Komunikacija je prenošenje poruka od pošiljatelja do primatelja. To je
proces razmjene misli, osjećaja i poruka koji se nužno odvija kad god
postoji interakcija. To je dinamički i složen proces u kojem ljudi šalju i
primaju verbalne i neverbalne poruke da bi razumjeli i da bi njih
razumjeli ( Hargie, 1994.).
Dobra komunikacija predstavlja preduvjet kvalitetnog i profesionalnog
odnosa, a isto tako je i temelj svakog međuljuskog odnosa.
Zahtjevi koji se stavljaju pred medicinske sestre vrlo su veliki, te se od
njih očekuje da djeluju autonomno, da prižaju klinički sigurnu i
kompetentnu skrb, da evaluiraju svoja znanja, kritički razmišljaju i
kreativno pružaju sestrinsku skrb u skladu s promjenama u okolini.
Komunikacija je dinamički i složen proces u kojem ljudi šalju i primaju
verbalne i neverbalne poruke da bi razumjeli i da bi njih razumjeli. Svaki
čovjek može i ne mora biti uspješan u komunikaciji, ali oni koji pružaju
zdravstvenu uslugu moraju biti ako žele biti uspješni u svome poslu.
Bez potrebne komunikacijske kulture liječenje se svodi na tehniku i
administraciju, a to nije dovoljno pacijentu. Kvalitetna komunikacija
pridonosi dobroj suradnji pacijenta i medicinske sestre. Efikasna
sposobnost komuniciranja u sestrinstvu stvara visok nivo zadovoljstva
medicinske sestre i pacijenta. Medicinska sestra treba posjedovati
komunikacijske vještine: aktivno slušanje, empatiju i asertivnost, te ih
znati primjenjivati u praksi. Anestezijski tehničar se u operacijskom
traktu prvi susreće s pacijentom. Tamo mu pridaje maksimalnu
pozornost i nastoji mu približiti postupke i radnje na njemu razumljiv
način. Taj kontakt je važan jer je preduvjet za dobru komunikaciju koja
rezultira umanjivanjem straha u pacijenta od anestezije i operacije, te
daljnjom dobrom suradnjom prilikom boravka pacijenta u operacijskom
traktu.
edukacija, komunikacija, pacijent, zdravstvena njega
''6. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 25.-28. travnja 2013. godine
Komunikacija zdravstvenog osoblja, pa tako i medicinskih sestara, sa
bližnjim osobama vitalno ugroženoga pacienta, od velike je važnosti
kao dio dobre zdravstvene skrbi, ne samo za pacienta, već i za njegou
obitelj/bližnje osobe. Istraživanja ukazuju na neadekvatnu komunikaciju
zaposlenika u JIL sa bližnjim osobama njihovih pacienata.
Okolnosti pod kojima je pacient zaprimljen u JIL, su najčešče teško
zdravstveno stanje-iznenadna ozljeda ili po život ugrožavajuće
oboljenje. Nerijetko su bližnje osobe pacienta suočene sa umiranjem
svojih voljenih, odlukom o darivanju organa ili donošenjem drugih
odluka u ime bliske osobe ili biološkog srodnika.
U izlaganju su pretstavljene temeljne komunikacijske vještine, koje
treba savladati svaki zdravstveni djelatnik u JIL-u. Naglasak je na
umjeću prepoznavanja emocija bližnjih osoba pacienta i adekvatnom
odgovoru medicinske sestre na njihove emocije. Namjena dobre
komunikacije jeste ublažavanje stresa bližjih, kojega donosti bolest
bliske osobe.
Dobro usvojene vještine komuniciranja u teškim uvjetima, umjeće
saopćenja loše vjesti, umjeće savladavanje konfliktnih situacija
sprečavaju stres i sagorijevanje (burn-out) medicnskih sestara i drugih
zdravstvenih djelatnika u JIL- u.
U prilogu su prikazane vještine, koje bi omogućile zdravstvenom timu
uspješno razumjevanje razlika u odgovoru bližnjih osoba na situaciju u
kojoj se nalaze, prilagodbu sestrinske komunikacije različitim
potrebama osoba sa kojima komuniciraju te prepoznavanje i
prihvaćanje emocija izraženih sa strane bližnjih osoba.
Prezentirana je vještina prepoznavanja, razumjevanja emocija,
komunikacija sa kojom potkrijepljujemo poštovanje do bližnjih osoba,
pružamo im podršku i umjemo objasniti stanje u kojem se nalazi pacient
o kome skrbimo, svakako u okvirima sestrinskih kompetencija.
Kako bi zdravstveni tima bio podrška pacientovim bližnjima, bitno je da
vještinu komunikacije savladavaju svi članovi zdravstvenog tima, bez
razlike kojoj profesionalnoj skupini zdravstvenih djelatnika pripadaju.
Helena Fuček, Renata Habeković, Bojan Biočina, Vanesa Berković
KBC Zagreb
komunikacija, Informatizacija, e-vizita, e-njega
''6. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 25.-28. travnja 2013. godine
Kada gledamo kroz povijest ljudskog komuniciranja, napredak u
tehnologiji je oduvijek bio veliki pokretač promjena u komunikaciji.
Tehnologija znatno utječe na ono što smo u mogućnosti napraviti, a u
zadnje vrijeme su tehnološka " čuda" počela i participirati u našim
odlukama o tome što je najbolje napraviti i na koji način.
Iako su ljudi mogli čitati i pisati i prije izuma tiskarskog stroja, upravo je
taj stroj omogućio nezaustavljivo širenje pismenosti te je uvelike
izmijenio klasnu strukturu i nepovratno izmijenio cjelokupan način
života.
Zdravstveni radnici, danas koriste nove tehnologije na način koji
povezuje računala i moderna dostignuća u sektoru telekomunikacija.
Ako želimo nazivom (ili definicijom) obuhvatiti sve aspekte primjene
tehnologije u komunikacijske svrhe onda bi najprikladniji naziv za takvu
vrstu bio komunikacija uz posredovanje računala (CMC - eng.
Computer Mediated Communication). CMC se može koristiti na mnogo
načina: e-mail,interaktivne poruke, diskusijske grupe, videokonferencije,
on-line baze znanja, on-line učenje, kompletni zdravstveni
informatizirani sistemi itd.
Informacijsko društvo se već pokazuje kao jedan od glavnih pokreta ča
ekonomskih i društvenih promjena u Europi. Njegov potencijal nije
upotpunosti iskorišten u regiji iako je prepoznato da je informacijska i
komunikacijska tehnologija bitna komponenta za povećanje poslovne
konkurentnosti.
Mi smo na KBC-u Zagreb, na našoj Klinici za kardijalnu kirurgiju
napravili taj mali korak naprijed iskoristivši danas dostupnu tehnologiju i
sproveli informatizaciju rada na odjelu do nama trenutno najviših
dostupnih standarda. U tom vidu na našoj Klinici uveden je novi nivo
komunikacije i suradnje putem Elektronske/informatizirane vizite, kao i
vođenje sestrinske dokumentacije u elektronskom obliku.
Ovim predavanjem ćemo Vas ukratko upoznati sa prednostima
Elektronske vizite i vođenje sestrinske dokumentacije, kao i našim
dosadašnjim iskustvima iz prakse te obrazložiti kako je potpuna
Informatizacija svih postupaka utjecala na komunikaciju liječnik- sestrapacijent i obrnuto , te organizaciju rada na Klinici.
komunikacija u zdravstvenom timu, konstruktivna komunikacija, destruktivna komunikacija
''6. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 25.-28. travnja 2013. godine
Svrha ovog rada je ukazati na važnost komunikacije i na stvaranje
kvalitetnih odnosa u zdravstvenom timu. Svakodnevno komuniciramo
na različite načine jer je nemoguće ne komunicirati. U obitelji, na
radnom mjestu, u društvu prijatelja, svjesno ili nesvjesno šaljemo razne
verbalne i neverbalne poruke te ostvarujemo komunikaciju.
U komunikaciji unutar zdravstvenog tima, stručnjaci se moraju
nadopunjavati.
U takvoj komunikaciji uvijek postoji netko tko nešto ne zna, a želi
doznati, kao I netko tko nešto zna i želi to podijeliti s drugim.
Bez spremnosti na dopunjavanje, bez želje da se sazna nešto novo,
bez
prihvaćanja nepotpune osobne informiranosti i znanja, nema kvalitetne
komunikacije.
Komplementarnost komuniciranja temelji se na priznavanju različitosti
na
sadržajnoj razini, i simetričnosti u prihvaćanju jednakosti osobe s kojom
komuniciramo, odnosno veće znanje i stručnost jedne osobe ne bi
smjeli biti
razlog za pretvaranje druge osobe u pasivni objekt.
Ako samo šaljemo, a ne želimo primati poruke, ako samo govorimo, a
nismo u stanju slušati, komunikacija je jednosmjerna, karakterizirana
zapovjednim I omalovažavajućim odnosom prema suradnicima.
Nužni preduvjet za kvalitetnu komunikaciju u zdravstvenom timu je
dvosmjerna komunikacija u kojoj sugovornici šalju i primaju poruke te
dobivaju pozitivne ili negativne povratne informacije.
Važna karakteristika komunikacije je i konstruktivnost, odnosno
destruktivnost.
Kada se misli na odnose u zdr. timu onda treba naglasiti da je
konstruktivna
komunikacija kreativna i koncentrirana na rješenje problema,
sugovornici se
poštuju, priznaju se različitosti, dozvoljava se neslaganje, razgovor je
otvoren i taktičan. U navedenom se bitno razlikuje od destruktivne
komunikacije koja nije kreativna, koja je lažna, nepoštena i gruba, a
energija se troši na optuživanje, vrijeđanje, zbunjivanje i ignoriranje.
Sugovornik se obezvrjeđuje i ismijava, prisiljava na obranu čime se
pogoršavaju međuljudski odnosi a umjesto rješenja konkretnog
problema, poraz sugovornika se očituje kao uspjeh.
