KC ozljede spadaju u vrlo česte ozljede uvjetovane suvremenim načinom
života. Po posljedicama spadaju u teške ozljede koje često ugrožavaju
život uzrokujući veliku smrtnost ili ostavljajući tešku invalidnost.
Dijagnosticiranje KC ozljeda je teško i zahtijeva iskustvo, a uvjet oporavka
je pravilno liječenje, zdravstvena njega, a kasnije i rehabilitacija bolesnika.
Zbog važnosti vremenskog faktora kod KC ozljeda jako su važni
prehospitalni postupci poduzeti na mjestu nesreće, koji kasnije rezultiraju
smanjenjem smrtnosti i većim brojem izlječenja.
Osoblje hitne medicinske pomoći, bolnice i rehabilitacijskog centra su
neraskidivo povezani i bilo kakav prekid u toj vezi može rezultirati
pogoršanjem zdravstvenog stanja bolesnika, produženi boravak bolesnika
u bolnici i povećanje troškova liječenja, a posljedice ozljede mogu biti teže
i rehabilitacija duža.
U radu je prikazan značaj cjelokupne zdravstvene njege bolesnika s KC
ozljedom od primitka u bolnicu pa sve do otpusta iz bolnice, s naglaskom
na zdravstvenu njegu bolesnika s teškom KC ozljedom čije je stanje
zahtijevalo liječenje u jedinici intenzivnog liječenja gdje je znanje,
sposobnost i angažman medicinske sestre od velikog značenja. Istaknuta
je uloga medicinske sestre u tom procesu. Medicinska sestra je osoba
koja je 24 sata dnevno uz bolesnika i koja trajno prikuplja podatke o
bolesniku, procjenjuje njegovo stanje i ako je potrebno reagira na uočene
promjene u bolesnikovu stanju. Cilj zdravstvene njege koju provodi
medicinska sestra je poboljšanje zdravstvenog stanja bolesnika i
sprječavanje komplikacija bolesti. Iako se veliki dio intervencija odnosi na
pružanje neposredne fizičke pomoći to ipak nije sve. Značajno mjesto
zauzima socijalni faktor; edukacija i razgovor s bolesnikom i njegovim
bližnjima.
Medicinske sestre čine više od 50% zdravstvenih djelatnika. Područje
djelovanja medicinskih sestara u zdravstvenom sustavu je zdravstvena
njega.
Zadovoljstvo medicinskih sestara na radnom mjestu je jedan od indikatora
kvalitete zdravstvene njege. Načelo pristupa upravljanju kvalitetom
podrazumijeva specifičan ustroj organizacije koja pruža usluge i proizvode
i pri tome teži u potpunosti zadovoljiti potrebe svojih korisnika.
Ključni elementi takvog ustroja su neprekidno poboljšavanje i indikatori
kvalitete. Indikatori kvalitete su mjerljivi, objektivni, brojčani pokazatelji
djelotvornosti ključnih segmenata nekog sustava (Šimundić, Topić;
Indikatori kvalitete). Medicinske sestre su u uskom kontaktu sa
bolesnicima na svim razinama zdravstvene zaštite. Njihovo zadovoljstvo
radnim mjestom direktno utječe na kvalitetu provođenja zdravstvene
njege, a samim time na cjelokupno pružanje zdravstvene zaštite
pacijenata.
Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehničara
proveo je anketu u bolničkom sustavu RH 2007.godine u koju se uključilo
52 od ukupno 66 bolnica, što ukupno čini 79% bolnica RH. Dobiven je
uzorak od 9.996 ispunjenih anketnih listića ( Gizdić; Osvrt na rezultate
ankete. HSS MS – MT 2007). Anketa je sačinjavala 46 pitanja koja su bila
podijeljena u pet skupina. Ono što se posebno ističe kao zabrinjavajuće
jeste činjenica da 97% ispitanika smatra da su preopterećeni na svom
radnom mjestu, te da to znatno utječe na kvalitetu pružane usluge i na
njihovo zdravlje.
Poboljšanje uvjeta rada mora predstavljati imperativ svima koji su uključeni
u funkcioniranje zdravstvenog sustava. Motiviranje medicinskih sestara u
izražavanju problema u profesionalnom funkcioniranju predstavlja
polazišnu točku. Provođenjem upitnika i anonimnih anketa dobiva se
jasnija slika položaja medicinskih sestara, razlika između onoga kako bi
trebalo biti i onoga što u stvarnosti, „na terenu“ jest.
Transplantacija bubrega je medicinski postupak pod kojim se
podrazumijeva presađivanje bubrega, uzetog s kadavera ili živog
davatelja, te presađenog primatelju, bolesniku s kroničnim zatajenjem
bubrega. Radi se o najvrednijoj metodi liječenja kod ovih bolesnika, jer
ovim postupkom dobivaju bubreg sa urednom funkcijom, te više nema
potrebe za daljnjim liječenjem dijalizom. Transplantacijom bubrega se
postiže normalna egzokrina i endokrina funkcija bubrega, tako da
transplantirani bubreg može u potpunosti zamijeniti izgubljenu funkciju
vlastitih bubrega. Bez obzira na uspješnost liječenja ovom metodom,
bolesnici sa transplantiranim bubregom moraju doživotno uzimati lijekove
protiv mogućeg odbacivanja presatka, a osim toga potrebne su redovite
kontrole bolesnika. Danas je transplantacija bubrega medicinski i tehnički
usavršena, a društveno, financijski i religijski opravdana. No međutim
treba istaknuti da su bez obzira na usavršenost ove metode potrebne
mjere opreza prilikom pripreme i provođenja zahvata kako bi se izbjegle
moguće neželjene komplikacije, te pacijent doveo u rizik.
Komunikacija je proces razmjene misli, osjećaja i poruka koji se odvija
gdje god postoji interakcija; to je složeni proces u kojem ljudi šalju i
primaju poruke da bi razumjeli i da bi se njih razumjelo. Dobra
komunikacija između članova tima važna je radi točnijeg i
sveobuhvatnijeg određivanja problema, te prikupljanja cjelovitijih i
točnijih podataka o potencijalnom ili već postojećem problemu.
Korištenjem odgovarajućih komunikacijskih vještina poboljšava se
kvaliteta zdravstvene usluge, a bolesnici kao i sami zdravstveni
djelatnici su zadovoljniji.
Prijelom vrata bedrene kosti česti je prijelom u starije populacije i obično
se javlja pri padovima. Ova vrsta prijeloma se najčešće liječi kirurški i
obično se za izvođenje operacije primjenjuje subarahnoidalna anestezija.
Cilj ovog istraživanja bio je usporediti učinke bilateralnog i unilateranlog
spinalnog bloka u bolesnika s prijelom vrata bedrene kosti s obzirom na
brzinu nastanka motoričke blokade, brzinu oporavaka nakon motoričke
blokade i učestalost nuspojava.
Ispitanici i metode: Ovim prospektivnim istraživanjem obuhvaćeno je
ukupno 60 bolesnika koji su s obzirom na tip primjenjenog
subarahnoidalnog bloka (SAB) bili podijeljeni u dvije skupine: skupina
bolesnika u kojih je izveden obostrani (bilateralni) SAB i skupina bolesnika
u kojih je izveden jednostrani (unilateralni) SAB. Svakom bolesniku
uključenom u studiju određivali su se demografski podatci, tip i vrsta
kirurškog zahvata, brzina nastanka i brzina oporavka od motoričke
blokade, vrijednosti Bromage i Aldrete bodovnog sustava kao i učestalost
neželjenih pojava.
Zaključak: Jednostrana anestezija predstavlja vrlo važnu tehniku
anestezije tijekom operacija kuka i bedrene kosti s obzirom na
jednostavnost izvođenja i manji broj neželjenih pojava te se preporuča
njezina učestala primjena u svakodnevnoj anesteziološkoj praksi.
