Razvoj savremene medicine, intenzivnog liječenja i zdravstvene njege bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja zahtijeva visoko edukovane medicinske sestre/tehničare i time kontinuirana edukacija postaje imperativ sestrinske prakse.
Cilj kontinuirane edukacije je podizanje nivoa znanja,sticanje praktičnih vještina kao i praćenje trendova u procesu zdravstvene njege, čime se, nesumnjivo, podiže kvalitet i sigurnost liječenja bolesnika.
Predmet ovog rada je da se u okviru kontinuirane edukacije opišu najcesci nacini i modovi mehanicke ventilacije korištene u centralnoj intenzivnoj terapiji u klinickom centru Crne Gore. Značaj i najcesci nacini odvikavanja pacijenta od mehanicke ventilacije.
Često se navodi da je bol najučestaliji simptom u kliničkoj praksi, česti uzrok nemogućnosti normalnog funkcioniranja i najčešći razlog zbog kojeg se traži medicinska pomoć. Kod pacijenata koji pate od dugotrajnog osjećaja intenzivne boli smanjena je učinkovitost i radna sposobnost, loše je emocionalno stanje, a nerijetko se zbog dugotrajnog liječenja i nesposobnosti za rad ti pacijenti nađu u socijalnim i financijskim problemima.
Kronična bol glavni je medicinski i socijalni problem u industrijaliziranom svijetu. Statističkoepidemiološkim podaci govore da trećina populacije industrijski razvijenih zemalja boluje od kronične boli. U Republici Hrvatskoj 25% radno aktivnog stanovništva pati od kronične boli, najčešće od sindroma bolne kralježnice, s tim da se na bolovanje, prikazano u postotku, gubi četiri puta više nego u SAD-u. Još su impresivniji podaci o boli uzrokovanoj malignim bolestima, gdje oko 60 do 80 posto oboljelih trpi, od čega je u 40% slučajeva riječ o boli srednjeg do jakog intenziteta.
Prema statistici SZO-a, oko 70 posto ljudi oboljelih od karcinoma umire u bolovima. Oslobađanje od boli osnovno je pravo svakog čovjeka i ono je ograničeno samo našim (ne)znanjem. Dakle očito je da kronična bol doprinosi invalidnosti u velikim razmjerima kako u razvijenim tako i u nerazvijenom zemljama. Osim toga, kronična bol je skupa. Zbog povećane potrošnje zdravstvene zaštite, gubitka prihoda, nesposobnosti za rad, socijalnih problema, naknada, troškova rehabilitacije,… To naravno ima veliki utjecaj na globalno ekonomsko stanje, a posebno se odražava na ekonomsko stanje u zemljama slabijeg socijalnog statusa.
Na temelju dostupnih znanstvenih spoznaja o uzrocima kroničnih boli i mehanizmima na koji nastaje, razvijene su brojne metode liječenja kronične boli. Ambulanta za bol bolnice Čakovec radi 3 puta tjedno. U Ambulanti rade specijalista anesteziolog – algolog, fizioterapeut i medicinska sestra. Liječenju boli pristupa se po principu multimodalne balansirane analgezije, odnosno pacijenti osim sistemskom terapijom liječe i fizikalnim, tradicionalnim i invazivnim metodama liječenja boli. U 2014. g. ukupno je pregledano i liječeno 786 pacijenata.
UVOD: LM je supraglotičko sredstvo koje se sve češće upotrebljava u osiguranju dišnog puta u anesteziji. Ona je jedno od najrevolucionarnijih otkrića u anesteziji. Izumio ju je britanski anesteziolog Archie Brain 1981. godine, a kao njegov trinaesti patent, registrovana je 1982. godine. Do 1985. godine, urađeno je oko 4000 insercija LM. 1987 godine je napravljena prva LMA Classic sa silikonskim cuffom i to je bila prva komercijalna laringealna maska. Do sada je upotrebljena preko 300 miliona puta.
CILJ: Cilj ovog rada je prikaz sve češće upotrebe LM u svakodnevnom radu. Korištena je Ambu Aura Once LM za jednokratnu upotrebu i pokazala se kao veoma efikasna i sigurna. Izuzev kod urgentnih stanja i nemoguće intubacije, u svim slučajevima upotrebe LM, pacijenti su morali zadovoljiti određene kriterije.
METODE: Radi se o retrospektivnoj studiji za koju su podaci uzeti iz anestezioloških listi za period od 2006. do 2013. godine. Podaci su uzeti u periodu oktobar-decembar 2012. i juni-juli 2014. godine.
REZULTAT: Obrađeno je ukupno 2438 slučajeva upotrebe LM u općoj anesteziji. 2006. godine korištena je u samo 4%, a 2013 godine u 24,2% operativnih zahvata. Urađeno je 13 Sectio Cesarea uz upotrebu LM. U oko 3% slučajeva je bila drugi izbor. Korištena je u 29 slučajeva neuspjele intubacije i u 11 slučajeva kod neuspjele spinalne anestezije. Nije bilo komplikacija u ventilaciji, laringospazma, bronhospazma i aspiracije želučanog
sadržaja. Periferna saturacija O2 (puls oksimetar) uvijek je bila iznad 95%,
ZAKLJUČAK: Iako je endotrahealni tubus i dalje neprikosnoveni „zlatni standard“ u obezbjeđenju dišnog puta, LM se izborila za svoje mjesto i u rutinskoj anesteziji. Mogućnost lake insercije i njena sigurnost se iz dana u dan sve više dokazuju.
Medicinska prijavno–dojavna jedinica (MPDJ) vitalna je komponenta sustava izvanbolničke hitne medicinske službe (HMS) i lanca preživljavanja. Hrvatski indeks prijema hitnog medicinskog poziva za MPDJ osnovni je alat za trijažu svakog poziva, te savjeta pozivatelju glede pomoći ili samo-pomoći. Jedna od bitnih uloga Hrvatskog indeksa prijema hitnog medicinskog poziva je savjetovanje pozivatelja i davanje uputa za osnovne mjere za održavanje života do dolaska tima hitne medicinske službe. Pružanje telefonskih uputa osnovnih mjera za održavanje života sukladno smjernicama Hrvatskog indeksa prijema hitnog medicinskog poziva započinje ako pozivatelj navodi je pacijent bez svijesti, te ne diše ili bez
svijesti i diše agonalno. Svakako je potrebno spomenuti bitnost dostupnosti automatskih vanjskih defibrilatora (AVD), te rane defibrilacije. Provođenje programa javno dostupne rane defibrilacije propisano je pravilnikom NN 120/13, a lokacije AVD-a dostupne su na http://www.aed.hr/index.php/lokacije.
Od iznenadnog srčanog zastoja svake 1,7 minute umire jedna osoba. AVD može drastično povećati šanse za preživljavanje (za 70%) kod iznenadnog srčanog zastoja. Iz statistike American Heart Association: < 8% oboljelih od iznenadnog srčanog zastoja prežive u izvan bolničkim uvjetima. Provođenje KPR udvostručuje ili utrostručuje šanse za preživljavanje, kada se AVD koristi za isporuku šoka u prvoj minuti – srčana akcija se postigne u 90% slučajeva. Najčešći uzrok smrti u Republici Hrvatskoj su posljedice srčano-žilnih bolesti, a smatra se da od iznenadnog srčanog zastoja godišnje premine 6000-7000 osoba. Odmah započeta KPR održava 20-30% normalne cirkulacije krvi. Time se izbjegava oštećenje mozga
i srca. Potrebno je razlučiti radi li se o iznenadnom srčanom zastoju uz pretpostavku da je srčani zastoj povezan sa srcem ili o srčanom zastoju kao posljedici hipoksije ili traume. Kod iznenadnog srčanog zastoja, uz pretpostavku da je povezano sa srcem, provodi se vanjska masaža srca, a nakon 10 minuta kreće se na klasičan KPR. Ako je pretpostavka da je uzrok srčanog zastoja kao posljedica hipoksije ili traume – provodi se klasična KPR. Vrijeme od kolapsa do početka KPR-a je ključni faktor preživljavanja u izvanbolničkim uvjetima. Uporan i dobro obučen dispečer može prepoznati srčani zastoj i započeti pružati upute za KPR preko telefona za manje od jedne minute.
Propofol je emulzija lipida u vodi koja sadrži sojino ulje,glicerol i lecitin iz žumanjca jaja i kao takav je pogodan medij za proliferaciju mikroorganizama.
Sadašnje formulacije Propofola sadrže 0,005 % disodijum edetata koji samo USPORAVA rast mikroorganizama ali ga NE SPRJEČAVA, prema USP standardima.
Incidencija poslijeoperacijskih infekcija najčešće se veže uz kirurške ili dijagnostičke postupke.
Ipak, prema dostupnim mikrobiološkim i kliničkim dokazima korištenje Propofola koji je prilikom ili nakon otvaranja bio kontaminiran predstavlja dodatni faktor rizika.
