Cilj: Video zapisom prikazati put doze krvi i dijelove aktivnosti djelatnika unutar
Banke krvi.
Metode: U Banci krvi zaposleno je 84 djelatnika koji provode aktivnosti iz djelatnosti
planiranja, uzimanja krvi od dobrovoljnih davatelja, prerade, testiranja, skladištenja i
izdavanja krvnih pripravaka. Analiziranjem podataka iz nacionalnog informatičkog
sustava transfuzijske službe u RH (e-Delphyn) dobivamo uvid u broj prikupljenih
doza pune krvi, prerađenim dozama i testiranim uzorcima dobrovoljnih davatelja krvi
u 2013. godini.
Rezultati: Banka krvi Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu u 2013. godine
prikupila je u suradnji sa Crvenim križem 98.676 doza pune krvi od dobrovoljnih
darivanja krvi. U odjelu za preradu i izdavanje krvi, primarnom proizvodnjom
proizvedeno je 247.291 krvnih pripravaka iz doza pune krvi. Trombaferezom ukupno
prikupljeno 2.329 koncentrata trombocita. U sekundarnoj proizvodnji proizvedeno
12.733 pool-a koncentrata trombocita (KT). Ukupan broj krvnih pripravaka nakon
sekundarne proizvodnje iznosi 201.154 (ukupan broj manji zbog utrošenosti plazme
za izradu poolova KT i krioprecipitata, utrošenosti 4 doze buffy coat-a u pool KT). Za
potrebe transfuzijskog liječenja u protekloj godini izdano je 139.956 KP prema 33
zdravstvene ustanove u RH od 152.624 ukupnog broja zatraženih krvnih pripravaka
koji iznosi 91% zadovoljenja zahtjeva.
Zaključak: Zahvaljujući dobrim ljudima - dobrovoljnim davateljima krvi, reorganizaciji
transfuzijske službe u RH i uvođenjem nacionalnog informatičkog sustava
uspostavljen je dobar nadzor nad potrebama, planiranjem, izdavanjem i sljedljivošću
KP što omogućava sigurno i dostatno liječenje pacijenata. Ovaj video zapis o putu
jedne doze krvi poklanjamo svim dobrovoljnim davateljima krvi.
Nikolina Fatuta, Dr. Nina Juraković Lončar, Dr. Zrinka Kruhonja Galić
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu
Rh D imunoprofilaksa kod trudnica, pasivna anti-D protutijela
''7. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. travnja 2014. godine
Uvod: Hiperimuni anti-D gamaglobulin (HIDG) sadrži anti-D protutijela imuniziranih
osoba, a cilj im je vezati RhD pozitivne eritrocite djeteta u cirkulaciji RhD negativne
majke i spriječiti imunizaciju majke. Daje se unutar 72 sata od pobačaja, opstetričkih
zahvata tijekom trudnoće (npr. amniocenteza), traume abdomena trudnice, krvarenja
i poroda. Time se u velikog broja majki onemogućuje stvaranje anti-D protutijela, koja
prolaskom kroz placentu dovode do razvoja hemolitičke bolesti fetusa i
novorođenčata (HBFN).
Cilj: istražiti prisutnost pasivnih anti-D protutijela (PAP) u trudnica koje u našu
ustanovu dolaze na imunohematološko antenatalno ispitivanje.
Materijali i metode: podaci prikupljeni iz registra trudnica Hrvatskog zavoda za
transfuzijsku medicinu (HZTM) od 2011. do 2013. godine, koje su primile antenatalnu
zaštitu. Protutijela su detektirana u ID-Card Liss/Coombs mikrokarticama s testnim
eritrocitima 11 staničnog panela (DiaMed GmbH, Cressier, Switzerland, BioRad).
Rezultati: Od 173 praćene trudnice 132 redovito se kontroliralo i 41 neredovito. U
redovito kontroliranih trudnica mogli smo pratiti dinamiku nestanka PAP. U 32
trudnice PAP su nestala unutar 12 tjedana od primitka HIDG, u 46 od 12. do 14.
tjedna, u 27 od 14. do 16. tjedna i u 27 iza 16. tjedna.
Zaključak: U 76% trudnica postignuta je adekvatna zaštita nakon imunizacijskog
događaja, dok u ostalih 24 % najvjerojatnije RhD imunoprofilaksa nije bila dostatna.
To može značiti da je primjenjena doza premala i/ili da je fetomaternalno krvarenje
(FMK) veće od očekivanog. Stoga u određenog dijela trudnica svakako treba
razmisliti o procjeni FMK, kako bi se potrebitima dala adekvatno velika doza HIDG i
spriječio razvoj HBFN.
Protok pacijenata između odjela zdravstvene ustanove utječe na kvalitetu i sigurnost
zdravstvene njege. Kvaliteta prenesenih informacija je važna kod prijema pacijenta
na odjel, primopredaje službe, otpusta pacijenta s odjela. Za kvalitetnu sestrinsku
primopredaju potrebno je koristiti sestrinsku dokumentaciju pazeći na vrijeme
trajanja, relevantne činjenice, sestrinsku procjenu i plan zdravstvene njege.
Dokumentacija osigurava kontinuitet, odgovornost, kronologiju zdravstvene njege i
olakšava komunikaciju.
Sestrinska primopredaja službe jest komunikacija koja se odvija između dvije smjene
medicinskih sestara, a njena osnovna svrha je izmjena informacija o bolesnicima o
kojima one skrbe. Sestrinska primopredaja službe smatra se ključnim dijelom u
pružanju kvalitetne skrbi u modernoj zdravstvenoj njezi. Tradicionalna primopredaja
održavala se u sestrinskoj sobi, daleko od bolesnika, često je bila predugačka,
irelevantna i neprofesionalna. Sestrinska primopredaja uz krevet bolesnika u
prednosti je naspram tradicionalne primopredaje.
Higijena usne šupljine, kako kod zdravog tako i kod bolesnog čovjeka, kao
pokazatelja zdravlja uvjetovano je mnogim čimbenicima. Pravilna toaleta usne
šupljine radi održavanja zdravlja i sprečavanja eventualnih komplikacija, za bolesnike
u jedinici intenzivnog liječenja predstavlja veliku i značajnu ulogu.
Mnogi postupci u skrbi za bolesnika, kao i samo bolesnikovo zdravstveno stanje
često doprinose suhoći sluznice, te je stoga njegu usne šupljine potrebno provoditi
više puta dnevno. Postupak se provodi s ciljem da se očuva integritet sluznice i
zubnog mesa i smanji broj patogenih mikroorganizama koji kasnije mogu biti
uzročnici ranog kasnog VAP-a.
Prilagodba izvođenja postupka ovisi o stanju sluznice usne šupljine bolesnika kao i
njegovom stanju svijesti. Njega usne šupljine je sigurno značajan činitelj u
sprečavanju kolonizacije gornjih dišnih puteva. Do danas još uvijek nije utvrđen
najprikladnji način toalete usne šupljine, stoga je od vodeće važnosti potreba za
trajnim istraživanjem i modifikacijom postojećeg protokola kako bi se praksa
provođenja toalete usne šupljine unaprijedila.
Ovim radom prikazali smo protokol njege usne šupljine u Središnjoj jedinici
intenzivnog liječenja Zavoda za anesteziologiju i intenzivno liječenje KBC Sestre
milosrdnice kao i sredstva za provođenje same toalete.
ŠTO JE TRANS KRANIJSKI DOPPLER?
• Neinvazivna ultrazvučna metoda kojom kroz prirodne “prozore” na lubanji
utvrđujemo hemodinamiku intrakranijskih arterija (Willisov krug)
• Rutinska pretraga kod indiciranih bolesti
• Velika uloga u dijagnostici i terapiji akutnog ishemičkog inzulta
• Sastavni dio bolničke opreme u JIL-u
• Dijagnostička i terapijska uloga
NAJČEŠĆE INDIKACIJE
• CVI (moždani udar)
• Monitoring kod trombolitičke terapije - Tromboliza
• Monitoring vazospazma (nakon SAH-a)
• Analiza kolateralnih intrakranijskih puteva
• Detekcija AVM-a (okluzije i stenoze)
• Detekcija cerebralnog embolusa
• Analiza vazomotoričke rezerve
• Monitoring funkcionalne rezerve
• Monitoriranje i evaluacija cerebrovaskularnog cirkulatornog aresta. (Utvrđivanje
moždane smrti)
PRIPREMA PACIJENTA
• U ležećem položaju na leđima
• Pristup gotovo svim lokacijama istovremeno
• Potpuno mirovanje glave i tijela prilikom izvođenja pretrage
• Maksimalno uklanjanje vanjskih izvora buke
• Ukloniti eventualne leće (transorbitalno)
IZVOĐENJE PRETRAGE
• Specijalist Neurolog
• Educirana medicinska sestra – tehničar
• Točna identifikacija intrakranijskih arterija
• Prethodni uvid u karotidne i vertebralne arterije
• Spektar dobivenih krivulja ovisi o hemodinamici
• Mjeri se protok krvi kroz odabranu krvnu žilu
• Nalaz očitava specijalist Neurolog
IZVOĐENJE PRETRAGE TRANSTEMPORALNO
• Izdašna količina akustičnog gela
• Pozicioniranje sonde je iznad zigomatičnog luka i ispred uha
• “Prozor” varira u lokaciji i veličini
• Kod 30% populacije se ne nalazi
• Teže se nalazi kod starije populacije zbog smanjenog protoka, te prolaz kroz
temporalnu kost kod žena
