akutni infarkt miokarda, zdravstvena njega, medicinska sestra
''9. Simpozij HDMSARIST-a''
Varaždin, 28.-29. listopada 2016. godine
Ovaj rad prikazuje faktore rizika za akutni koronarni sindrom, kliničke simptome akutnog infarkta
miokarda, postavljanje dijagnoze te zbrinjavanje pacijenta sa akutnim infarktom miokarda.
Posebno se želi istaknuti uloga medicinske sestre koja mora posjedovati znanja o kliničkoj praksi, a
osim stručnog znanja medicinska sestra mora posjedovati komunikacijske vještine, uočavati i
evidentirati sve verbalne i neverbalne pokazatelje kod pacijenta, te steći njegovo povjerenje kako bi
mu olakšala prilagodbu na postojeće stanje.
Anestezija i analgezija nakon blokade brahijalnog spleta u supraklavikularnoj regiji dostatna je za
kirurške zahvate na bilo kojem dijelu gornjeg ekstremiteta. Prema tome je supraklavikularni blok
dobio nadimak „spinalni blok ruke“.
Najčešće se supraklavikularni blok koristi prilikom kirurških zahvata u predjelu srednjeg dijela
nadlaktice, lakta i podlaktice. Uloga medicinske sestre/tehničara je od izrazite važnosti kod
ultrazvukom vođenih supraklavikualnih blokova.
Medicinska sestra mora znati pravilno pripremiti prostor, psihički i fizički pacijenta te pribor za
izvođenje takvog načina anestezije. Dobro provedena priprema pacijenta rezultirati će dobrom
suradnjom pacijenta tijekom zahvata, a time i najkvalitetnije izvršenim zahvatom. S obzirom na to da
dva pacijenta nikad nisu ista, potreban je individualni pristup pa i smjernice koje bi se odnosile na
jednu osobu ne moraju biti primjenjive na drugoj. Poznavajući indikacije, kontraindikacije, pravilan
postupak te komplikacije medicinska sestra je u stanju prepoznati stanja te pravovremeno reagirati.
Od izrazite je važnosti dobra suradnja sa anesteziologom te međusobno povjerenje tijekom izvođenja
ovih zahtjevnih postupaka.
Akutni infarkt miokarda nastaje zbog potpunog prekida protoka krvi kroz koronarnu arteriju ili njezin
ogranak koje opskrbljuju srčani mišić kisikom i hranjivim tvarima, zbog čega u ograničenom dijelu
mišićne srčane stijenke dolazi do odumiranja, tj. propadanja stanica.
Zahvaljujući velikom napretku u dijagnostici, terapiji i prevenciji u zadnjih desetak godina došlo je do
smanjenja stope smrtnosti u Hrvatskoj. Akutni infarkt miokarda (AIM) je u velikoj mjeri preventabilna
bolest, što je u čvrstoj mjeri u vezi sa životnim navikama i promjenjivim fiziološkim čimbenicima.
Dokazano je da promjena rizičnih čimbenika smanjuje smrtnost od ove bolesti. Zbog slabe
informiranosti populacije o rizičnim čimbenicima, koji utječu na nastanak AIM, simptoma i
komplikacija koji se javljaju gubi se važnost u pravovremenom javljanju u zdravstvenu ustanovu.
Komplikacije infarkta miokarda predstavljaju naglo nastalo, po život ugrožavajuće stanje koji zahtjeva
hitno liječenje i specifičnu sestrinsku skrb.
dabigatran, trombinsko vrijeme, tranfuzijska medicina
''9. Simpozij HDMSARIST-a''
Varaždin, 28.-29. listopada 2016. godine
UVOD
Dabigatran (Pradaxa) je antikoagulantni lijek koji se primjenjuje per os te je u mnogim slučajevima
zamjena za varfarin obzirom da ne iziskuje određivanje i praćenje terapije preko testiranja krvi. Ne
postoji potreba za rutinskim testiranjem NOAC lijekova ali obzirom da mijenjaju koagulacijske testove
postoji potreba za kontrolom koncentracije NOAC lijekova u urgentnim situacijama kao što su traume
i hitni operativni zahvati. Na aparatu za određivanje koagulacijskih testova postavljen je in home test
za određivanje koncentracije dabigatana u plazmi pacijenta.
METODA
Aplikacija testa dTT postavljena je na aparatu Siemens BCS XP.
Korišteni su komercijalni kalibratori precizno definiranih koncentracija te dabigatran kontrolne
plazme, reagens za određivanje trombinskog vremena te standarna humana plazma. Učinjena je
analitička validacija sukladno CLSI guideline EP5-12;
-Procjena preciznosti, procjena istinitosti, procjena linearnosti mjernog područja, granica detekcije,
granica kvantifikacije
REZULTATI
Iz kalibracijske krivulje vidljiv je linearni odnos između diluiranog TT i koncentracije dabigatrana.
Screening testovi PV,APTV su produženi kod viših koncentracija dabigatrna.
Trombinsko vrijeme je vrlo osjetljivo na prisustvo dabigatrana te je iz tog razloga odličan screening
test za dokazivanje visokih koncentracija dabigatrana u uzorcima plazme pacijenata.
ZAKLJUČAK
Koagulacijski testovi PV,APTV i TT su screening testovi,a prisustvo lijeka određujemo specifičnim
testovima za pojedini lijek.
Glavne indikacije za laboratorijsko testiranje koagulacije NOAC su pojava krvarenja ili tromboze kod
bolesnika na terapiji, prije kirurškog zahvata kod bolesnika koji su uzeli lijek unutar 24 sata, kada se
sumnja na predoziranje i intoksikaciju, akutno zatajenje bubrega (specijalno se odnosi na dabigatran i
rivaroxaban), akutno zatajenje jetre, nakon primjene antidota ili prekida terapije.
UVOD: Ključna jest uloga medicinske sestre u liječenju krvnim pripravcima, transfuziji. Tad je u
središtu pažnje medicinske sestre, osim bolesnika, i krvni pripravak. Ako uzmemo u obzir da je
transfuzija skup manje i više složenih postupaka, možemo zaključiti da krvnim pripravkom može
rukovati samo ona medicinska sestra koja je dovoljno dobro educirana o transfuziji. Transfuzija ne
trpi ljudski faktor, to jest ljudsku pogrešku. Zato je neophodno poznavati sve korake koji prethode
početku transfuzije (ispravan Zahtjev za transfuziju i Obaviješteni pristanak bolesnika, identifikacija
bolesnika i krvnog pripravka te tehnički zahtjevi za primjenu krvnih pripravaka – set za transfuziju
krvi, venski pristup,...). Proizlazi, dakle, da medicinska sestra obavlja ranu, ali i neposrednu pripremu
bolesnika za transfuziju.
CILJ: Cilj ovog stručnog rada jest prikazati ključnost uloge medicinske sestre u uspješnom liječenju
krvnim pripravcima, jer se u bolničkom liječenju transfuzija često olakotno shvaća čime se nerijetko
zanemaruju zakonitosti liječenja krvnim pripravcima. Stručni rad upozorava i na kasne i na rane
komplikacije transfuzije (kasne reakcije i rane reakcije) te daje jednostavne smjernice kako
komplikacije pravilno i pravodobno uočiti te kako reagirati prilikom njihova uočavanja. Komplikacije
čine štetu bolesniku, kompliciraju liječenje te često negativno utječu na ishod liječenja.
ZAKLJUČAK: Odgovornost i visoko kvalitetan rad medicinskih sestara jedni su od najvažnijih
čimbenika uspješnosti liječenja krvnim pripravcima. Ljudski faktor i smanjenje kvalitete rada prilikom
rukovanja s krvnim pripravcima potrebno je u potpunosti iskorijeniti zarad sigurnosti bolesnika i,
naposljetku, uspješnog liječenja tim dragocjenim lijekom.
