Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje
Kroz pandemiju u “burnout” epidemiju
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Trenutna, COVID – 19, pandemija dodatno je doprinijela već visokoj razini stresa s kojim se zdravstveni radnici suočavaju, kako na globalnoj razini, tako i Hrvatskoj. Stvoreni uvjeti rada kod brojnih zdravstvenih djelatnika ugrožavaju njihovo zdravstveno stanje, dobrobit i radnu sposobnost. Presječno kvalitatitivno internetsko istraživanje percepcije najistaknutijih izvora stresa u ranim fazama pandemije na uzorku od 695 američkih medicinskih sestara provedeno je u svibnju 2020. godine. Odgovori su se grupirali na šest različitih područja: izloženost / infekcija; bolest / smrt; radno mjesto; osobna zaštitna oprema / zalihe; nepoznanice; mišljenja / politika. Dvije podteme odnosile su se na ograničenja povezana s pandemijom i osjećajem neadekvatnosti / bespomoćnosti u vezi s pacijentima i njihovim liječenjem. Više od polovice svih komentara odnosilo se na stres povezan s problemima u odgovoru na pandemiju na radnom mjestu. Budući da je početak pandemije COVID-19 povećao radni stres, dovodeći u pitanje mentalno zdravlje i dobrobit zdravstvenih djelatnika, ova kombinacija tjelesnog i emocionalnog naprezanja postala je obilježje pandemije COVID-19.
Istraživanje percepcije medicinskih sestara o radu tijekom ranih stadija pandemije u SAD-u otkrilo je da je više od 50% ispitanika imalo simptome depresije i anksioznosti, a blizu jedne trećine simptome posttraumatskog stresnog poremećaja. Pobliža analiza odgovora u toj anketi na otvoreno pitanje o stresnim situacijama pomogla bi rasvijetliti okolnosti i uvjete koji utječu na reakcije medicinskih sestara na rad te potencijalno pomoći u uspješnijem ublažavanju stresa i izbjegavanju narušavanja zdravstvenog stanja koje medicinske sestre doživljavaju na radnom mjestu tijekom i nakon pandemije. Kroničan stres na radnom mjestu, kojim se ne uspijeva uspješno upravljati u konačnosti vodi u sindrom izgaranja. Da do tog patološkog ishoda ne bi došlo, zdravstvene ustanove trebale bi pružiti mogućnost medicinskim sestrama da razgovaraju o stresu koji proživljavaju, podržavaju jedna drugu i daju prijedloge za prilagodbu na radnom mjestu.
Ključne riječi: pandemija, COVID-19, stres, izgaranje
Ozljede zbog pritiska uzrokovane medicinskim uređajima
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Medicinski uređaji su svi uređaji koji se koriste u liječenju ili dijagnostici, a od 2016. je ova vrsta ozljede klasificirana u National Pressure Injury Advisory Panel (NPIAP).
Oko 35% svih hospitaliziranih bolesnika razvije ozljede koje su povezane primjenom ovih uređaja, kod njih 30-70 % uzrok su respiratorni uređaji, dok ostatak ozljeda uključuju cjevčice, zavoje, pomagala za inkontinenciju, itd. Pojavnost je prisutna u svim dobnim skupinama. Prevencija ovakvih ozljeda je složena jer su medicinski uređaji neizostavni u liječenju, a liječenje same ozljede zahtjevno. Razvoju ozljede doprinosi loš nutritivni status, ishemija tkiva te edem tkiva.
Smatra se da su ove ozljede prisutne samo kod bolesnika, no pojavom pandemije uzrokovane COVID-19 virusom, povećana je pojavnost ovih ozljeda kod medicinskog osoblja (kod oko 30% osoblja), po većinom zbog nošenja protektivnih maski.
Mjesto nastanka ovih ozljeda nije samo koštana prominencija, nego svako mjesto na kojem pomagalo dotiče kožu, što može zbuniti medicinsko osoblje pri procjeni bolesnika.
U cilju smanjenja pojavnosti ovih ozljeda potrebna je redovna holistička procjena bolesnika, procjena statusa kože s naglaskom na mjesta prominencija te područja ispod uređaja. U preventivne mjere je potrebno uključiti individualizirani plan repozicioniranja izrađen sukladno tipu površine na kojoj je bolesnik, stanju kože i pokretljivosti.
Uz individualizirane planove prevencije, potrebni su i konsenzusi te postupnici na nivou svakog odjela i ustanove, a koji trebaju biti napravljeni sukladno vrsti uređaja, stupnju obrazovanja medicinskih sestara te evidentiranoj pojavnosti ovakvih ozljeda.
Ključne riječi: ozljeda zbog pritiska, medicinska sestra, prevencija
Zdravstveno veleučilište, Hrvatski zavod za hitnu medicinu
Utjecaj COVID-19 pandemije na obrazovanje studenata sestrinstva iz područja temeljnih hitnih medicinskih postupaka
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Pandemija COVID-19 utjecala je na sve aspekte života, uključujući i obrazovanje u sestrinstvu. Visoko
obrazovne ustanove za medicinske sestre diljem svijeta odgovorile su na pandemiju slijedeći smjernice
Svjetske zdravstvene organizacije i posebne nacionalne smjernice u vezi s pandemijom.
Obrazovanje i učenje licem u lice pretvoreno je u virtualno učenje na daljinu. Specifični, ali širi odgovori
na pandemiju oblikovani su različitim kontekstualnim čimbenicima, posebno razinom razvoja
infrastrukture informacijske tehnologije, pristupa Internetu, pristupačnosti i pouzdanosti u on-line
okruženju. Slijedom ugroze COVID-19, u ožujku 2020.godine nastava Zdravstvenog veleučilišta se u
cijelosti počela odvijati u on-line okruženju, zahvaljujući potpunoj pripremljenosti infrastrukture
informacijske tehnologije i značajnih kapaciteta za odvijanje nastave u on-line okruženju. Odvijanje
vježbovne nastave iz kolegija Temeljni hitni medicinski postupci u navedeno vrijeme sadržajno se
odvijalo u Moodle platformi, temeljem video prikaza različitih scenarija u pristupanju i zbrinjavanju
hitnih stanja. Zbog potrebe provjere naučenog, studentima su zadani vježbovni zadatci, kvizovi s ciljem
ispitivanja znanja iz područja temeljnih hitnih medicinskih postupaka te prikazi slučajeva s potrebom
procjene trijažne kategorije pod nadzorom mentora – vanjskih suradnika kolegija.
Pandemija je vrlo jasno pokazala sve veću ulogu tehnologije u obrazovanju i zdravstvenoj skrbi. Ova
brza tranzicija u obje domene će dovesti do brzog poboljšanja i prihvaćanja sve više tehnoloških
rješenja, a zasigurno će neke od tih promjena biti trajne. Globalni odgovor na pandemiju je da svaka
obrazovna ustanova uloži u budućnost. Prijedlog za integriranje više simulacijskih iskustava u
kurikulum zahtijeva, među mnogim drugim čimbenicima, da obrazovne ustanove imaju opremu,
materijal i ljudske resurse za provođenje simulacijske vježbovne nastave.
Ključne riječi: COVID-19, obrazovanje, studenti sestrinstva, temeljni hitni medicinski postupci
Biljana Kurtović, Cecilija Rotim, Martina Smrekar, Ana Marija Hošnjak, Sanja Ledinski Fčko
Zdravstveno veleučilište, Nastavni zavod za javno zdravstvo “dr. Andrija Štampar”
Ekvilibrij informacija u COVID-19 eri: znanstveno utemeljeno znanje u sestrinstvu.
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Kako se nova koronavirusna bolest širila svijetom, tako je rasla i zabrinutost u vezi sa širenjem
dezinformacija o pandemiji. Dezinformacije povezane s dijagnozom i liječenjem COVID-19 bile su
zbunjujuće i za opću populaciju ali i za pružatelje zdravstvenih usluga koji su se suočili s borbom s
relativno nedovoljno istraženom bolešću. Medicinske sestre, kao najveći dionici zdravstvenog sustava,
trebaju svoja znanja temeljiti na znanstveno utemeljenim istraživanjima i točnim informacijama koje
se mogu koristiti za izravno zbrinjavanje i priopćavanje pacijentima ili rizičnoj populaciji. Sposobnost
smislene i kritičke procjene i integriranja više informacija ključna je za stjecanje znanja u vrijeme 21.
stoljeća. Obzirom na veliku raznolikost informacija dostupnih na Internetu, uključujući neprovjerene,
pa čak i zlonamjerne informacije, procjena vjerodostojnosti izvora posebno je presudna. Iako se
generira mnoštvo znanja utemeljenog na dokazima o novoj koronavirusnoj bolesti, važno je znati
razlikovati visokokvalitetne i nekvalitetne informacije. Dezinformacije i lažne vijesti, uključujući sadržaj
koji se dijeli putem društvenih mreža, ugrožavaju djelotvornost intervencija prakse utemeljene na
dokazima i podrivaju vjerodostojnost znanstvene stručnosti s potencijalno dugoročnim posljedicama.
Medicinske sestre svojim znanjem doprinose u deplasiranju dezinformacija, koristeći blogove,
društvene mreže i inicijative kako bi laike usmjerile na sigurne prakse. Ovo su neki od načina na koji se
medicinske sestre, drugi zdravstveni profesionalci i istraživači bore protiv onoga što je nazvano
infodemijom COVID-19 - kombinacija prekomjernih novih i oprečnih nalaza, činjeničnih pogrešaka,
glasina i teorija zavjere, koja se širi kroz sve oblike medija, često za promicanje programa koji nisu
javnozdravstvenog karaktera.
Ključne riječi: COVID-19 pandemija, znanstveno utemeljeno znanje, infodemija
