom,
 monitoring saturacije u bulbusu vene jugularis (SvjO2),
 Lidco hemodinamski monitoring i
 Limon hemodinamski monitoring.
Poznato je da razvoj suvremene medicine, intenzivnog liječenja, kao i zdravstvene njege
bolesnika u JIL-a, zahtijeva visoko educirane medicinske sestre/tehničare, stoga je kontinuirana
edukacija imperativ sestrinske prakse.

preuzmi dokument

Hemodinamski monitoring: Termodilucijski kateter Swan-Ganz i uloga sestre

Vedran Dumbović, Matija Žuk, Ana Savović

Klinika za plućne bolesti " Jordanovac", Zagreb Odjel za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje

termodilucijski kateter Swan-Ganz, lumeni, plućni kapilarni tlak, minutni volumen srca, hemodinamski monitoring

''1. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 21.-24. travnja 2008. godine

Uvođenjem termodilucijskog katetera u kliničku primjenu (Swan i Ganz) 1970. godine došlo je do
velikog napretka u praćenju hemodinamskog stanja bolesnika u perioperativnom i
postoperativnom periodu pružajući značajne dijagnostičke podatke.
Pulmonalni kateter konstruiran je za:
- mjerenje tlaka u plućnoj arteriji
- za mjerenje plućnog kapilarnog tlaka tzv. ''wedge pressure''
- omogućuje mjerenje minutnog volumena srca pomoću metode termodilucije C.O.(cardiac
output), iz čega se izračunavaju hemodinamske vrijednosti
- za davanje lijekova i infuzija

Standardni termodilucijski kateter je dužine 110cm i ima 4 lumena. Načinjen je od fleksibilnog
polivinilklorida. Pri samom vrhu se nalazi gumeni balončić, lumena 1,5 ccm, koji kada je napuhan
ne zatvara izlaz iz katetera. Na taj način se sprečava da vršak katetera dosegne stjenku desnog
ventrikla, te tako smanjuje mogućnost nastajanja aritmija. Drugo važno svojstvo ovog balona je
da struja krvi prilikom uvođenja odnosi kateter u plućnu arteriju. Napuhanim balonom mjeri se
plućni kapilarni tlak(wedge pressure).

Pomoću termodilucijskog katetera dobivamo tri osnovna hemodinamska parametra:
- desno i lijevostrani intrakardijalni tlakovi
- minutni volumen srca (cardiac output)
- kontrolu plinova u krvi

Indikacije za plućnu arterijsku kateterizaciju
- intraoperativni monitoring
- hemodinamska nestabilnost
- plućna embolija
- plućna hipertenzija
- septički šok
- trauma
- stanje nakon infarkta miokarda
- postoperativno liječenje

Komplikacije prilikom upotrebe katetera
- lom katetera
- puknuće balona (zračna embolija)
- tromboza
- infekcija (endokarditis, sepsa)

preuzmi dokument

Hemodinamski monitoring pacijenata kod implantacije umjetne proteze kuka

Dragišić Boško

Klinika za anesteziju i intenzivno liječenje, KC Banja Luka

monitoring, opća i spinalna anestezija

''1. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 21.-24. travnja 2008. godine

Monitoring pacijenta za vrijeme anestezije obuhvaća praćenje vitalnih parametara, kvalitetnijeg i
lakšeg praćenja kliničkog stanja pacijenta, a sve u cilju pružanja maksi muma za bolesnika na
operacijskom stolu. Standardni monitoring nam omogućava da svedemo ljudsku grešku tijekom
operacijskog zahvata na minimum.
Minimum monitoringa bez kojeg ne bi trebalo započeti operacijski zahvat sastoji se od: EKG
monitoringa, NIBP, pulsne oksimetrije i kapnografije. Monitoring se postavlja prije uvoda pacijenta
u anesteziju i za ove postupke odgovaran je anesteziološki tehničar. Tijekom operacijskog
zahvata vrijednosti parametara koji se prate moraju biti dokumentirani u anesteziološkoj listi.
Na Ortopedsko-traumatološkoj klinici pored niza drugih operacijskih zahvata radi se i implantacija
umjetnog kuka, koja omogućuje osobama starije životne dobi, a u poslijednje vrijeme u porastu je
i broj mladih osoba kao posljedica različitih trauma, uz edekvatnu rehabilitaciju povratak u
normalne životne aktivnosti.
U našem radu smo obradili 30 pacijenata u periodu od 16.11. 2007 godine do 25.01. 2008 godine
u elektivnom operacijskom programu. Prosječna starosna dob pacijenta je 69,4 godine, po ASA
klasifikaciji 2 i 3 stupnja. Operacijski zahvati su izvedeni u općoj i regionalnoj anesteziji.
Prednosti regionalne u odnosu na opću anesteziju i obratno kao i sam izbor metode je bio
individualan u zavisnosti od zahtijeva i općeg stanja pacijenta.
Svi pacijenti postoperacijski su bili liječeni na Ortopedsko-traumatološkoj klinici, a rehabilitacija je
provođena u nadležnim Centrima.

preuzmi dokument

STANDARDIZACIJA POSTUPAKA KAO MJERA PREVENCIJE INFEKCIJE CENTRALNIH VENSKIH KATETERA

Nataša Goričan, Emica Jurić, Adriano Friganović

Odjel anesteziologije i intenzivnog liječenja kardiokirurških bolesnika, Klinika za ansteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, KBC Zagreb

centralni venski kateteri, infekcija, preventivne mjere

''1. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 21.-24. travnja 2008. godine

Postavljanje centralnog venskog katetera zbog nadoknade parenteralnog unosa i
hemodinamskog monitoriranja bolesnika postalo je središnji dio suvremene medicin e, osobito u
jedinicama intenzivnog liječenja. Infekcije centralnih venskih katetera su povezane sa značaj nim
morbiditetom i mortalitetom, kao i troškovima liječenja .
Provedenim istraživanjem utvrđeno je da provođenjem standardiziranih postupaka kod previjanja
i održavanja centralnih venskih katetera dolazi do smanjenja incidencije infek cija.
Istraživanje je obuhvatilo 60 ispitanika,nasumično odabranih, različitih dobnih skupina za vrijeme
boravka u jedinici intenzivnog liječenja nakon kardiokirurškog zahvata.

preuzmi dokument