Autori: Bojan Đekić

Ustanova zaposlenja: Institut za plućne bolesti Vojvodine, Sremska Kamenica

Ključne riječi: menagment, upravljanje resursima, JIL, troškovi liječenja

Kongres/Simpozij: ''4. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Mjesto i vrijeme odrzavanja: Šibenik, 14.-17. travnja 2011. godine

Kadrovi: na Odeljenju za intenzivnu negu je zaposleno 6 lekara, od toga 5 specijalista interne i urgentne medicine i 1 specijalizant interne medicine.16 medinskih sestara-tehničara u smeni i 1 tehničar na mestu glavnog tehničara.
Lekari zaposleni u Odeljenju za intenzivnu negu boravili su na usavršavanju u bolnicama u Sjedinjenim Američkim Državama (UPMC Pittsburgh, Mayo Rochester), ali bez formalne subspecijalizacije iz intenzivne medicine
Tim od 16 vrhunski obučenih medicinskih sestara su članovi UINARS-a Udruženje medicinskih sestara – tehničara intenzivnih nega, anestezije i reanimacije Srbije (Nurses society of intensive care,anesthessia and reanimation of Serbia)

U radu su prikazani rezultati dobijeni praćenjem hospitalizovanih pacijenata u toku 2009.
Pratili smo pol, dob, dijagnozu na prijemu;dužinu trajanja hospitalizacije, dane na mehaničkoj ventilaciji, Charlson skor, Apache II skor, SOFA skor;
komplikacije; ARDS, septični šok, IHI, VAP, kateter sepse i ishod bolničkog lečenja.
primenu vazopresora, kortikosteroida, antibiotika, hemodijalizu,
Rezultati
U toku 2009. god. hospitalizovana su 132 pacijenta
Ukupno je ostvareno 1580 BO dana
Prosečno 11,95 BO dana
Ostvareno je 1158 dana na mehaničkom ventilatoru
Prosečna starost bolesnika je 48,95 godina
Kod 50 bolesnika registrovan je letalni ishod (mortalitet 37,8%)
PDR adjusted 43,2%
Ukupni troškovi Intenzivne jedinice u 2009. godini su 991047 eura
Prosečni troškovi lečenja po pacijentu: 6832 eura
Prosečna cena 1 BO dana je 570 eura
Troškovi lečenja pacijenata smeštenih u Jedinice intenzivne nege su vrlo visoki. Zbog težine njihove osnovne bolesti (kritično oboleli) u lečenju se moraju primeniti sve najsavremenije dijagnostičke i terapijske procedure, kombinacije brojnih lekova, skupu prateću opremu...
Cena troškova bolničkog lečenja zavisi od brojnih faktora: težine bolesnika na prijemu (skoring sistem), dužine trajanja hospitalizacije, broja dana na mehaničkoj ventilaciji, komplikacija nastalih u toku bolničkog lečenja, primenjenih invazivnih dijagnostičkih i terapijskih procedura, IHI...

preuzmi dokument

Autori: Blaženka Slavulj, Monika Petrović

Ustanova zaposlenja: Klinički bolnički centar Osijek, Odsjek za serološku dijagnostiku zaraznih bolesti prenosivih krvlju

Ključne riječi: HIV-građa, prijenos, varijabilnost, infekcija, AIDS, window period, screening testovi, potvrdni testovi, PCR

Kongres/Simpozij: ''4. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Mjesto i vrijeme odrzavanja: Šibenik, 14.-17. travnja 2011. godine

Približavanje informacija o HIV-u i testiranja kojima dokazujemo njegovu prisutnost u krvi glavni su ciljevi ovog rada.
Naglasak je stavljen na važne dijelove građe HIV-a koji su direktno povezani sa principom testiranja. Njegova varijabilnost, put prijenosa, inkubacija, podjela infekcija, window period te vrste testiranja zasebno su istaknuti.
Pažnja je usmjerena na principe seroloških testiranja, screening testove u našem laboratoriju te potvrdne testove koje radi referentni centar HZZTM Petrova 3, Zagreb.
Neki od važnijih segmenata rada su interpretacija rezultata, mogućnost lažne biološke reaktivnosti, važnost testiranja iz novog uzorka te pristup i razgovor s HIV pozitivnom osobom u savjetovalištu.
Ciklus od prijema uzorka na testiranje do izdavanja rezultata nakon potvrdnog testiranja, zaokružen je slanjem prijave epidemiloškoj službi ZZJZ Osječko-baranjske županije.

preuzmi dokument

Autori: Biljana Savić, Svetlana Dimitrijević

Ustanova zaposlenja: Klinika za infektivne bolesti – Respiratorni centar – Klinički centar Niš – Republika Srbija

Ključne riječi: Influenza A H1N1 / H3N2, urgentnost zbrinjavanja kritično oboljelih, respiratorni centar, medicinska sestra

Kongres/Simpozij: ''4. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Mjesto i vrijeme odrzavanja: Šibenik, 14.-17. travnja 2011. godine

Gripa – influenza je veoma zarazna bolest, koja se najčešće karakteriše teškim poremećajima opšteg stanja i vrlo često pojavom sekundarne bakterijske infekcije disajnih puteva. Grip uzrokuju virusi tipa A i B skloni čestim mutacijama. Tako je virus tipa A, podtip H1N1 nakon pandemije 2009. godine postao sezonski a već u 2010 – 2011. godini cirkuliše sa svojim mutagenom H3N2 ponovo šireći talas epidemije.
Cilj – Prikazati organizaciju rada i zbrinjavanje kritično obolelih na Klinici za infektivne bolesti tokom epidemije virusa A H1N1 u 2009. i 2011. godini. Zbog mogućnosti brzog širenja epidemije na Klinici za infektivne bolesti se sprovodi akcioni plan na osnovu preporuka Ministarstva zdravlja i Centra za prevenciju i kontrolu bolesti koji obuhvata mere predostrožnosti u odnosu na put prenošenja, što podrazumeva: rano otkrivanje obolelih, izolaciju pacijenta, prijavljivanje, korišćenje lične zaštitne opreme, sprovođenje mera dezinfekcije. Tretman, lečenje i nega obolelih je bitna u prvih nekoliko sati i usmerena je na monitoringu respiratornog statusa, vitalnih parametra, korekciju odstupanja, ishrani i permanentnom dokumentovanju procena.
Metode rada – Retrospektivna analiza hospitalizovanih slučaja, medicinska dokumentacija i evidencija – protokoli.
Rezultati prikazani u radu za navedene periode tokom epidemija 2009 – 2011. godine sa kadrovskom i prostornom organizacijom rada na Infektivnoj klinici.
Zbrinjavanje kritično obolelih od virusa gripa AH1N1 spada u najkompleksniji oblik lečenja koji je zavistan od dobrog timskog rada, moderne tehnologije, kadrovskog potencijala i farmakoloških mogućnosti. Medicinske sestre Respiratornog centra moraju posedovati znanje, stručnost i efikasnost uz kontinuiranu edukaciju ali istovremeno moraju obezbediti kvalitetnu međuljudsku komunikaciju u cilju ostvarivanja opšteg cilja – postizanje veće radne efikasnosti na obostrano zadovoljstvo.

preuzmi dokument

Autori: Banovac Antonija, Jelača Zorana

Ustanova zaposlenja: Opća bolnica Šibenik, Djelatnost anestezije,reanimacije i intenzivnog liječenja, JIL

Ključne riječi: pneumonija uzrokovana ventilatorom, prevencija VAP-a, protokoli

Kongres/Simpozij: ''4. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Mjesto i vrijeme odrzavanja: Šibenik, 14.-17. travnja 2011. godine

Upala pluća uzrokovana respiratorom (“Ventilator- associated pneumonia“) je naziv za nozokomijalnu pneumoniju kod bolesnika koji su na strojnoj respiratornoj potpori (putem endotrahealnog tubusa ili trahealne kanile) dulje od 48 sati.
Najučestalija je komplikacija u jedinicama intenzivnog liječenja. VAP primarno nastaje zbog toga što endotrahealni tubus ili trahealna kanila omogućavaju prolaz bakterijama u donje segmente pluća što je naročito značajno kod pacijenata koji već imaju probleme s plućima ili imunološkim sustavom. Često se događa da bakterije koloniziraju tubus ili kanilu te se šire po cijelim plućima sa svakim udahom. Rizik nastanka VAP-a kod strojno ventiliranih svaki dan raste za 1%. Obzirom da su uzročnici često rezistentni na brojne antimikrobne lijekove liječenje VAP-a je dugotrajno i skupo. Prekomjerni broj bolesnika u Jil-u, kronični nedostatak medicinskih sestara-tehničara, nedostatna edukacija i opterećenost značajni su faktori rizika za nastanak nozokomijalnih infekcija.
Važno je pridržavati se standarda u provođenju zdravstvene njege, protokola utemeljenim na kliničkim iskustvima i rezultatima istraživanja. Kontinuirano praćenje bolesnika pomaže medicinskoj sestri u sastavljanju novih obrazaca koji će doprinjeti istraživanju, tj. kvalitetnijoj skrbi za bolesnika. Da bi se to postiglo medicinska sestra mora evidentirati učinjeno. Uloga medicinske sestre odnosi se na provođenje standardnih mjera za sprječavanje ventilator pneumonija koje uključuju održavanje i upotrebu respiratornog pribora, te provođenje mjera vezanih uz samog bolesnika, od pravilnog položaja bolesnika (glava bolesnika podignuta pod kutom od 30-45 stupnjeva), toalete usne šupljine, njege traheostome i sl.

preuzmi dokument

Autori: Anastazija Šantić, Aleksandar Radenović

Ustanova zaposlenja: Klinički bolnički centar "Sestre milosrdnice", Klinika za tumore, JIL, Zagreb, Department for Health and Health Tourism, Word Youth Bank Network (WYBN), Hrvatska udruga informatike u sestrinstvu (HUIS / CroNIA)

Ključne riječi: informacijsko - komunikacijska tehnologija (ICT), sestrinska informatika, sestrinska praksa, JIL, anestezija, reanimacija

Kongres/Simpozij: ''4. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Mjesto i vrijeme odrzavanja: Šibenik, 14.-17. travnja 2011. godine

Razvoj medicinskih znanosti, organizacije zdravstvene zaštite i zdravstvene skrbi u posljednjih tridesetak godina usko je i nedjeljivo povezan s razvojem elektroničkih, računalskih, informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Uvođenjem informacijsko - komunikacijske tehnologije (ICT) u sustav zdravstvene zaštite dovelo je do velikih promjena u načinu upravljanja informacijama potrebnih za pružanje kvalitetne zdravstvene skrbi korisnicima.
U današnjim uvjetima primjene visokih tehnologija u zdravstvu, često praćenih dehumanizacijom, funkcija sestrinstva kao dijela sustava zdravstvene zaštite bitno se mijenja. Medicinske sestre - tehničari predstavljaju nositelje zdravstvene skrbi kao najbrojnija profesija u sustavu zdravstva zbog čega važnost sestrinske informatike mora dobiti svoje zasluženo mjesto u budućem razvoju sestrinstva. Za nove funkcije i zadatke medicinske sestre potrebna je odgovarajuća naobrazba. Sestrinska informatika (informatika u sestrinstvu) sadrži sve aspekte sestrinstva - kliničku praksu, administraciju, istraživanje i edukaciju čime zahtjeva sustavnu i planiranu implemetaciju u postojeće i buduće okvire sestrinskog obrazovanja i sestrinske prakse.
To posebice dolazi do izražaja u radnim okruženjima koji zahtijevaju brzo djelovanje s ciljem spašavanja života ili provođenja uznapredovalih intervencija kao što su jedinice intenzivne skrbi gdje je vrijeme dostupnosti informacija važan čimbenik u kvaliteti pravovremeno provedenih intervencija i pružanja zdravstvene njege vitalno ugroženih pacijenata.
Sadašnji napredak u zdravstvenom sustavu prouzročio je svojevrsnu revoluciju u upravljanju informacijama koja je vidljiva ponajviše u svim akutnim jedinicima skrbi koje su zahvaljujući napretku informacijsko - komunikacijske tehnologije (ICT) uvelike prestigle sposobnost postojećih sustava da s njima optimalno upravljaju u radnom okruženju.
Najbolja iskoristivost ICT-a i sestrinske informatike u organizacijskim jedinicima gdje se pruža akutna zdravstvena skrb može se postići jedino uspostavom optimalnog integriranog bolničkog informacijskog sustava. U sve faze implementacije tog sustava moraju biti uključene medicinske sestre. Neophodno je informatizirati sestrinsku praksu integracijom i povezivanjem svih komunikacijskih puteva i toka informacija jer upravo medicinske sestre vrše prikupljanje ali i upravljanje većine potrebnih informacija za pružanje kvalitetne i zdravstvenom sustavu održive zdravstvene skrbi.

preuzmi dokument