Nives Copak, Nikol Huić
Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje
Kroz pandemiju u “burnout” epidemiju
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Trenutna, COVID – 19, pandemija dodatno je doprinijela već visokoj razini stresa s kojim se zdravstveni radnici suočavaju, kako na globalnoj razini, tako i Hrvatskoj. Stvoreni uvjeti rada kod brojnih zdravstvenih djelatnika ugrožavaju njihovo zdravstveno stanje, dobrobit i radnu sposobnost. Presječno kvalitatitivno internetsko istraživanje percepcije najistaknutijih izvora stresa u ranim fazama pandemije na uzorku od 695 američkih medicinskih sestara provedeno je u svibnju 2020. godine. Odgovori su se grupirali na šest različitih područja: izloženost / infekcija; bolest / smrt; radno mjesto; osobna zaštitna oprema / zalihe; nepoznanice; mišljenja / politika. Dvije podteme odnosile su se na ograničenja povezana s pandemijom i osjećajem neadekvatnosti / bespomoćnosti u vezi s pacijentima i njihovim liječenjem. Više od polovice svih komentara odnosilo se na stres povezan s problemima u odgovoru na pandemiju na radnom mjestu. Budući da je početak pandemije COVID-19 povećao radni stres, dovodeći u pitanje mentalno zdravlje i dobrobit zdravstvenih djelatnika, ova kombinacija tjelesnog i emocionalnog naprezanja postala je obilježje pandemije COVID-19.
Istraživanje percepcije medicinskih sestara o radu tijekom ranih stadija pandemije u SAD-u otkrilo je da je više od 50% ispitanika imalo simptome depresije i anksioznosti, a blizu jedne trećine simptome posttraumatskog stresnog poremećaja. Pobliža analiza odgovora u toj anketi na otvoreno pitanje o stresnim situacijama pomogla bi rasvijetliti okolnosti i uvjete koji utječu na reakcije medicinskih sestara na rad te potencijalno pomoći u uspješnijem ublažavanju stresa i izbjegavanju narušavanja zdravstvenog stanja koje medicinske sestre doživljavaju na radnom mjestu tijekom i nakon pandemije. Kroničan stres na radnom mjestu, kojim se ne uspijeva uspješno upravljati u konačnosti vodi u sindrom izgaranja. Da do tog patološkog ishoda ne bi došlo, zdravstvene ustanove trebale bi pružiti mogućnost medicinskim sestrama da razgovaraju o stresu koji proživljavaju, podržavaju jedna drugu i daju prijedloge za prilagodbu na radnom mjestu.
Ključne riječi: pandemija, COVID-19, stres, izgaranje