Prednosti kompjutera za istraživače su njihova brzina, točnost i impresivni kapacitet memorije.
Razvoj internetske tehnologije u posljednjim dekadama doveo je do razvoje i uporabe "Internetbased" istraživačke metodologije.
Ovakva metodologija još nije u širokoj uporabi u sestrinstvu, primarno zbog etičkih dilema i
informiranog pristanka. U Hrvatskoj dodatni problem je nedostatak istraživačkog rada u
obrazovnom kurikulumu medicinskih sestara
sigurnost pacijenta, zdravstvena pogreška, operacijski tim, anesteziološka medicinska sestra
''1. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 21.-24. travnja 2008. godine
Kvaliteta u zdravstvu i sigurnost pacijenta su sastavni dio našeg svakodnevnog posla. Takve
vrijednosti su prve zapisane u pravilnicima našega rada.
Ali, je li to uvijek tako? Promjene u načinu rada su nužno zahtijevale prilagođavanje te
prepoznavanje novih potreba.
Samo u 20% slučajeva je uzrok zdravstvene pogreške ljudski faktor, 80% je posljedica
pogrešaka u samom sistemu, odnosno u organizaciji posla.
U članku opisujemo vjerojatnost zdravstvene pogreške kod pacijenta, neposredno prije
operacijskog zahvata i neposredno po buđenju iz anestezije. Naglasak je na trenutku, kada bi
anesteziološka sestra morala istovremeno voditi brigu o tom bolesniku koji se budi i onome koji
sam čeka u predprostoru operacijske dvorane. To je vrijeme kada za oba spomenuta pacijenta
''brinu svi“ članovi operacijske ekipe, a u biti ne brine se nitko.
Takve sustavne pogreške možemo izbjeći samo ako svaki član tima ima točno i jasno zadanu
svoju zadaću.
Puno moramo naučiti prije nego opazimo kako u biti malo znamo. (Waggerl)
Jedinica za intenzivnu terapiju(JIT) je posebno organizirana jedinica, koja omogućuje životno
ugroženom pacijentu iskorištavanje svih terapeutskih mogućnosti za privremeno
nadomještavanje poremećenih ili već ispadnutih funkcija životno značajnih organa i ujedno
omogućuje liječenje temeljne bolesti, koja je uzrokovala taj poremećaj.
Intrahospitalna infekcija(II) je svaka bolest uzrokovana mikrobima, koju zadobije pacijent za
vrijeme liječenja u bolnici a da nije bio u inkubaciji za istu bolest prije toga. Za II smatramo i
infekcije koje se pojave kod pacijenata nakon dolaska kući, ako je nastala prilikom boravka i
liječenja u bolnici.
II su velik problem svuda po svijetu, tako i kod nas. Predstavljaju čest zaplet bolničkog liječenja,
povezane su sa većim oboljevanjem i većom smrtnosti te povećanjem troškova liječenja.
Učestalost II je jedan između pokazatelja kvalitete rada bolnice. Pojavljuju se na svim odjelima
(između 5-9%), češće se pojavljuju na intenzivnim jedinicama (do 87%) kod pacijenata na
umjetnoj ventilaciji.
Najčešće II su: infekcije mokraćnog i dišnog sustava, kirurških rana, crijeva, venskog puta,
im plantata.
Najčešće infekcije u intenzivnim jedinicama su upale pluća (pneumonie) koje uzrokuju:
Po Gramu negativne bakterije (Pseudomonas aerug., enterobakterije, Acinetobacter…), po
Gramu pozitivne bakterije ( S. aureus i epidermidis ). Gljive su rijeđi uzročnici.
Pacijenti u JIT internog odjela UKC u Mariboru su vrlo ugroženi i potrebno im je zahtjevno
liječenje i opsežna medicinska njega. Veći dio njih je na umjetnoj ventilaciji, sa venskim
putevima, sa trajnim urinarnim kateterima, imaju nazogastrične sonde, dobivaju infuzije,
transfuzije…, imaju drenaže, dekubituse, potrebne su im aspiracije dišnih puteva…itd.
Mogućnost, da pridobiju II je kod takvih pacijenata znatno veća.
Zato je vrlo važno, da je medicinska sestra dobro educirana na tom području, da sudjeluje u
organizaciji službe za spriječavanje infekcija, da ima higijensku sav jest, odgovornost i disciplinu.
Varikoziteti jednjaka predstavljaju proširenje krvnih žila na nivou distalnog dijela jednjaka i kardije.
Javljaju se kao komplikacija povišenog pritiska u cirkulaciji vene portae.
Cilj je prikazati značaj rada med. sestre/tehničara kod bolesnika sa ovim oboljenjem .
Metode su analiza dokumentacije,inspekcija.
Rezultati nam prikazuju značajan doprinos adekvatnog tretmana med. sestre/tehničara.
Dobro educirana med. sestra/tehničar u visokom stupnju doprinosi bržem oporavku pacijenta i
smanjenju stope mortaliteta.
enteralna prehrana, medicinska sestra, nutritivni status, prednosti, nadzor
''1. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 21.-24. travnja 2008. godine
Osiguravanje adekvatnog nutritivnog statusa jedan je od prioriteta sestrinske skrbi s ciljem
sprečavanja pothranjenosti i njenih posljedica kao što su slabljenje imunološkog sustava,
povećana mogućnost bakterijske translokacije, produženo vrijeme cijeljenja tkiva, duža
hospitalizacija. Enteralna prehrana je unošenje hranjivih tekućih pripravaka putem sonde u
želudac ili tanko crijevo. Specijalizirana nutricijska potpora u tom obliku danas se široko
primjenjuje od jedinica intenzivnog liječenja sve do kuće bolesnika i pruža brojne prednosti pred
parenteralnom. Prehrana putem crijeva smatra se najsigurnijom i najfiziološkijom, održava
integritet crijevne sluznice, potpora je imunitetu, održava normalan metabolizam, jednostavna je u
primjeni i jeftinija. Enteralna prehrana može se primijeniti u svakog bolesnika koji hranu ne smije,
neće ili ne može uzimati na usta. Važno je individualno procijeniti kalorijske potrebe, sastav i
volumen hrane koji stanje bolesnika zahtijeva. Hranu putem sonde može se davati u bolusima
pomoću šprice ili kontinuirano pomoću enteralne pumpe. Osim homogenizirane hrane iz bolničke
kuhinje, postoji velik broj gotovih industrijskih pripravaka za potrebe organizma kod određenih
bolesti. Cjelokupni proces enteralne prehrane može dovesti do mnogih komplikacija : opstrukcija
sonde, dislokacija sonde, erozija sluznice, retencija želučanog sadržaja, mučnina, povraćanje,
distenzija abdomena, plućna aspiracija, dehidracija, proljev, opstipacija, metabolički poremećaji.
Zbog toga je izuzetna važnost medicinske sestre u tome da provodi kontinuiran nadzor nad
provođenjem prehrane te pruži bolesniku sigurnost.
maligna bol, liječenje, analgezija, psihološka pomoć
''1. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 21.-24. travnja 2008. godine
“Bol je pridruženi partner rađanju i razvoju, bolesti i smrti, fenomen čvrsto povezan
sa mnogim pitanjima humanog postojanja. ”John J. Bacon
Maligna bol je jedan od oblika kronične boli koja se javlja u završnoj fazi neke
teške bolesti (Tumori, bolesti motornog neurona, imunodeficijencija)
Moderni pristup liječenja maligne boli baziran je na načelima Palijativne
medicine, a prihvatila ih je i SZO. Također je ukazano na pojam “totalne boli”
kod pacijenata sa malignom boli gdje se naglašava potreba multidisciplinarnog
pristupa liječenja.
Pravilan pristup liječenja maligne boli zasniva se na:
-shvaćanju simptoma kao psihosomatskog fenomena čiju ozbiljnost ne određuje
samo stupanj fizičkog oštećenja već i psihičko stanje osobe u to vrijeme
-postavljanje točne dijagnoze simptoma, kako bi se moglo provesti primjereno
liječenje
-primjena analgetičke ljestvice za bol SZO-e koja je temelj suvremene
farmakoterapije
U liječenju svake boli osnova je procjena boli gdje je prisutan bolesnikov
izvještaj o boli, VAS skala i druge skale, a krajnji cilj je olakšavanje boli na
zadovoljstvo bolesnika. Uz to, vrlo je važno suosjećanje, emocionalna potpora i
empatija.
Osmijeh i blaga riječ pojačavaju djelovanje lijeka, uvijek su pri ruci, nemaju
nuspojave i ne koštaju ništa.