Neinvazivna ventilacija (NIV) se primjenjuje kod pacijenata s poremećajima funkcije respiratornog
sustava; prisustvo hiperkapnije koja progredira do acidoze i alveolarne hipoventilacije svakako jest
preduvjet za primjenu NIVe.
Stanja su to tzv. zatajenja respiratorne pumpe, kojega karakterizira nemogućnost zadovoljenja
metaboličkih zahtjeva organizma u smislu nemogućnosti postizanja balansa između metaboličke
produkcije ugljičnog dioksida i njegove eliminacije respiracijskim procesom.
Uloga medicinske sestre kod zdravstvene njege i skrbi za pacijenta na NIVi je iznimno značajna iz više
razloga. Na prvom mjestu je to pomoć pacijentu kod oslobađanja od anksioznosti od novog postupka,
straha od maski za NIVu, kao i neizvjesnosti ishoda terapije.
Poznavanje sredstava kojima se provodi NIVa, potom i postavljanje na pacijenta, predstavlja izazov za
sestrinski tim, u smislu suradnje s pacijentom te prevencije mogućih komplikacija poput nastanka
dekubitusa na licu pacijenta itd.
Prema NANDi postoji niz sestrinskih dijagnoza koje se primjenjuju kod pacijenata na invazivnoj
mehaničkoj ali i neinvazivnoj ventilaciji. Isti sustav donosi i sestrinske intervencije te ishode kod
pacijenata na NIVi. U daljnjem je razvoju hrvatskog sestrinstva, napose intenzivne skrbi, potrebno
uvoditi i eventualno modificirati na hrvatske uvjete, sestrinske dijagnoze, intervencije i ishode
zdravstvene njege pacijenata sa sve češćim respiratornim zatajenjem, osobito kao posljedica KOBP.
bolnica, medicinske sestre, pacijent, organizacija
''10. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 20.-23. travnja 2017. godine
Opća bolnica Varaždin ostala je među rijetkim bolnicama u Hrvatskoj koja nema objedinjeni hitni
bolnički prijem, već i dalje funkcionira po principu hitnih ambulanti. Hitna internistička ambulanta
prilagodila se uvjetima tzv „ Novog modela upućivanja“ i sve većem pritisku pacijenata u zadanim
građevinskim i organizacijskim uvjetima s tri ambulante za pregled pacijenata te ukupno u ovom
trenutku šest kreveta opservacije. U ambulanti su 24 sata 2-3 liječnika te 3 (noć) do 6 medicinskih
sestara/tehničara. Tijekom 24h u podrumu zgrade dostupna je rtg dijagnostika, dok je zbog
paviljonskog tipa sva ostala dijagnostička i specijalistička služba dislocirana što bitno otežava rad
medicinskih sestara. Unatrag nekoliko mjeseci radnim danom poslije 14 sati te vikendom i
blagdanom, u hitnoj internističkoj ambulanti zbrinjavaju se i pacijenti s infektološkom
simptomatologijom, koji u sezoni pojedinih infektoloških bolesti čine i do 50% bolesnika pregledanih i
obrađenih putem hitne internističke ambulante. Velika većina tih bolesnika, osim dijagnostičke
obrade, zahtijeva i akutno terapijsko zbrinjavanje, odnosno parenteralnu nadoknadu tekućine i
elektrolita, parenteralnu primjenu antipiretika, analgetika, spazmolitika, antibiotika…
U radu će biti prikazani podaci o broju pacijenata po trijažnim kategorijama u 2. i 3. mjesecu 2017.
godine, broj hospitaliziranih pacijenata od ukupnog broja pregledanih, broj pacijenata primljenih u
JIL, broj pacijenata zbrinjavanih putem dnevne bolnice te broj reanimiranih pacijenata u hitnoj
internističkoj ambulanti. Zdravstveni zaposlenici koji stalno ili povremeno rade u hitnoj ambulanti
kratkim će anonimnim upitnikom dati svoje mišljenje o sadašnjoj organizaciji hitne bolničke službe te
prijedloge za njeno poboljšanje.
KB ''Sveti Duh'', Department of Anaesthesia and Intensive Care Unit, Department of Microbiology, Our Lady of Lourdes Hospital, Drogheda, Co Louth (Irska)
critical care medicine, chronic critical patient
''10. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 20.-23. travnja 2017. godine
Approximately 5-10% of critically ill patients need prolonged critical care treatment after surviving
the acute critical episode. Most of them need prolonged mechanical ventilation and/or
tracheostomy. Agressive intensive care treatment, advanced age and comorbidities are major risk
factors for development of chronic critical illness. Chronic critical illness except prolonged mechanical
ventilation and/or tracheostomy includes severe complications in almost all organs and organ
systems (severe neuromyopathy, metabolic disorders, generalized oedema, pressure sores,
reccurent infections, hormonal changes, emotional changes, etc.). Prolonged specialized care is
associated with high costs for medical equipment and consumable medical supplies. Also, prolonged
critical care is a burden for their families due to economic and emotional issues. Chronic critical
illness becomes a real problem in the all developed world including Croatia. Multidisciplinary
approach is a cornerstone of the care for the chronic critical ill patient and respiratory
physiotherapist should be a team leader in that team. Regular early physiotherapy can improve final
outcome and decrease the number of complications. National service for prolonged critical care
treatment out of acute hospitals and clear guidelines might improve the care for these patients. Long
term home treatment is the best way of care, so it is very important to involve family members early
at the beginning of intensive care treatment, educate and train them for the taking care of sick family
member. Ensuring financial, medical and technical support to the family is important also.
Irena Kovačević, Valentina Krikšić, Boris Ilić, Adriano Friganović, Štefanija Ozimec Vulinec, Sanja Ledinski
Zdravstveno veleučilište, Zagreb, Ustanova za zdravstvenu njegu u kući ''Domnius'', Zagreb, KBC Zagreb
sestrinstvo temeljeno na dokazima, EBP, istraživanja u sestrinstvu
''10. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 20.-23. travnja 2017. godine
Tijekom 21. stoljeća, uloga medicinske sestre je znatno evoluirala. Medicinske sestre rade u različitim
okruženjima, uključujući bolnice, škole, zdravstvene službe u zajednici, domovima zdravlja i sl. Iako
svaka uloga nosi različite odgovornosti, primarni cilj sestrinske profesije ostaje isti: biti zagovornik
pacijenta, i pružatelj optimalne zdravstvene njege na temelju dokaza pribavljenih kroz istraživanje.
Cilj rada je analizom literature prikazati da je krajnji cilj istraživanja u sestrinstvu razviti, poboljšati i
proširiti osnovna znanja, a stručnu praksu temeljiti na rezultatima istraživanja temeljenih na
dokazima (Evidence based practice-EBP).
Istraživanje u sestrinstvu od vitalnog je značenja za praksu profesionalnog razvoja sestrinstva, a
važnost uključivanja tih znanja tijekom preddiplomskog studija ne može se prenaglasiti. Cilj je da
studenti sestrinstva i medicinske sestre razumiju pojam i važnost sestrinskih istraživanja.
Izazovno je vrijeme biti medicinska sestra. Da bi odgovorile na sve potrebe u zdravstvenom sustavu,
medicinske sestre trebaju raspolagati izvanrednim rasponom vještina i znanja. Od medicinske sestre
se očekuje da će biti empatična i istovremeno pružiti najkvalitetniju zdravstvenu skrb u limitiranom
financijskom okviru. Stoga medicinske sestre trebaju stalan pristup informacijama, vrednovanju novih
informacija, te ih ugraditi u donošenju odluka. U današnjem svijetu, medicinske sestre funkcioniraju
kroz cjeloživotno učenje i modificiranju kliničke prakse na temelju znanja kroz istraživanja.
Zaključak: Praksa temeljena na dokazima (EBP) je široko definira kao korištenje najboljih kliničkih
dokaza u donošenju odluka u provođenju zdravstvene njege pacijenta. Odabir najboljeg izbora u
pravilu dolazi iz istraživanja koje su provele same medicinske sestre i drugi stručnjaci za zdravstvenu
njegu. Istraživanja u sestrinstvu tako imaju veliki utjecaj na sadašnju i buduću sestrinsku praksu čineći
bitnu komponentu obrazovnog procesa.
Hrvatski zavod za hitnu medicinu, Hrvatsko katoličko Sveučilište, Zagreb, KB ''Merkur'', KB ''Sveti Duh''
istraživanja, sestrinstvo, znanstveni rad, stručni rad
''10. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 20.-23. travnja 2017. godine
Prva istraživanja u sestrinstvu vezana su uz Florence Nightingale, a sestrinske studije se počinju
objavljivati u ranim 1900.-ima i uglavnom se tiču obrazovanja medicinskih sestara. Promjenama u
sustavu obrazovanja medicinskih sestara u svijetu, dolazi i do razvoja sestrinskih istraživanja Kada su
medicinske sestre dobile sveučilišnu bazu obrazovanja, fokus istraživanja bio je u vezi s
karakteristikama studenata sestrinstva, njihovim problemima i zadovoljstvom.
Unazad nekoliko godina medicinske sestre u Republici Hrvatskoj (RH) imaju mogućnost obrazovanja
na visokoškolskoj sveučilišnoj razini, nakon čega mogu napredovati u znanstvenoj karijeri završetkom
poslijediplomskog doktorskog studija. Promjene u obrazovanju utjecale su i na pojavu sve većeg broja
stručnih i znanstvenih istraživanja iz područja sestrinstva.
Tradicionalna znanstvena istraživanja karakterizira sustavna, jasna i objektivna metoda za traženje
informacija Osnovne faze provedbe sestrinskog istraživanja počivaju na identifikaciji problema koji se
želi istražiti, metodološkom razvoju istraživanja, upravljanju podatcima, njihovoj obradi i
interpretaciji, te u javnom objavljivanju rezultata istraživanja.
Trenutno u RH postoje tri sestrinska časopisa u kojima medicinske sestre i tehničari objavljuju svoja
istraživanja, od čega su dva opća sestrinska časopisa; Sestrinski glasnik i Plavi fokus i jedan
specijalizirani sestrinski časopis pod nazivom Shock. Za vidljivost časopisa u međunarodnoj
znanstvenoj zajednici od velike je važnosti indeksiranost u relevantnim sekundarnim izvorima
informacija za određeno znanstveno područje, što sestrinskim časopisima u RH još uvijek nedostaje.
Sestrinstvo temeljeno na dokazima najbolji je oblik pružanja skrbi temeljem rezultata istraživanja koja
dovodi do poboljšanja ishoda u skrbi pacijenta.
