Definiciju dobrovoljnog darivatelja krvi odredila je Međunarodna udruženje transfuziologa (ISBN), Međunarodni Crveni križ (IFCR), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Evropsko vijeće (Council of Europe) i prihvaćena je u svim zemljama svijeta.
Dobrovoljni darivatelj krvi je osoba koja daruje krv, plazmu ili ćelijske dijelove krvi po svojoj slobodnoj volji i ne prima za to nikakvu nadoknadu, ni novčanu niti na način koji se može smatrati nadomjestkom novca. Darivanje krvi je humani čin u kojem zdravi pomažu bolesnim.Vezu između zdravih i bolesnih čine uposleni u transfuzijama.
U našem radu ćemo prikazati rezultate edukativno- promotivne kampanje provedene u Gimnaziji u Mostaru. Anonimno smo anketirali 72 punoljetna učenika.
Iz rezultata rada moglo se zaključiti da učenici imaju pozitivan stav prema darivanju krvi i zdravstvenim radnicima koji su provodili edukaciju.
Budući da se krv ne može vještački proizvesti približiti zdravog bolesnom je vrlo zahtjevan posao koji mogu obavljati samo dobro edukovani zdravstveni radnici
Duboka venska tromboza (DVT) uz kontrakture, respiratorne komplikacije i dekubitus spada u jednu od najčešćih i najtežih komplikacija dugotrajnog ležanja. Javlja se najčešće nakon 40 godine života ( M – 1,2 ; Ž – 1 ). Ranim otkrivanjem i procjenom stanja rizičnih pacijenata pridonosi se bržem i sigurnijem sprječavanju razvoja duboke venske tromboze i njezinih komplikacija.
Cilj rada je istaknuti važnost sprječavanja nastanka DVT uz primjenu intermitentne graduirane pneumatske kompresije. Intermitentna graduirana pneumatska kompresija je mehanička metoda gdje početak djelovanja profilakse nastupa odmah. To je jedna od efikasnijih metoda u sprečavanju DVT i njezinih komplikacija. Indicirana je kod asimptomatske DVT kod ozljeđenika ( ozljeda glave, ozljeda kralješnične moždine-krvarenja, operacija kuka, koljena i imobilizacija duže od 3 dana ) koji su bez tromboprofilakse i u kombinaciji s drugim metodama.
Procjenu rizične skupine bolesnika svrstavamo po kriterijima rizika nastanka DVT. Rizičnu skupinu bolesnika svrstavamo po općim i specijalnim faktorima rizika. Specijalni faktori rizika su duljina, način i vrsta operativnog zahvata dok su opći faktori rizika dob, nasljeđe, te prijašnje preboljele bolesti.
Intermitentna graduirana pneumatska kompresija u liječenju se može primjenjivati samostalno, ali i u kombinaciju s drugim metodama kao sto su upotreba kompresivnih čarapa i prilagođena doza heparina.
Medicinska sestra/tehničar pozornost mora obratiti na kontraindikacije i indikacije za upotrebu intermitentne graduirane pneumatske kompresije, ali i komplikacije koje bi mogle nastati tijekom liječenja. Stalnim promatranjem i bilježenjem podataka o bolesnikom stanju medicinska sestra dobiva uvid u efikasnost i učinkovitost ove metode liječenja koja se smatra jednom od najsuvremenijih i najučinkovitijih u sprečavanju nastanka duboke venske tromboze i njezinih komplikacija koje bi mogle biti po život opasne.
Božena Štokan, Anđelka Malek-Solgat, Franjo Petreković
Opća bolnica Zabok, Radna jedinica za anesteziju ,reanimaciju i intenzivno liječenje
strani turisti, jezična barijera, anamneza, konzularna predstavništva
''4. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 14.-17. travnja 2011. godine
Radim u Općoj bolnici Zabok kao viši anesteziološki tehničar i često sam u prilici biti u ekipi koja akutno zbrinjava bolesne i unesrećene. S porastom broja turista -stranaca iz "egzotičnih" zemalja ,posebno tijekom turističke sezone, susreli smo se i sa problemima egzaktne medicinske komunikacije.
Time se nametnula potreba da u prvom kontaktu upotrijebimo obrazac-upitnik o najnužnijim obavijestima o zdravstvenom statusu našeg bolesnika,ali na njemu potpuno razumljivom jeziku .
Obrazac kojeg predstavljamo bio bi preveden na strani jezik putem ovlaštenog sudskog prevoditelja,tehnički bi bio preslika obrasca na hrvatskom jeziku i već na principu zaokruživanja ponuđenih odgovora i usporedbom s hrvatskim obrascem došli bi do značajnih anamnestičkih podataka.
Želja nam je obrazac prevesti na što više jezika (mađarski,češki,
japanski,kineski,arapski,turski...) i u elektronskom obliku dati na korištenje svim zainteresiranima .
Ministarstvo turizma pružilo nam je pomoć i podršku u posredstvu sa konzularnim predstavništvima kako bi ovaj obrazac preveli na što više jezika i kako bi svaki strani državljanin imao mogućnost brze i adekvatne medicinske pomoći ,te se time osjećao dodatno dobrodošao u našoj zemlji.
Jezična barijera ( strani jezik ) jedna je od najvećih opterećenja suvremene komunikacije. Da bi to izbjegli,naša je dužnost, a pacijentovo pravo shvatiti i biti shvaćen (pravna strana),na njemu potpuno razumljivom jeziku.
Bolesniku je nužno je pružiti osjećaj sigurnosti u komunikaciji.
Danas ,kada govorimo o ishrani bolesnika upotrebljavamo izraz nutritivna terapija.
Ranija istraživanja dodataka ishrani su imala za glavni cilj obezbijediti dovoljno kalorija za povećane metaboličke potrebe i uspostavljnaje balansa azota.
Na raspolaganju su gotovi dodatci za enteralnu ishranu, te rastvori za totalnu parenteralnu nutriciju (TPN).
Parenteralna prehrana primjenjuje se kod bolesnika kod kojih funkcija gastrointestinalnog trakta nije adekvatna, a to se pojavljuje u stanjima opstrukcije ili akutnog teškog pankreatitisa, peritonitisa, sindroma kratkog creva, te kod ileusa
parenteralna prehrana se također primjenjuje i kod dugotrajno hemodinamski nestabilnih bolesnika
Parenteralna prehrana može se izvoditi preko perifernog venskog puta ili preko centralnog venskog puta (v. subclavia ,v. jugularis interna, v. femoralis)
za parenteralnu prehranu koja će trajati kraći vremenski period upotrebljava se periferni venski put, a dugotrajna parenteralna prehrana izvodi se preko centralnih venskih katetera
Parenteralna prehrana se koristi kod
Paraliza creva
Hirurške operacije na GIT
Dugotrajna hemodinamska nestabilnost
Gastrointestinalno krvarenje
Striktura jednjaka
Trovanje korozivima
Enteralnu ishranu treba koristiti kada god je to moguće, aplikacijom nazoduodenalne sonde odnosno gastroduodenostomom kod pacijenata koji se duže leče.
Enteralna ishrana je prirodna, jeftinija, lakša i sa manje komplikacija nego TPN .
Hypokalorijska enteralna nutricija = povećanom mortalitetu
Naša iskustva pokazuju da pacijente hranimo hipokalorijski tj. zadovoljavamo oko 40 – 60 % energetskih potreba i da puno vremena protekne do optimalizovanog dnevnog kalorijskog unosa, a samu ishranu započinjemo u prvih 24 h
Zaključci
Koristite EN
Započnite EN izuzetno rano <24 h nakon intubacije
Počnite odmah sa količinom koja zadovoljava kalorijske potrebe bolesnika
Uklonite prećenje rezidualnog volumena iz protokola
Koristite prokinetičke lekove, kao što je Erytromicinum u slučaju povraćanja
Uvek postavite bolesnika pod uglom od 30 – 45 stepeni
Prepoznajte pacijente sa visokim rizikom za povraćanje i usvojte veštine i znanja za njihovo sprečavanje
Imajte protokole EN u vašem ICU
Još je uvek diskutabilno, mnogi autori se zalažu za ranu traheostomu do 7 dana. 1989 na Konsensus konferenciji o veštačkom disajnom putu kod bolesnika na mehaničkoj ventilaciji predloženo je da je intubacija prihvatljiva ukoliko je potrebna do 10 dana i traheostomija ukoliko je održavanje disajnog puta duže od 21 dan.
Perkutana dilataciona traheotomija je, uz poštovanje preporuka za izbor bolesnika i izvođenje postupka, jednostavna i sigurna metoda obezbeđivanja disajnog puta; komplikacije su retke, mogu se predvideti i sprečiti optimalno vreme traheotomije je kontroverzno pitanje i odluka o traheotomiji donosi se na individualnoj osnovi u poređenju sa hirurškom, cost-benefit odnos je na strani perkutane tehnike.
Perkutana traheotomija je preporučena kao metoda izbora za elektivnu traheotomiju kod kritično bolesnih.
Dobre strane perkutane tehnike ne umanjuju značaj hirurške traheotomije kod bolesnika sa kontraindikacijama, nepovoljnom anatomijom i nespelim pokušajima perkutane traheotomije
