ABO i RhD krvne grupe, automatizirano određivanje, racionalizacija rada
''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 22.-25. travnja 2010. godine
Obrazloženje i cilj rada: U skladu s preporukama Europskog vijeća upotreba automatskih kompjutoriziranih
sustava za izvođenje imunohematoloških testova važna je zbog isključivanja ljudskih g rešaka koje mogu
uzrokovati fatalni ishod transfuzijske terapije. Cilj rada je procjena učinkovitosti izvođenja
imunohematoloških testova na potpuno automatiziranom kompjuteriziranom sustavu Tango -Optimo u
odnosu na poluautomatski kompjuterizirani sustav Tecan-Genesis-Medusa.
Materijal i metode: Vršena je usporedba utroška vremena i učestalosti nepodudarnih rezultata određivanja
ABO i RhD krvnih grupa dobivenih za 16 133 uzoraka bolesnika rađenih u 112 serija od po 144 uzoraka na
poluautomatskom sustavu Tecan-Genesis-Medusa u odnosu na iste parametre za 17 427 uzoraka rađenih
u 121 seriji na potpuno automatskom sustavu Tango-Optimo.
Rezultati: Prosječno vrijeme rada tehničara na jednoj seriji izvođenoj na poluautomatskom sustavu Tecan Genesis-Medusa iznosi 120 minuta, a na potpuno automatskom sustavu Tango-Optimo 55 minuta (po seriji
54% manje utrošenog vremena na sustavu Tango-Optimo).
Komentar i zaključak: Značajno skraćenje vremena rada tehničara zbog smanjenja njihove angažiranosti
tijekom izvođenja testova na potpuno automatiziranim sustavima pruža mogućnost za racionalizaciju i
reorganizaciju rada u transfuzijskim ustanovama.
Klinika za digestivnu kirurgiju ( intenzivna njega ), Klinički centar Srbije, UINARS
kritično oboljeli, JIL, qutreach
''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 22.-25. travnja 2010. godine
Prateći kretanja u savremenoj medicini, često zaboravljamo da postoje kolege koje leče kritično obolele
bolesnike i na drugim odeljenjima naših ustanova. Zaokupljeni problemima i zadovoljst vima ostajemo
zatvoreni u četri zida naše jedinice intenzivnog lečenja. Sestre i lekari sa svojim znanjima, tehnologijom i
iskustvom stečenim u radu sa kritično obolelim gube kontakt sa ostalim kolegama u svojim ustanovama.
Iako je mortalitet kod kritično obolelih značajno smanjen stvaranjem jedinica intenzivnog lečenja, sasvim je
očigledno da je njihov uspeh nedovoljno povezan sa radom osoblja na odeljenjima. Svesni toga da se veliki
broj potencijalno kritično obolelih nalazi na odeljenjima , osoblje jedin ica intenzivnog lečenja u mnogim
zemljama uspostavlja nove koncepte. U osnovi, taj koncept se zasniva na tome da veštine i znanja koja se
koriste u JIL budu dostupna i korišćena od strane lekara i medicinskih sestara tehničara na odeljenjima. Taj
koncept je poznat pod nazivom Qutreach. Naime, kritično oboleli se nalaze na odeljenjima, primljeni su kao
takvi, ili postaju posle dijagnostičkih ili terapijskih procedura, ili se napredovanjem osnovnog oboljenja
njihovo stanje pogoršava. Pogoršanja i po dolasku iz JIL se takođe dešavaju. Cilj je da se takvi bolesnici na
vrema prepoznaju i budu odgovarajuće zbrinuti.
U skladu sa time osoblje jedinica intenzivnog lečenja dobijaju i novu ulogu. Svoje znanje, veštine i iskustvo
prenose na odeljensko osoblje. Tako oni postaju jedna vrsta edukativnog i konsultativnog servisa. Pored
toga oni mogu organizovati timove koji po poziovu odlaze na odeljenja i tako brzo rešavaju krizne situacije.
Tako se dobija nova kategorija jedinica intenzivnog lečenja: jedinica intenzivnog lečenja „bez zidova“. Znanja
i veštine koja se primenjuju u njima postaju dostupna svima, a ne samo u prostorijama JIL, a sve u cilju
stavljanja u pripravnost odeljenskog osoblja gde se takođe nalaze kritično oboleli bolesnici.
Tijekom trudnoće, a pogotovo pri porodu, prilikom odvajanja posteljice, uslijed ulaska nepodudarnih
eritrocita djeteta u majčin krvotok može se pobuditi majčin imunološki sustav.
Majčin imunološki sustav biva potaknut antigenima na djetetovim eritrocitima naslijeđenim od oca. Majka
također može biti senzibilizirana i uslijed ranijih transfuzija, poroda ili pobačaja. Najčešći oblik hemolitičke
bolesti novorođenčeta javlja se uslijed ABO ili Rh nepodudarnosti, ali može biti uzrokovan a i drugim
antigenim.
Antitijela senzibilizirane majke prijelaze kroz posteljicu u dječji krvotok, te se vežu na djetetove eritrocite i
razaraju ih. Razaranje eritrocita u organizmu ima za posljedicu životnu ugroženost djeteta. Stanje nastalo
hemolizom eritrocita naziva se hemolitička bolest novorođenčeta. Hemolitička bolest novorođenčeta
manifestira se kao: Icterus gravis neonatorum, Anaemia haemolytica neonatorum. Kod blažeg oblika
hemolitičke bolesti uglavnom je dovoljno poduprijeti ubrzanu eliminaciju b ilirubina fototerapijom i infuzijama,
a u težim slučajevima intervenira se transfuzijom.
Kod Rh nepodudarnosti bolest se može prevenirati primjenom antihumanog hiperimunog globulina.
Cilj ovoga rada je edukacija djelatnika o novim dijagnostičkim imunohematološkim metodama, te novim
pristupima u prevenciji i liječenju hemolitičke bolesti novorođenčeta. Stjecanje novih znanja i metoda, te
njihova primjena sigurno će imati utjecaja na kvalitetniju dijagnostiku, prevenciju i terapiju bolesti.
Nataša Goričan, Tatjana Lukovečki, Adriano Friganović
Odjel za anesteziologiju i intenzivno liječenje kardiokirurških bolesnika, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, KBC Zagreb
bol, JIL, muzikoterapija, primjena
''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 22.-25. travnja 2010. godine
Liječenje boli je temeljno ljudsko pravo. Službena definicija boli Međunarodnog udruženja za proučavanje
boli (IASP), koju je prihvatila Svjetska zdravstvena organizacija je da je bol neu godno osjetno i emocionalno
iskustvo, udruženo s aktualnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva ili opisano u vrijeme tog oštećenja.Jedinica
intenzivnog liječenja (JIL) organizacijska je jedinica u kojoj se provode različite dijagnostičke i invazivne
metode u svrhu liječenja pacijenata. Unatoč trudu da pacijenti budu zbrinuti uz namanji mogući rizik za
nastanak boli, bol i anksioznost su učestala pojava. Da bi se te pojave smanjile proteklih nekoliko desetaka
godina, u svijetu, se primjenjuje muzikoterapija. Iako kod nas ta metoda još uvijek nije dovoljno poznata vrlo
je efikasna.
Muzikoterapija je definirana kao „ the use of music to influence the patients“ i djeluje na fizičko, mentalno i
emocionalno stanje prije, za vrijeme i nakon tretmana (Bruscia,1989, p.87). Opisana je kao komplementarna
metoda i služi kao nadopuna konvencionalnim i medicinski orjentiranim postupcima u svrhu liječenja boli.
Nefarmakološki je oblik liječenja. Prednost joj je što smanjuje negativne učinke opioidnih analgetika, spada u
low - cost oblike liječenja, ubrzava sam proces izliječenja te ima pozitivan utjecaj na fiziološko i psihološko
stanje pacijenata. Glavna svrha primjene muzikoterapije u JIL -u je da prekida ciklus boli, tj. smanjuje mišićnu
tenziju i simpatičku aktivnost.
1 Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, KB „Sveti Duh“, Zagreb 2 Poliklinika „Dr Lastrić“, Zagreb
standardi, smjernice i preporuke
''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 22.-25. travnja 2010. godine
Za sigurnost pacijenta danas koristimo standarde, smjernice i preporuke uglavnom od ASA -e i to u većini
zemalja svijeta i Europe.
Pojedine zemlje, a zbog posebnosti zdravstva u vlastitoj zemlji izrađuju vlastite smjernice i preporuke.
Postupanje u skladu sa smjernicama potvrđuje ispravnost postupka primijenjenog za pacijenta. Standardi,
smjernice i preporuke daju smjernice za poboljšanje donesenih odluka u promicanju blagotvornog ishoda
liječenja u praksi anesteziologije. Cilj nam je što prije pripremiti vlastite nacionalne smjernice koje će uključiti
posebnosti zdravstvenog problema u Hrvatskoj.
Tumačenje i primjena standarda, smjernice i preporuka odvija se u kontekstu lokalnih institucija, organizacije i
praktičnog rada.
Prema naučenom iz (uglavnom) stranih časopisa i knjiga, prema dugogodišnjoj praksi u matičnoj bolnici, u vojnoj
bolnici u Skopju, te praksi stečenoj na radu u Švicarskim bolnicama mislim da je za sigurnost pacijenta na
anesteziji najvažnije:
KVALITETNO, STRUČNO I ŠKOLOVANO OSOBLJE
KONTINUIRANA EDUKACIJA
STANDARDI, SMJERNICE I PREPORUKE
PRECIZNO VOĐENA MEDICINSKA DOKUMENTACIJA
DOBRO UIGRAN TIM (REANIMACIJA)
Ako smo ispunili sve ove sigurnosne faktore, s pravom možemo očekivati kvalitetnu
anesteziju,analgeziju,buđenje pacijenta i njegov postoperacijski oporavak.
Drugim riječima, ako smo ispunili sve ove faktore, možemo se nadati da je sigurnost pacijenta na anesteziji, bila
na visokom, zadovoljavajućem stupnju.
Jedinica intenzivne njege Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata, KBC Zagreb
bol, bolesnik, komunikacija, VAS ljestvica , protokol liječenja poslije operacijske boli, analgetici
''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 22.-25. travnja 2010. godine
Bol je, nažalost, neizbježno ljudsko iskustvo i svojom prisutnošću potpuno zaokuplja pojedinca i remeti
njegov život.
Cilj i zadatak medicinske sestre je spriječiti ili barem ublažiti bol. Važno je utvrditi jačinu i intezitet boli, koji
ovise o mnogim faktorima, kako fizičkog i psihičkog stanja bolesnika, tako i razine tolerancije na bol, te
veličinu i vrstu operativnog zahvata...
Dobrom prijeoperacijskom pripremom utječemo na doživljaj boli u poslijeoperacijskom periodu.
Komunikacija bolesnika sa tumorom glave i vrata i medicinske sestre je otežana zbog endotrahealne kanile,
te takav bolesnik očekuje poseban pristup, povjerenje, sigurnost i stabilnost koje dobiva od medicinske
sestre.
Jedan od načina da se utvrdi jačina boli je VAS ljestvica ( vizualna analogna ljestvica). Bolesn ik kao jedini
vjerodostojni indikator boli na osnovi inteziteta boje i širine stupca određuje jačinu svoje boli koja se izražava
u postocima, 0% ne boli-100% neizdrživa bol.
Mjerenje jačine boli uz ostale parametre koje kontroliramo (puls, tlak, temperatura), njihovim upisivanjem u
listu činimo bol vidljivom.
Integracijom izmjerenih VAS vrijednosti u listu tj. njihova dokumentacija u vidu krivulje pomaže nam pri
primjeni analgetika. Zadaća medicinske sestre pri davanju analgetika je obratiti pozornost na određene
nuspojave.
Za razliku od davanja analgetika“ po potrebi“ uvode se protokoli liječenja postoperacijske boli za pojedine
tipove zahvata. Liječenjem boli protokolima značajno se smanjuje razina boli u cijelom periodu
hospitalizacije.
