Bol je klinički entitet koji ima različito porijeklo i utječe na niz organskih sistema kao i na
psihološke te socijalne odnose i ona se mora liječiti. Strpljivo trpiti bol znači prihvatiti posljedice koje
se mogu izbjeći.
Bol možemo podijeliti prema trajanju na akutnu i kroničnu, i prema uzroku na nocicepcijsku i
neuropatsku.
Žene i muškarci različito doživljavaju bol. Kod žena je niži prag boli, bol osjećaju jače, duže i češće,
dok je kod muškaraca viši prag boli, bol osjećaju slabije, kraće i rjeđe..
Ambulanta za terapiju boli OB Vinkovci je projekt Lige protiv raka Vinkovci, a započela je s radom
21.11.2001. godine.
Od 2001. do 2010. godine u ambulanti se liječilo 1395 pacijenata od kojih su 872 žene i 523
muškarca.
UKC Ljubljana, Klinika za zarazne bolesti i groznice, Odjel intenzivne terapije, Ljubljana, Slovenija
pandemijska gripa, organizacija službi, spriječavanje širenja infekcije, odjel intenzivnog liječenja
''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
22.-25. travnja 2010. godine
Pandemijska gripa je akutna respiratorna infekcija uzrokovana virusom influence A (H1N1). Ako se naš
imunološki sustav još nije susreo s pandemijskim virusom gripe, vjerojatnost zaraze je veći od sezonske
gripe. Očekivalo se da će biti tako te se u kratkom vremenu veliki broj ljudi razbolio.
Krajem ožujka i početkom travnja, američki kontinent, otkrio je prvi slučaj ljudske zaraze sa virusom influence
A (H1N1). Novi virus počeo se širiti na druge kontinente, a Svjetska zdravstvena organizacija 11. lipnja 2009.
proglaševa 6. stupanj pandemije.
UKC Ljubljana je od srpnja 2009. već imenovala jedinicu za gripu, koja je obavljala sljedeće poslove:
pripremu i ažuriranje pandemijskog plana, osigurala sredstva za provedbu plana, procjenu troškova
pojedinih akcija, odlučujući kada se uključiti u provedbu specifičnih aktivnosti.
Napravljeni su i obrazovni programi za liječnike, osoblje za njegu bolesnika, administrativno i ostalo osoblje.
Posebna važnost za obrazovanje je usmjerena na medicinske stručnjake, koji su bili osposobljeni za prijem
na izolacijske odjele, uz osnivanje plana bili su pripremljeni i prostorni planovi upravljanja epidemijom.
Posebna pažnja posvećena je spriječavanju širenja zaraze. U svim zajedničkim prostorijama UKC Ljubljana
su instalirani dodatni sanitarni čvorovi. Za tu svrhu pripremljene su dodatne pisane upute o pranju ruku,
pravilnom kašljanju i kako djelovati ako se osjećamo nositeljem pandemijske gripe.
Posebna se pozornost posvećuje cijepljenju zaposlenika, kao što je to bilo u UKC Ljubljani gdje se
organiziralo cijepljenje zaposlenika na 6 lokacija.
Tijekom pandemije je najveći broj pacijenata oboljelih od gripe zbrinjavan na Klinici za infektivne bolesti i
groznice. Odjel intenzivne terapije u Klinici za zarazne bolesti i groznice, u razdoblju od 1/11/2009 - 1/3/2010
imao je hospitaliziranih 18 bolesnika koji su imali simptome influence A (H1N1). Ne-invazivnu mehaničku
ventilaciju su potraživala 2 pacijenta, 9 pacijenata je intubiranih na mehaničkoj ventilaciji. Zahvaljujući dobroj
organizaciji zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini i dobroj pripremljenosti za pandemiju gripe u UKC
Ljubljani bili smo u mogućnosti da sve pacijente sa novom gripom zbrinemo vrlo sigurno.
Središnja jedinica intenzivnog liječenja, Zavod za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, KB « Sestre milosrdnice «, Zagreb
bol, sestrinski pristup, procjena boli
''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
22.-25. travnja 2010. godine
Bol je prema definiciji Međunarodnog udruženja za ispitivanje boli ( IASP ) subjektivno neugodno osjetilno i
emocionalno iskustvo povezano s aktualnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva određene lokalizacije.
Poslijeoperacijska bol nije samo ograničenje za bolesnika, nego prolongirana bol može imati štetne
posljedice na respiracijsku, kardiocirkulacijsku i neuroendokrinu funkciju, kao i psihološke poremećaje i
dugotrajne posljedice u središnjem i perifernom živčanom sustavu kao i u perifernim tkivima. Ovi poremećaji
mogu pridonijeti povećanom morbiditetu i mortalitetu bolesnika.
U izboru optimalne analgezije od velikog su značenja:
= vrsta i mjesto zahvata
= vjerojatno trajanje potrebne terapije boli
= individualni rizični čimbenici
= kontraindikacije
Cilj ovog predavanja je pokazati koliko su sestre i tehničari u SJIL-u upoznati s problemom boli i kako
reagiraju na pojavu boli kod bolesnika.
U središnjoj jedinici intenzivnog liječenja Zavoda za anesteziologiju KB »Sestre milosrdnice» provedena je
anketa među 40 sestara i tehničara.
Istraživanjem smo nastojali saznati koliko godine rada utječu na procjenu boli, koji je po našem iskustvu
najbolji način analgezije, koliko često tijekom radnog vremena pitamo bolesnika da li ga boli, te da li smo se
susreli s primjenom placeba i da li je isti bio učinkovit.
Odjel za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje, OB Vinkovci
sigurnost, ASA, plan, edukacija
''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
22.-25. travnja 2010. godine
Zlatno pravilo kojimm se treba voditi svaki medicinski tim, a pogotovo anesteziološki glasi „ primum
nihil nocere“, što znači „prije svega ne škoditi“. ASA ( američka udruga anesteziologa ) se smatra
pionirom na području sigurnosti pacijenata u medicini. Sigurnost pacijenata značajno se povečala
zbog napretka u anesteziji. Sigurnost pacijenata ne mogu osigurati samo pojedinci, pomagala ili
odjeli, već je rezultat interakcije svih komponenti sustava. Plan za sigurnost pacijenata mora biti
multidisciplinaran i mora osigurati sistemski, koordinirani kontinuirani pristup smanjivanju svih
medicinskih pogrešaka. Greške ne treba pripisivati pojedincima već se mora usvojiti pristup da je
svaka pogreška šansa za učenje i poboljšanje.
bol, komplementarna medicina, alternativni koncept boli, JIL
''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
22.-25. travnja 2010. godine
Strah od umiranja u bolovima je jedan od najčešćih strahova u našem društvu. Iako su još Platon i Aristotel
prepoznali duševnu bol, trebalo je proći 2000 godina da se stvori pojam "totalne boli" i prizna utjecaj boli ne
samo na fizičko, već i na psihičko, socijalno, emocionalno i duhovno blagostanje pojedinca. Konvencionalna
medicina je usmjerena na liječenje fizičke boli, a ostali aspekti boli se uglavnom ne tretiraju.
Rad donosi opis alternativnog koncepta boli, te nefarmakološke i komplementarne metode ublažavanja boli
koje medicinska sestra može primijeniti u Jedinici intenzivnog liječenja, a koje su pritom sigurne za pacijenta,
sestru i okolinu.
Splošna bolnica Celje, Slovenija, KB ''Sestre Milosrdnice'', Zagreb
život, moralne vrijednosti, osoba
''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
22.-25. travnja 2010. godine
Svatko od nas poznaje svoje vrijednosti, prije svega one koje su nam naši roditelji i stariji usadili od rođenja.
Kasnije su to nadopunjavali odgajatelji, učitelji, teolozi, profesori, prijatelji i neki suradnici. Nadamo se, da
smo barem dio tih vrijednosti uspjeli usvojiti i zadržati ih. Dio tih vrijednosti smo tijekom života izgubili.
Posebno u mladosti, kada smo neke odbacili ili ih potisnuli negdje u sebi. I to sve samo zato da se bolje
približimo ''vrijednostima'' koje su trenutno nametnute u svijetu. Ako nam je ipak ostalo nešto od prvobitnih
vrijednosti, da li je među njima deset osnovnih kao što su samodisciplina, suosjećanje, odgovornost,
prijateljstvo, rad, hrabrost, ustrajnost, poštenost, odanost i vjera? Ako ih nema među nama, razmislimo. Ako
se naše vrijednosti drugačije od nabrojenih, onda je vrijeme da ih prevrednujemo. Moralne vrijednosti
opredjeljujemo kao pozitivne karakterne odlike. Ravnati se prema njima znači biti pošten, vrijedan hvale. To
najbolje iskazujemo svojim dobrim djelima, a ne samo dobrim mislima i namjerama. Kada ćemo više pričati o
tim vrijednostima u svakodnevnom životu, bolje ćemo ih razumjeti. Jer da bi ih stekli, moramo ih vrlo dobro
razumjeti. Da bi uzmakli od nemoralnosti, također je moramo razumjeti kao i njezine posljedice. Zašto su
nam moralne vrijednosti potrebne? U ovom predavanju pokušati ćemo odgovoriti na to pitanje. Postoje
praktični razlozi koliko vrijedimo kao ljudi, u kojoj mjeri smo ovisni o tome, kakve su naše vrijednosti. Postoje
i društveni razlozi, kakve prijatelje imamo i koliko. Naravno, postoje i potpuno nesebični razlozi zbog kojih
pomažemo društvu kao cjelini, dragim osobama ili pak nepoznatim ljudima. U svim životnim sferama
neprekidno moramo odlučivati o tome kako ćemo postupiti jer to je važno zbog nas i drugih. Pri mnogim
odlukama najvažnije je razlučiti što je dobro a što nije kako bi mogli ispravno postupiti. A to ne možemo ako
nemamo izgrađene vlastite moralne vrijednosti.
