Donorom organa može postati svaka osoba kojoj je kliničkim testovima dokazana moždana smrt, a čija je funkcija ostalih organskih sustava ostala sačuvana. U slučaju prethodnog davanja izjave o nedarivanju organa ili odbijanja člana obitelji ne pristupa se eksplantaciji organa. Organi s preminule osobe smiju se uzimati isključivo u svrhu liječenja drugih osoba koje su labolatorijskim testovima dokazano kompatibilne s darivateljem.
POKAZATELJI MOŽDANE SMRTI
Ukočene i raširene ili srednje raširene zjenice bez reakcije na jako svjetlo.
Mora postojati odsutnost slijedećih refleksa:
Kornealnih refleksa
Okulocefalnog refleksa
Okulovestibularnog refleksa
Faringealnog i trahealnog refleksa
Odsutnost reakcije na duboku bol.
Odsutnost svih stanja koja bi mogla oponašati moždanu smrt.
Etiologija moždane smrti mora bit potpuno jasna bez ikakve sumnje.
Procjena na Glasgow koma skali
Svakodnevno se dijagnostičkom metodom TCD-a krvnih žila na bazi lubanje utvrđuje protok krvi.
KONTRAINDIKACIJE ZA DARIVANJE ORGANA
Dob iznad 65 odnosno ispod 5 godina života.
Sustavne maligne bolesti (izuzetak je primarni zloćudni tumor mozga)
Jasni znaci septikemije i prisutnost infekcije bilo kojeg organskog sustava
Pozitivan nalaz za hepatitis B i C, pozitivan HIV
Oligoanurija usprkos medikamentnoj terapiji
Trajanje mehaničke ventilacije dulje od 7 dana.
ZADACI MEDICINSKE SESTRE-TEHNIČARA
Medicinska sestra-tehničar asistira ili samostalno provodi slijedeće postupke:
uvođenje CVK
Postavljanje arterijske kanile
Postavljanje periferne venske kanile
Praćenje bolesnika na pretrage
PRAĆENJE VITALNIH FUNKCIJA
Uvođenjem invazivnog monitoringa konstantno se prate RR, puls, T.T, a CVT se mjeri svaka 2-4 sata, no po potrebi i češće.
Satna diureza(0.5-1ml/kg) optimalno 70kg.
Održavanje prohodnosti dišnih puteva
ZAKLJUČAK
Samo pravodobnim prepoznavanjem i adekvatnom skrbi donora može se osigurati dobra priprema za eksplantaciju organa
Klinika za anesteziologiju,reanimatologiju i intenzivno liječenje, KBC Zagreb
neinvazivna mehanička ventilacija, zdravstvena njega
''4. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 14.-17. travnja 2011. godine
Neinvazivna mehanička ventilacija (engl.Nonivasive Ventilation,NIV) se primjenjuje u liječenju akutnog i kroničnog respiratornog zatajenja.To je oblik ventilacije bolesnika koji se provodi bez primjene endotrahealne intubacije i sve češće se primjenjuje u jedinicama intenzivnog liječenja.Prednosti neinvazivne mehaničke ventilacije u odnosu na invazivnu mehaničku ventilaciju su:izbjegavanje komplikacija endotrahealne intubacije, smanjenje učestalosti upale pluća uzrokovanih strojnom ventilacijom (VAP), povoljan utjecaj neinvazivne mehaničke ventilacije na hemodinamski status bolesnika, te jednostavnost primjene. Primjena NIV-a pruža veći komfor bolesniku,ostavlja intaktne gornje dišne puteve,čuva njihove zaštitne mehanizme,dozvoljava bolesniku da jede,pije,verbalno komunicira, te provodi fizikalnu terapiju.Pri primjeni neinvazivne mehaničke ventilacije važnu ulogu ima dobro educirana i vješta medicinska sestra,te iskusan liječnik.
Cilj rada je prikazati primjenu NIV-a u liječenju akutnog respiratornog zatajenja u bolesnika drugi poslijeoperacijski dan nakon elektivne operacije odstranjenja slezene.
„Djeca nisu smanjeni odrasli“ – i razlika u tjelesnoj masi nije jedino i najvažnije stajalište prema djetetu
i odraslom.
Rast i razvoj od začetka do pune zrelosti dijeli se u određena razdoblja:
Prenatalno razdoblje
Novo rođenačka dob
Dojenačka dob
Predškolska i školska dob
Pubertet
Adolescencija
Anatomske, fiziološke, i psihološke karakteristike novorođenčeta i djeteta određuje anesteziološku tehniku i skrb.
Anatomske značajke u novorođenačke glave i dišnog puta su uske nosnice, velik jezik, visok položaj glotisa, sužen krikoidni prsten, zbog toga treba odabrati adekvatan pribor: masku, laringoskop i tubus.
VRSTE ANESTEZIJE
vrsta anestezije ovisi o tipu kirurškog zahvata te znanju, vještini i iskustvu anesteziologa
pažljivo treba odabrati anesteziološku tehniku i anestetik ovisno o dobi djeteta i zahvatu.
Anesteziju djelimo na opću i regionalnu
Opća anestezija:
Inhalacijska anestezija
Endotrahealna anestezija
Tiva
Regionalna anestezija:
Subarahnoidalna anestezija
Kaudalni blok
Kombinirana epiduralna analgezija u kombinaciji s općom anestezijom kod velikih abdominalnih ili torakalnih zahvata
Provodna anestezija (PBŽ) uz ultrazvuk,UTZ, elektrostimulator
I.V. regionalna anestezija
Površinska anestezija
Infiltracijska anestezija
Anestezije u djece i novorođenčadi u razdoblju od 01.01.2010. Do 31.12.2010.
U KBC – Rijeka na Klinici za anesteziologiju i intezivno liječenje kliničke jedinice Kantrida najveći broj anestezija bio je u općoj inhalacijskoj i intravenoznoj sa LMA.
Odjel za transfuzijsku medicinu, Opća bolnica Varaždin
indikatori kvalitete, proces rada, odjel za transfuzijsku medicinu, vremenski period
''4. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 14.-17. travnja 2011. godine
Indikatori su alati pomoću kojih pratimo i evaluiramo kvalitetu učinjenih proizvoda i usluga unutar definiranog procesa rada u određenom vremenskom periodu. Indikatori upućuju na ono što se stvarno učinilo i što se čini u određenom vremenu. Na neki način omogućuju nam da na vrijeme prepoznamo i uočimo segmente u radu koji zahtijevaju korektivne mjere, ili da se uoče dobre strane unutar određenog procesa koje je potrebno održati na postojećoj razini. Svako od nas ima prirodnu tendenciju da bude ne samo dobar već bolji od drugih, a praćenje indikatora kvalitete rada stavlja nas u realne okvire i govori nam što je potrebno promijeniti da se ta tendencija i ostvari.
Odjelu za transfuzijsku medicinu Opće bolnice Varaždin u prosincu 2010 godine uspješno je certificiran standardom ISO 9001:2008. Kao cilj djelovanja Odjela za transfuzijsku medicinu u „Politici kvalitete“ Odjela za transfuzijsku medicinu navedeno je: „Pružanje vrhunske usluge i proizvoda svojim korisnicima, te kvalitetna edukacija medicinskog i drugog osoblja koja će osigurati pružanje vrhunske usluge pacijentima“, te da ćemo nastojati svoj rad uspoređivati sa svjetskim organizacijama iste djelatnosti. Da bismo to mogli učiniti potrebno je uspostaviti i definirati kritične točke, tj indikatore kvalitete pojedinog procesa.
Definiciju dobrovoljnog darivatelja krvi odredila je Međunarodna udruženje transfuziologa (ISBN), Međunarodni Crveni križ (IFCR), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Evropsko vijeće (Council of Europe) i prihvaćena je u svim zemljama svijeta.
Dobrovoljni darivatelj krvi je osoba koja daruje krv, plazmu ili ćelijske dijelove krvi po svojoj slobodnoj volji i ne prima za to nikakvu nadoknadu, ni novčanu niti na način koji se može smatrati nadomjestkom novca. Darivanje krvi je humani čin u kojem zdravi pomažu bolesnim.Vezu između zdravih i bolesnih čine uposleni u transfuzijama.
U našem radu ćemo prikazati rezultate edukativno- promotivne kampanje provedene u Gimnaziji u Mostaru. Anonimno smo anketirali 72 punoljetna učenika.
Iz rezultata rada moglo se zaključiti da učenici imaju pozitivan stav prema darivanju krvi i zdravstvenim radnicima koji su provodili edukaciju.
Budući da se krv ne može vještački proizvesti približiti zdravog bolesnom je vrlo zahtjevan posao koji mogu obavljati samo dobro edukovani zdravstveni radnici
Duboka venska tromboza (DVT) uz kontrakture, respiratorne komplikacije i dekubitus spada u jednu od najčešćih i najtežih komplikacija dugotrajnog ležanja. Javlja se najčešće nakon 40 godine života ( M – 1,2 ; Ž – 1 ). Ranim otkrivanjem i procjenom stanja rizičnih pacijenata pridonosi se bržem i sigurnijem sprječavanju razvoja duboke venske tromboze i njezinih komplikacija.
Cilj rada je istaknuti važnost sprječavanja nastanka DVT uz primjenu intermitentne graduirane pneumatske kompresije. Intermitentna graduirana pneumatska kompresija je mehanička metoda gdje početak djelovanja profilakse nastupa odmah. To je jedna od efikasnijih metoda u sprečavanju DVT i njezinih komplikacija. Indicirana je kod asimptomatske DVT kod ozljeđenika ( ozljeda glave, ozljeda kralješnične moždine-krvarenja, operacija kuka, koljena i imobilizacija duže od 3 dana ) koji su bez tromboprofilakse i u kombinaciji s drugim metodama.
Procjenu rizične skupine bolesnika svrstavamo po kriterijima rizika nastanka DVT. Rizičnu skupinu bolesnika svrstavamo po općim i specijalnim faktorima rizika. Specijalni faktori rizika su duljina, način i vrsta operativnog zahvata dok su opći faktori rizika dob, nasljeđe, te prijašnje preboljele bolesti.
Intermitentna graduirana pneumatska kompresija u liječenju se može primjenjivati samostalno, ali i u kombinaciju s drugim metodama kao sto su upotreba kompresivnih čarapa i prilagođena doza heparina.
Medicinska sestra/tehničar pozornost mora obratiti na kontraindikacije i indikacije za upotrebu intermitentne graduirane pneumatske kompresije, ali i komplikacije koje bi mogle nastati tijekom liječenja. Stalnim promatranjem i bilježenjem podataka o bolesnikom stanju medicinska sestra dobiva uvid u efikasnost i učinkovitost ove metode liječenja koja se smatra jednom od najsuvremenijih i najučinkovitijih u sprečavanju nastanka duboke venske tromboze i njezinih komplikacija koje bi mogle biti po život opasne.
