Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, Zdravstveno veleučilište Zagreb
Higijena ruku i osoblje jedinice intenzivne medicine – što još možemo učiniti?
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Odjeli intenzivne medicine su specifične organizacijske jedinica u kojima se liječe životno ugroženi pacijenti ili pacijenti koji zahtijevaju pojačani hemodinamski nadzor. Cilj liječenja u jedinicama intenzivne medicine je iskorištavanje svih terapeutskih mogućnosti za privremeno nadomještavanje poremećenih ili već narušenih funkcija životno značajnih organa i liječenje temeljne bolesti, koja je uzrokovala taj poremećaj.
Obzirom na invazivnost zahvata kojima su pacijenti podvrgnuti postoji veliki rizik za nastanak infekcija. Sprječavanje bolničkih infekcija u jedinicama intenzivne medicine počinje sa naizgled elementarnim postupkom higijene ruku, a najčešće najviše problema imamo sa mijenjanjem higijenskih navika vezano za pranje ruku. Usprkos značajnim edukacijskim iskoracima koji su poduzeti vezano za ovu problematiku, još uvijek ima prostora za poboljšanja i nužno je definirati aktualni status.
Nadalje, organizacijski pomaci kojima je osigurana dostupnost edukativnih materijala i dezinficijensa je uvelike doprinijela poboljšanju pruženog liječenja. Obzirom da se u jedinicama intenzivne medicine osoblje koje radi mora primjenjivati sve propise i biti prvaci u higijeni ruku i prevenciji bolničkih infekcija. Bez obzira na poduzete aktivnosti postoji još uvijek problematika koja treba biti riješena. Ovim radom želimo dati moguće odgovore na pitanja što još možemo poduzeti na području higijene ruku i na koji način trebamo raditi s osobljem koje radi u jedinicama intenzivne medicine.
Ključne riječi: infekcije, izazovi, migracije, medicinske sestre
Medicinske sestre imaju ključnu ulogu kao dio timova koji upravljaju epidemijama koje prijete zdravlju ljudi širom svijeta, uključujući teške akutne respiratorne infekcije među kojima je COVID – 19. Medicinske sestre neumorno rade na prepoznavanju i zaštiti potreba pojedinca te su neophodne u zaštiti javnog zdravlja u doba pandemije virusom COVID-19 te na prvoj su crti borbe i imaju visok rizik od zaraze. Pandemija COVID-19 paralizirala je svijet, no predanost ljudima i zajednici te upravljanje intervencijama svakodnevno od medicinske sestre iziskuje puno znanja, vještina, aktivnosti, požrtvovnosti, nesebičnosti i empatije u cilju borbe protiv COVID -19.
Ključne riječi: medicinska sestra; zdravstvena njega; pandemija; covid-19;zdravlje
Fizioterapijske intervencije kod pacijenata oboljelih od COVID-19
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2 (SARS-CoV-2) je koronavirus koji se pojavio 2019. godine i uzrokuje koronavirus bolest (COVID-19). Zbog visoke i brze zaraznosti, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila ju je 11.ožujka 2020.godine pandemijom. Respiratorni simptomi COVID-19 bolesti mogu biti blagi do umjereni, srednje teški i teški. Bolesnici s blagim do umjerenim simptomima bivaju liječeni u vlastitom domu, dok su sa srednje teškim zbrinuti na COVID odjelima, a s teškim simptomima u Jedinici intenzivnog liječenja.
Fizioterapija je neizostavan dio u liječenju COVID-19 pacijenata s ciljem sprječavanja respiratornih komplikacija i utjecaja na ranu rehabilitaciju smanjenjem komplikacija imobilizacije. Rehabilitacija pacijenta oboljelih od COVID-19 usko je vezana za pravilo „manje je više“ s naglaskom na minimalni intenzitet od pojave simptoma do ozdravljenja, bez obzira da li se radi o slabim, srednjim ili teškim simptomima, te se svakom pacijentu pristupa strogo individualno. Za dobru procjenu i plan rehabilitacije važno je da se svi pacijenti kontinuirano nadgledaju prije, tijekom i nakon fizioterapeutskih intervencija. U plan i provjeru rehabilitacije uključuje se provjera hemodinamske nestabilnosti, znakovi ARDS-a, provjera desaturacije izazvane aktivnošću, te razina sedacije i buđenja. Fizioterapijski manevri uključuju edukaciju o pravilnom obrascu disanja, tehnike čišćenja dišnih puteva, inhalacije, terapijsko pozicioniranje tijela (eng. Covid Awake Repositioning Proning Protocol – CARP) radi poboljšanja omjera ventilacije (perfuzije i oksigenacije), upotrebu respiratornih uređaja, ranu mobilizaciju za suzbijanje štetnih učinaka mirovanja i sedacije, relaksaciju i motivaciju, te poboljšanje funkcije i kvalitete života.
Dugoročna oštećenja i onesposobljenost pacijenata oboljelih od COVID-19 još je nepoznata, ali je poznata važnost rehabilitacije u svim fazama ove bolesti s ciljem ubrzanja oporavka pacijenta, smanjenja posljedica bolesti i poboljšanja kvalitete života.
Ključne riječi: COVID-19,fizioterapija,vježbe disanja, pozicioniranje
Klinika za pedijatriju, Zavod za neonatologiju i neonatalnu intenzivnu medicinu, Referentni centar Ministarstva zdravstva za pedijatrijsku i neonatalnu intenzivnu medicinu, Klinički bolnički centar Zagreb
Prijem nedonoščeta COVID-19 pozitivne majke
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Unazad godinu dana u cijelom svijetu je proglašena opasnost od epidemije bolesti uzrokovane corona (Covid 19 ) virusom. Sukladno tome zdravstveni sustav, djelatnici i resursi usmjereni su na borbu protiv širenja infekcije i sprječavanja bolesti.. Određeni odjeli, kao i cijele bolnice pretvaraju se u respiracijske centre kako bi omogućili odvajanje Covid pozitivne bolesnike od ostalih te tako smanjili širenje zaraze. Slijedom svega navedenog i na našem Zavodu za neonatologiju i neonatalnu intenzivnu medicinu osnovana je izolacija za Covid-19 bolesnike kako bi mogli primati nedonoščad Covid pozitivnih majki koji zahtijevaju intenzivno liječenje i pojačanu zdravstvenu skrb. Organiziran je tim liječnika neonatologa i medicinskih sestara koji će provoditi liječenje i zdravstvenu njegu. Pri tome se uzimalo u obzir da to budu iskusniji liječnici i medicinske sestre kako bi se smanjio broj osoblja uključenih u liječenje ukoliko dođe do komplikacija pri prijemu ili u samom tijeku liječenja. Vodilo se računa i o procijepljenosti osoblja, jer zbog kroničnog nedostatka zdravstvenih djelatnika ne možemo si priuštiti izolacije i/ili samoizolacije. Posebna briga usmjerena je na zaštitu osoblja već kod samog prijema bolesnika. Osoblje je obučeno u kompletnu zaštitnu opremu, a transport nedonoščeta do Covid izolacije na odjelu se vrši u zatvorenom inkubatoru , kako bi se smanjio prijenos broja čestica aerosola, pogotovo ako je nedonošče na respiratornoj terapiji nCPAP-om ili visokim protokom. Nedonošče ostaje u inkubatoru cijelo vrijeme liječenja .Medicinske sestre koje rade u Covid izolaciji i skrbe za nedonošče Covid pozitivne majke rade u turnusima po 12 sati. U dvanaest satnoj smjeni moraju biti dvije medicinske sestre koje se izmjenjuju u intervalima od 3 sata, odnosno jedna je uvijek uz dijete jer bez obzira na monitoring ta djeca su visoko rizična i često nestabilna u prvim danima života. Komunikacija sa liječnicima svedena je na minimum ulazaka u izolaciju, a koliko uglavnom se odvija tele i video pozivima. Svu ostalu dodatnu opremu, lijekove i materijal dostavljaju ''čiste'' kolegice i odlažu u propusniku. Po primitku, nedonošče se odmah testira na Sars Cov-2 i bez obzira na negativan prvi nalaz ostaje u izolaciji sljedećih 10 dana. Test se ponavlja u 3. i 10. danu života. Ukoliko je test negativan 10. dan, nedonošče se u čistom inkubatoru premješta u jedinicu intenzivnog liječenja gdje se nastavlja liječenje.
Ključne riječi: Covid-19, nedonošče
Maja Smiljanić, Emanuela Žarković, Leonard Jurinić
Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje
Terapija visokim protokom kisika
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Cilj ovog rada je prikazati primjenu terapije visokim protokom kisika pod nazivom HI Flow. Upotreba nosne kanile sa zagrijanim i vlažnim kisikom visokog protoka postaje sve popularnija u liječenju bolesnika s respiratornim zatajenjem u svim dobnim skupinama. Istraživanja su pokazala da se terapija kisikom visokog protoka upotrebljava kako bi se kod pacijenata s kompromitiranom respiratornom funkcijom izbjegla kako neinvazivna potpora s maskom tako i konvencionalna invazivna ventilacija, te kao pomoć za brži oporavak nakon ekstubacije. HI Flow sustav se sastoji od miješalice zraka i kisika, aktivnog ovlaživača zraka, grijanog kruga i nosne kanile. HI Flow sustav isporučuje adekvatno zagrijani i ovlaženi medicinski plin protokom do 60 L /min, koji ima niz fizioloških učinaka kao što su smanjenje anatomskog mrtvog prostora, PEEP (positive end-expiratory pressure – pozitivan tlak na kraju izdisaja) učinak, stalni udio nadahnutog kisika i dobro vlaženje. Cilj primjene HI Flow sustava je održavati odgovarajuću ventilaciju i oksigenaciju. Iako se terapija visokim protokom kisika pomoću HI Flow sustava isporučuje kroz otvoreni sustav, visoki protok nadilazi otpor ekspiratornog protoka i stvara pozitivan nazofaringealni tlak. Iako je taj tlak relativno nizak u usporedbi sa zatvorenim sustavima, smatra se prikladnim za povećanje volumena pluća i regrutiranjem urušenih alveola. Grijanje i ovlaživanje plinske mješavine dodatno poboljšavaju toleranciju pacijenata.
Ključne riječi: HIGH FLOW, JIL
