Svrha ovog predavanja je opisati i približiti indikacije, postupke i načine izvođenja kontrastnih
pretraga u dijagnostičkim i intervencijskim postupcima na MSCT-u te važnost adekvatnog venskog
puta kod intravenske primjene kontrastnog sredstva.
Cilj predavanja je usmjeriti pažnju na pravilan odabir protokola snimanja, vrstu i količinu kontrastnog
sredstva i način primjene istog.
Naglasiti važnost pravilnog izvođenja kontrastnih pretraga na MSCT uređajima, u različitim stanjima
uzevši u obzir različite uputne dijagnoze i kliničke upite kao i stanje bolesnika.
Odabir prikladnog protokola snimanja, količine i vrste kontrastnog sredstva kao i načina primjene
imaju veliku ulogu u otkrivanju eventualnih patoloških stanja, a kvaliteta dobivenog slikovnog
materijala je uvjetovana brzinom davanja i.v. kontrastnog sredstva, doziranjem i tempom primjene
kontrastnog sredstva za peroralnu primjenu što u konačnici uvelike utječe na tijek i ishod liječenja, ali
i na eventualne daljnje dijagnostičke postupke.
Rezultati: Na primjerima prikazana i dokazana važnost pravilnog izvođenja MSCT-a s intravenskim
kontrastom uvjetovana odabirom adekvatnog venskog puta, a u svrhu poštede pacijenta od
nepotrebnog ozračivanja, dodatnih i ponavaljanih snimanja, prekomjerne upotrebe kontrasta te
ispravne dijagnostike učinjene po pravilima struke i etičkim načelima.
Zaključci: Činjenice da je MSCT metoda koja rezultira nezanemarivim dozama zračenja, da postoji
određena vjerojatnost pojave komplikacija uslijed i nakon primjene intravenskog kontrasta nameću
visoke zahtjeve na osobu koja izvodi sami postupak kao i na osobe koje sudjeluju u pripremi
bolesnika. Poznavanje anatomije, patologije, fiziologije, načina primjene kontrastnog sredstva i
razumijevanje svrhe samog postupka su preduvjeti za uspješno izvođenje pretraga koje će biti
prikazane u ovom predavanju.
Jedan od najčešćih uzroka hipotermije je izlaganje niskim temperaturama. Najprihvatljivija definicija
hipotermije navodi da je to smanjenje unutarnje (duboke) tjelesne temperature (< 35˚C) do razine
kada je normalna mišićna i moždana funkcija oslabljena. Osnovna podjela se zasniva na izmjerenoj
dubokoj tjelesnoj temperaturi. Tako imamo podjelu na blagu (32˚–35˚C), umjerenu (29˚–32˚C ) i
tešku ( < 29˚C) hipotermiju. Patofiziološki hipotermija utječe na kardiovaskularni, središnji živčani,
gastrointestinalni, renalni i lokomotorni sustav. Nakon duboke hipotermije bolesnici mogu biti
uspješno reanimirani bez ikakvih neuroloških sekvela. Istraživanja su pokazala je da čak 21%
mortaliteta pri umjerenoj do teškoj hipotermiji (28˚–32˚C).
PRIKAZ SLUČAJA
Bolesnik u dobi od 78 godina, muško, dovezen na OHBP nakon što je od strane susjeda pronađen bez
svijesti u hladnoj kući. Nije viđen dva dana, živi sam. Ima kćer koja živi u drugom mjestu i rijetko ga
posjećuje. Po navodima kćeri boluje od hipertrofije prostate, alkoholičar je i puši, nema alergija. Bez
kontakta, nemiran, hiperventilira, koža hladna, blijedo sive boje, tjelesna temperatura 26°C,
hipotenzivan (RR 70/40), puls 80/min, ne naziru se vidljive ozebline,socijalno zapušten. Odmah se se
započinje sa zagrijavanjem “dekicama” iznad i ispod bolesnikova tijela, te se zaprima u JIL.
Po prijemu u JIL bolesnik monitoriran, 5L O2 sumplementirano na masku, rehidriran grijanim
otopinama kristaloida, anuričan, ordinirana antiulkusna, antibiotska i tromboprofilaksa. EKG sinus
ritam sa širokim QRS visokim “šatorastim” T valovima (Kalij 9,4). Visoke vrijednosti ureje (80) i
kreatinina (1392), teška metabolička acidoza (BE -25). Do jutra u 06 sati temperatura 36°C. Tijekom
liječenja ureja i kreatinin u silaznom trendu kontinuirano te se ne podvrgava hemodijalizi.
Četrnaestog dana liječenja pacijent se hemodinamski i respiratorno stabilan premješta u ustanovu za
produženo liječenje.
Doris Desić, Mario Peroš, Margita Poturić, Adriano Friganović
KBC Zagreb
transpozicija velikih arterija, VSD, medicinska sestra/tehničar, nadzor i monitoring, ASO
''10. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 20.-23. travnja 2017. godine
U radu je prikazan slučaj pacijenta M.H., starog 7 dana, terminski rođenog, AS 10/10. Pacijent je
rođen sa transpozicijom velikih arterija i defektom interventrikulskog septuma, dijagnozom
nespojivom sa životom.
Nakon stabilizacije na Zavodu za neonatologiju i neonatalnu intenzivnu medicinu, podvrgnut je
operacijskom zahvatu ASO (arterial SWITCH operation) i patch plactica VSD.
Prema definiciji medicinskog riječnika, transpozicija velikih arterija je rijetki kongenitalni srčani defekt
u kojemu aorta izlazi iz desnog umjesto lijevog ventrikla a pulmonalna arterija izlazi iz lijevog umjesto
desnog ventrikla. Kao rezultat, krv osiromašena kisikom vraća se iz sistemske cirkulacije u desnu
stranu srca te se vraća natrag u sistemsku cirkulaciju umjesto da se transportira u pluća. Krv bogata
kisikom cirkulira besciljno iz i u pluća.
Transpozicija velikih arterija čini 5-7% prirođenih srčanih defekata. Oko 30-40% pacijenata ima VSD
(ventrikulski septalni defekt). Korekcija mora biti napravljena unutar par tjedana života.
U radu diskutiramo i obrađujemo postoperativni tijek te nadzor i monitoring navedenog pacijenta u
Klinici za anesteziju, reanimatologiju i intenzivno liječenje kardiokirurških pacijenata kroz 24 sata.
Naglasak je na timskom radu medicinskih sestara/tehičara i ostalog osoblja. Samo dobro educirana i
iskusna medicinska sestra/tehničar može pružiti potrebnu zdravstvenu njegu, uočiti nepravilnosti te o
svemu iscrpno obavjestiti anesteziologa. Vrline sestre/tehničara poput požrtvovnosti, temeljitosti i
strpljenja, također su očite u prikazu slučaja.
Prikazujemo slučaj pacijentice sa ranije dijagnosticiranom mijeloproliferativnom bolešću koja je u
hitnoj službi zaprimljena zbog sumnje na meningoencefalitis te hospitalizirana na odjelu intenzivne
skrbi. U daljnjem tijeku došlo je do brzog pogoršanja te je pacijentica intubirana, ventilirana,
trombocitopenična, uz galopirajuće poremećaje koagulacije te multiorganko zatajenje. U svim
mikrobiološkim kulturama izoliran je streptokok pneumonije. Usprkos antibiotskom liječenju
bolesnica je prešla u septički šok te egzitirala.
Prateći nove trendove u Europi i svijetu, Hrvatska komora medicinskih sesta pripremila je i postavila
novu platformu E učenje portal za medicinske sestre.
E učenje portal dostupan je medicinskim sestrama i medicinskim tehničarima od 18. studenog 2016.
godine. Portal je namijenjen svim medicinskim sestrama i medicinskim tehničarima, članovima
Hrvatske komore medicinskih sestara i pristup sadržajima je bez kotizacije. E učenje portal
omogućuje medicinskim sestrama interaktivne sadržaje iz područja sestrinske skrbi te jednostavim
pristupom kontinuiranu edukaciju učiniti svima dostupnom
Od postavljanja portala registrirano je 3112 medicinskih sestara postavljeno je 8 online tečajeve,
postavljena su 2 članka, a broj autora koji su pripremali tečajeveje 16. Portal omogućuje
komentiranje sadržaja te postavljanje upita na što korisnici vrlo pozitivno reagiraju. Primjedbe koje
ostavljaju korisnici se na tjednoj osnovi dostavljaju voditeljima portala te se na temlju njih rade
prilagodbe i unapređenje sadržaja.
