Klinika za pedijatriju, Zavod za neonatologiju i neonatalnu intenzivnu medicinu, Referentni centar Ministarstva zdravstva za pedijatrijsku i neonatalnu intenzivnu medicinu, Klinički bolnički centar Zagreb
Prijem nedonoščeta COVID-19 pozitivne majke
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Unazad godinu dana u cijelom svijetu je proglašena opasnost od epidemije bolesti uzrokovane corona (Covid 19 ) virusom. Sukladno tome zdravstveni sustav, djelatnici i resursi usmjereni su na borbu protiv širenja infekcije i sprječavanja bolesti.. Određeni odjeli, kao i cijele bolnice pretvaraju se u respiracijske centre kako bi omogućili odvajanje Covid pozitivne bolesnike od ostalih te tako smanjili širenje zaraze. Slijedom svega navedenog i na našem Zavodu za neonatologiju i neonatalnu intenzivnu medicinu osnovana je izolacija za Covid-19 bolesnike kako bi mogli primati nedonoščad Covid pozitivnih majki koji zahtijevaju intenzivno liječenje i pojačanu zdravstvenu skrb. Organiziran je tim liječnika neonatologa i medicinskih sestara koji će provoditi liječenje i zdravstvenu njegu. Pri tome se uzimalo u obzir da to budu iskusniji liječnici i medicinske sestre kako bi se smanjio broj osoblja uključenih u liječenje ukoliko dođe do komplikacija pri prijemu ili u samom tijeku liječenja. Vodilo se računa i o procijepljenosti osoblja, jer zbog kroničnog nedostatka zdravstvenih djelatnika ne možemo si priuštiti izolacije i/ili samoizolacije. Posebna briga usmjerena je na zaštitu osoblja već kod samog prijema bolesnika. Osoblje je obučeno u kompletnu zaštitnu opremu, a transport nedonoščeta do Covid izolacije na odjelu se vrši u zatvorenom inkubatoru , kako bi se smanjio prijenos broja čestica aerosola, pogotovo ako je nedonošče na respiratornoj terapiji nCPAP-om ili visokim protokom. Nedonošče ostaje u inkubatoru cijelo vrijeme liječenja .Medicinske sestre koje rade u Covid izolaciji i skrbe za nedonošče Covid pozitivne majke rade u turnusima po 12 sati. U dvanaest satnoj smjeni moraju biti dvije medicinske sestre koje se izmjenjuju u intervalima od 3 sata, odnosno jedna je uvijek uz dijete jer bez obzira na monitoring ta djeca su visoko rizična i često nestabilna u prvim danima života. Komunikacija sa liječnicima svedena je na minimum ulazaka u izolaciju, a koliko uglavnom se odvija tele i video pozivima. Svu ostalu dodatnu opremu, lijekove i materijal dostavljaju ''čiste'' kolegice i odlažu u propusniku. Po primitku, nedonošče se odmah testira na Sars Cov-2 i bez obzira na negativan prvi nalaz ostaje u izolaciji sljedećih 10 dana. Test se ponavlja u 3. i 10. danu života. Ukoliko je test negativan 10. dan, nedonošče se u čistom inkubatoru premješta u jedinicu intenzivnog liječenja gdje se nastavlja liječenje.
Ključne riječi: Covid-19, nedonošče
Maja Smiljanić, Emanuela Žarković, Leonard Jurinić
Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje
Terapija visokim protokom kisika
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Cilj ovog rada je prikazati primjenu terapije visokim protokom kisika pod nazivom HI Flow. Upotreba nosne kanile sa zagrijanim i vlažnim kisikom visokog protoka postaje sve popularnija u liječenju bolesnika s respiratornim zatajenjem u svim dobnim skupinama. Istraživanja su pokazala da se terapija kisikom visokog protoka upotrebljava kako bi se kod pacijenata s kompromitiranom respiratornom funkcijom izbjegla kako neinvazivna potpora s maskom tako i konvencionalna invazivna ventilacija, te kao pomoć za brži oporavak nakon ekstubacije. HI Flow sustav se sastoji od miješalice zraka i kisika, aktivnog ovlaživača zraka, grijanog kruga i nosne kanile. HI Flow sustav isporučuje adekvatno zagrijani i ovlaženi medicinski plin protokom do 60 L /min, koji ima niz fizioloških učinaka kao što su smanjenje anatomskog mrtvog prostora, PEEP (positive end-expiratory pressure – pozitivan tlak na kraju izdisaja) učinak, stalni udio nadahnutog kisika i dobro vlaženje. Cilj primjene HI Flow sustava je održavati odgovarajuću ventilaciju i oksigenaciju. Iako se terapija visokim protokom kisika pomoću HI Flow sustava isporučuje kroz otvoreni sustav, visoki protok nadilazi otpor ekspiratornog protoka i stvara pozitivan nazofaringealni tlak. Iako je taj tlak relativno nizak u usporedbi sa zatvorenim sustavima, smatra se prikladnim za povećanje volumena pluća i regrutiranjem urušenih alveola. Grijanje i ovlaživanje plinske mješavine dodatno poboljšavaju toleranciju pacijenata.
Ključne riječi: HIGH FLOW, JIL
Petra Gazec, Nikolina Kraljić, Margita Poturić, Adriano Friganović
Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje
Specifičnosti skrbi za bolesnike sa transplantacijom pluća
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Iako je prva eksperimentalna transplantacija pluća izvedena 1946. godine, prva uspješna je izvedena 1981. godine. U Hrvatskoj transplantacija pluća izvedena je prvi put 2002. godine na KBC Zagreb. Pluća su specifičan organ koji je zbog svoje osnovne funkcije u stalnom dodiru s vanjskim svijetom te su izložena povišenoj incidenciji razvoja infekcija. Kao krajnji terapijski postupak u završnoj fazi bolesti u kojih uz medikamentoznu terapiju ne dolazi do poboljšanja ili stabilizaciju bolesti primjenjuje se transplantacija pluća. Najčešće indikacije su KOBP, idiopatska plućna fibroza, cistična fibroza, manjak α1–antitripsina i primarna plućna hipertenzija. Manje česte indikacije su intersticijske bolesti pluća (npr. sarkoidoza), bronhiektazije i prirođene bolesti srca. Terminalne bolesti drugih organa, generalizirane infekcije, produljeni šok, neke su od kontraindikacija. Transplantacija pluća izvodi se u općoj anesteziji, upotrebom dvoluminalnog endotrahealnog tubusa čija primjena omogućuje kolaps plućnog parenhima na strani operativnog zahvata te se unaprijed određuje i planira postavljanje katetera koji su potrebni tijekom operativnog postupka. Osim osiguravanja preživljavanja pacijenta, cilj transplantacije je i omogućavanje približno istog zdravstvenog stanja koje su pacijenti uživali i prije same bolesti te postizanje ravnoteže između funkcionalne efikasnosti presatka i psihičkog te fizičkog integriteta pacijenta te podizanje kvalitete života. Za konačan ishod ključna je što efikasnija postoperativna intenzivna skrb, a stručnjaci uključeni u oporavak i svakodnevnicu pacijenta nakon transplantacije pluća su liječnici, medicinske sestre, fizioterapeuti, psiholozi i socijalni radnici. Zdravstvena njega bolesnika nakon transplantacije pluća proces je koji zahtijeva puno znanja, iskustva i manualnih vještina kod medicinskih sestara i tehničara koji je provode. Medicinska sestra u procesu transplantacije pluća ima važno mjesto bilo da sudjeluje u operativnom dijelu, jedinici intenzivnog liječenja ili oporavku na bolničkom odjelu.
Ključne riječi: pluća, infekcija, transplantacija, intenzivna skrb
Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje
Kroz pandemiju u “burnout” epidemiju
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Trenutna, COVID – 19, pandemija dodatno je doprinijela već visokoj razini stresa s kojim se zdravstveni radnici suočavaju, kako na globalnoj razini, tako i Hrvatskoj. Stvoreni uvjeti rada kod brojnih zdravstvenih djelatnika ugrožavaju njihovo zdravstveno stanje, dobrobit i radnu sposobnost. Presječno kvalitatitivno internetsko istraživanje percepcije najistaknutijih izvora stresa u ranim fazama pandemije na uzorku od 695 američkih medicinskih sestara provedeno je u svibnju 2020. godine. Odgovori su se grupirali na šest različitih područja: izloženost / infekcija; bolest / smrt; radno mjesto; osobna zaštitna oprema / zalihe; nepoznanice; mišljenja / politika. Dvije podteme odnosile su se na ograničenja povezana s pandemijom i osjećajem neadekvatnosti / bespomoćnosti u vezi s pacijentima i njihovim liječenjem. Više od polovice svih komentara odnosilo se na stres povezan s problemima u odgovoru na pandemiju na radnom mjestu. Budući da je početak pandemije COVID-19 povećao radni stres, dovodeći u pitanje mentalno zdravlje i dobrobit zdravstvenih djelatnika, ova kombinacija tjelesnog i emocionalnog naprezanja postala je obilježje pandemije COVID-19.
Istraživanje percepcije medicinskih sestara o radu tijekom ranih stadija pandemije u SAD-u otkrilo je da je više od 50% ispitanika imalo simptome depresije i anksioznosti, a blizu jedne trećine simptome posttraumatskog stresnog poremećaja. Pobliža analiza odgovora u toj anketi na otvoreno pitanje o stresnim situacijama pomogla bi rasvijetliti okolnosti i uvjete koji utječu na reakcije medicinskih sestara na rad te potencijalno pomoći u uspješnijem ublažavanju stresa i izbjegavanju narušavanja zdravstvenog stanja koje medicinske sestre doživljavaju na radnom mjestu tijekom i nakon pandemije. Kroničan stres na radnom mjestu, kojim se ne uspijeva uspješno upravljati u konačnosti vodi u sindrom izgaranja. Da do tog patološkog ishoda ne bi došlo, zdravstvene ustanove trebale bi pružiti mogućnost medicinskim sestrama da razgovaraju o stresu koji proživljavaju, podržavaju jedna drugu i daju prijedloge za prilagodbu na radnom mjestu.
Ključne riječi: pandemija, COVID-19, stres, izgaranje
Ozljede zbog pritiska uzrokovane medicinskim uređajima
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Medicinski uređaji su svi uređaji koji se koriste u liječenju ili dijagnostici, a od 2016. je ova vrsta ozljede klasificirana u National Pressure Injury Advisory Panel (NPIAP).
Oko 35% svih hospitaliziranih bolesnika razvije ozljede koje su povezane primjenom ovih uređaja, kod njih 30-70 % uzrok su respiratorni uređaji, dok ostatak ozljeda uključuju cjevčice, zavoje, pomagala za inkontinenciju, itd. Pojavnost je prisutna u svim dobnim skupinama. Prevencija ovakvih ozljeda je složena jer su medicinski uređaji neizostavni u liječenju, a liječenje same ozljede zahtjevno. Razvoju ozljede doprinosi loš nutritivni status, ishemija tkiva te edem tkiva.
Smatra se da su ove ozljede prisutne samo kod bolesnika, no pojavom pandemije uzrokovane COVID-19 virusom, povećana je pojavnost ovih ozljeda kod medicinskog osoblja (kod oko 30% osoblja), po većinom zbog nošenja protektivnih maski.
Mjesto nastanka ovih ozljeda nije samo koštana prominencija, nego svako mjesto na kojem pomagalo dotiče kožu, što može zbuniti medicinsko osoblje pri procjeni bolesnika.
U cilju smanjenja pojavnosti ovih ozljeda potrebna je redovna holistička procjena bolesnika, procjena statusa kože s naglaskom na mjesta prominencija te područja ispod uređaja. U preventivne mjere je potrebno uključiti individualizirani plan repozicioniranja izrađen sukladno tipu površine na kojoj je bolesnik, stanju kože i pokretljivosti.
Uz individualizirane planove prevencije, potrebni su i konsenzusi te postupnici na nivou svakog odjela i ustanove, a koji trebaju biti napravljeni sukladno vrsti uređaja, stupnju obrazovanja medicinskih sestara te evidentiranoj pojavnosti ovakvih ozljeda.
Ključne riječi: ozljeda zbog pritiska, medicinska sestra, prevencija
Zdravstveno veleučilište, Hrvatski zavod za hitnu medicinu
Utjecaj COVID-19 pandemije na obrazovanje studenata sestrinstva iz područja temeljnih hitnih medicinskih postupaka
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Pandemija COVID-19 utjecala je na sve aspekte života, uključujući i obrazovanje u sestrinstvu. Visoko
obrazovne ustanove za medicinske sestre diljem svijeta odgovorile su na pandemiju slijedeći smjernice
Svjetske zdravstvene organizacije i posebne nacionalne smjernice u vezi s pandemijom.
Obrazovanje i učenje licem u lice pretvoreno je u virtualno učenje na daljinu. Specifični, ali širi odgovori
na pandemiju oblikovani su različitim kontekstualnim čimbenicima, posebno razinom razvoja
infrastrukture informacijske tehnologije, pristupa Internetu, pristupačnosti i pouzdanosti u on-line
okruženju. Slijedom ugroze COVID-19, u ožujku 2020.godine nastava Zdravstvenog veleučilišta se u
cijelosti počela odvijati u on-line okruženju, zahvaljujući potpunoj pripremljenosti infrastrukture
informacijske tehnologije i značajnih kapaciteta za odvijanje nastave u on-line okruženju. Odvijanje
vježbovne nastave iz kolegija Temeljni hitni medicinski postupci u navedeno vrijeme sadržajno se
odvijalo u Moodle platformi, temeljem video prikaza različitih scenarija u pristupanju i zbrinjavanju
hitnih stanja. Zbog potrebe provjere naučenog, studentima su zadani vježbovni zadatci, kvizovi s ciljem
ispitivanja znanja iz područja temeljnih hitnih medicinskih postupaka te prikazi slučajeva s potrebom
procjene trijažne kategorije pod nadzorom mentora – vanjskih suradnika kolegija.
Pandemija je vrlo jasno pokazala sve veću ulogu tehnologije u obrazovanju i zdravstvenoj skrbi. Ova
brza tranzicija u obje domene će dovesti do brzog poboljšanja i prihvaćanja sve više tehnoloških
rješenja, a zasigurno će neke od tih promjena biti trajne. Globalni odgovor na pandemiju je da svaka
obrazovna ustanova uloži u budućnost. Prijedlog za integriranje više simulacijskih iskustava u
kurikulum zahtijeva, među mnogim drugim čimbenicima, da obrazovne ustanove imaju opremu,
materijal i ljudske resurse za provođenje simulacijske vježbovne nastave.
Ključne riječi: COVID-19, obrazovanje, studenti sestrinstva, temeljni hitni medicinski postupci
