ULOGA MEDICINSKE SESTRE/ANESTEZIOLOŠKOG TEHNIČARA U POSTAVLJANJU EPIDURALNOG KATETERA I PROVOĐENJU EPIDURALNE ANALGEZIJE U TORAKALNOJ KIRURGIJI

Kristijan Rajner, Ružica Živanović

KBC Zagreb

epiduralni kateter, epiduralna analgezija

''6. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 25.-28. travnja 2013. godine

Epiduralna analgezija (regionalna analgezija)
- Provodi se u sva četiri segmenta kralježnice
- Prihvaćena i raširena metoda liječenja postoperacijske boli
- Torakalna epiduralna analgezija smatra se suvremenim pristupom u
liječenju boli kod torakokrurškh pacijenata
∙ Indikacije
- Poslijeoperacijska analgezija (48-72 h)
- Ozljede prsnog koša
∙ Kontraindikacije
a) Apsolutne (koagulopatije, odbijanje bolesnika…)
b) Relativne (dijabetes….)
∙ Postavljanje epiduralnog katetera
- U epiduralni prostor
- Uvodi ga liječnik u aspetičnim uvjetima rada
- Asistira medicinska sestra/anesteziološki tehničar
∙ Epiduralna analgezija vs intravenska analgezija
- Pravilno postavljen epiduralni kateter smaanjuje upotrebu opioida
- Doprinosi bržem postoperativnom oporavku
- Istraživanja pokazuju zamjetno smanjenje svih postoperativnih
komplikacija nakon primjene analgezije putem epiduralnog katetera
∙ Komplikacije
- Epiduralni hematom
- Alergijske reakcije
- Toksično djelovanje lokalnih anestetika

preuzmi dokument

ULOGA I VAŽNOST TRIJAŽNE SESTRE U HITNOJ SLUŽBI

Mirela Knežević, Katarina Maršić

KBC Zagreb

med. sestra, trijaža, hitna služba

''6. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 25.-28. travnja 2013. godine

Svakodnevni rad u hitnoj službi uključuje pomoć vitalno ugroženim
bolesnicima i bolesnicima kojima je narušeno zdravlje; tj. uključuje skrb
za sve pacijente kojima je potrebno pružiti hitnu medicinsku pomoć.
Trijažom procjenjujemo sve pacijente koji dolaze u hitnu službu. Trijažna
sestra obavlja proces trijaže, utvrđuje razlog dolaska, određuje glavnu
tegobu, te svrstava pacijente ovisno o jačini njihovih tegoba i hitnosti
stanja u za to predviđene kategorije.
Trijažna sestra je prva osoba s kojom se pacijent susreće dolaskom u
hitnu službu. Posjedovanje visoke razine znanja, stručnosti, iskustva i
dobrih komunikacijskih vještina omogućuje trijažnoj sestri da obavi točnu i
dobru procjenu pacijenta.
Trijažna sestra je koordinator između sudionika u bolničkoj skrbi i samim
time ima ulogu predstavnika tima sa svim svojim kvalitetama.

preuzmi dokument

ULOGA I INTERVENCIJE ANESTEZIOLOŠKOG TEHNIČARA U ROBOTSKOJ KIRURGIJI U OPĆOJ BOLNICI CELJE

Ana Seničar

OB Celje (Slovenija)

robotska kirurgija, rad anestezijske medicinske sestre

''6. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 25.-28. travnja 2013. godine

U ovom članku ćemo opisati pionirske početke i uspješan razvoj poslova i
zadaća anesteziološke medicinske sestre (AMS) pri robotskoj operaciji u
Općoj bolnici Celje (OBC).
Razvoj tehnologije a time i robotske kirurgije odražava se i na anesteziju i
rad anestezioloških medicinskih sestara (AMS).
Godine 1980 Amerikanci su u suradnji s vojskom, počeli razvijati robotski
operacijski sustav, koji je omogućio operacije na daljinu putem satelita.
Robot da Vinci je uskoro došao u civilnu uporabu.
Godine 1999, su na takav način, prvi put operirali prostatu, zatim su se
postupno počele izvoditi složenije intervencije, a deset godina kasnije,
robot se prvi put koristi u SBC za operaciju prostate.
Rad AMS u robotski kirurgiji u OBC bio je skok u nepoznato. Svi članovi
operativnog tima, osim AMS, prošli su usavršavanje u inozemstvu. Mi smo
se učile uz bolesnike, a svoje znanje na nas prenosio je anesteziolog, kao
što je to već ustaljena praksa. Kad kirurg odabire bolesnika za robotsku
operaciju (ovisi o proširenosti karcinoma, dobi starosti, ASA,, glaukom, ...)
priprema za anesteziju gotovo je ista kao i za bilo koji drugi zahvat.
Protokol rada AMS u anesteziji za robotsku operaciju prostatektomije:
psihička priprema bolesnika za operaciju, prijem bolesnika u operacijsku
salu, postavljanje na operacijski stol (Trandelenburgov položaj, bolesnik
leži na antidekubitalnoj podlogi, uzglavlje podignuto za 30 stupnjeva,
fiksira se tijelo bolesnika, da ne bi skliznuo sa operacijskog stola,
postavljanje grijača za tijelo i monitoringa; (EKG, RR, SpO2, pCO2, BIS-a,
TOF), postavljanje iv kanila (x2 od 14-16 G) i infuzije, priprema lijekova i
materijala za intubaciju i opću anesteziju, priprema tri infuzijske pumpe.
Uvod u opću anesteziju i standardni nadzor bolesnika tijekom operacije:
oksimetrija, EKG, mjerenje neinvazivnoga krvnoga tlaka, kontrola
respiratornih parametara, kontrola opuštanja mišića (TOF), kapnometrije,
tjelesne temperature, BIS-a. Prevencija i rješavanje problema i
komplikacija pneumoperitoneuma zbog Trandelenburgovog položaja.
Postoperativnu bol obično rješavamo paracetamol 1 g. iv / 6 sati,
povremeno dodajući Dipidolor, ako je potrebno, frakcionirano iv.
Bolesnika za dva sata selimo u sobu za buđenje, a sljedeći dan već
ustaje iz kreveta. Treći dan odlazi kući, a nakon mjesec dana vraća se u
svoje normalno socijalno okruženje. Provođenje robotske kirurgije nije
znanstvena fantastika, anesteziološke medicinske sestre u OBC uspješno
to rade već treću godinu za redom.

preuzmi dokument

TRIJAŽA U ZAVODU ZA HITNU I INTENZIVNU MEDICINU

Snježana Dragičević, Jasminka Radman

KB Dubrava

trijaža, trijažne skale, procjena stanja pacijenta, kategorija hitnosti, retrijaža

''6. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 25.-28. travnja 2013. godine

Trijaža je proces brzog razvrstavanja pacijenata koji se temelji na težini
njihovog stanja. Prospektivno opservacijsko istraživanje obuhvaća 5423
odrasla pacijenta obrađena u hitnoj službi (interna, neurologija) KB
Dubrava u periodu 01.07.2012.- 30.10.2012.
Cilj rada je prikazati karakteristike modela trijažnih skala(ATS, MTS),
njihove elemente, oblike i trijažne kategorije primjenjene na našim
ispitanicima. Primjena trijažnih skala u procesu trijaže omogućava nam, da
životno ugroženi pacijenti budu pregledani prije ostalih pacijenata, bez
obzira na redosljed kojim su se javili u hitnu službu.
Zaključak
Primjena trijažnih sustava omogućava prepoznati hitnog, životno
ugroženog pacijenta u najkraćem vremenskom intervalu, što je krajnji cilj
svakog dobrog trijažnog sustava.

preuzmi dokument

TRANSFUZIJOM IZAZVANA AKUTNA OZLJEDA PLUĆA KOD TRAUMATOLOŠKOG BOLESNIKA

Cecilija Grgas-Bile, Martina Marić, Zrinka Sluganović

KBC ''Sestre milosrdnice''

TRALI, prikaz slučaja, prijelom dijafize bedrene kosti, komplikacije, medicinska sestra/tehničar

''6. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 25.-28. travnja 2013. godine

TRALI (engl. transfusion related acute lung injury) je rijetka , ali vrlo teška
komplikacija transfuzijskog liječenja . Karakterizirana je općim lošim
stanjem bolesnika : respiratorom insuficijencijom, hipoksijom i edemom
pluća uz povišenje tjelesne temperature s hipotenzijom. Kod odraslih
osoba zauzima treće mjesto smrtnosti posljetransfuzijskog liječenja krvi i
krvnih derivata.
U Zavodu za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje, Klinike za
traumatologiju, KBC Sestre milosrdenice unazad deset godina i više vodi
se evidencija transfuzije i posljetransfuzijskih reakcija. Zabilježen je tek
jedan slučaj TRALI-ja, kod ozljeđenika s prijlomom dijafize bedrene kosti.
Cilj rada je prikazati slučaja ozljeđenika s TRALI -om kao komplikacijom
transfuziskog liječenja kod prijeloma dijafize bedrene kosti.
Devetnaestogodišnji ozljeđenik s prijelomom bedrene kosti primljen je na
Odjel intenzivnog liječenja kao dogovoreni premještaj iz OB Zabok .
Ozljeđenik je pri svijesti, kontaktibilan,GCS 15, respiratorno suficijentan,
urednih vitalnih funkcija. Nakon preoperativne pripreme pristupa se op.
zahvatu (intramedularna ostosinteza). Za vrijeme op. zahvata gubitak krvi
je 1500ml te se nadoknađuje s 2 doze KE. Postoperativni tijek je uredan
te se bolesnik drugi postoperataivni dan premješta na IV traumatološki
odjel. Tijekom noći dolazi do pogoršanja ozljeđenika: otežano diše,
febrilan je, iskašljava krv. Hitno se premješa u JIL gdje je monitoriran,
sediran, intubiran te stavljen na strojnu ventilaciju.
Laoratorijskim, rengenskim, mikrobiološkim pretragama multidisciplinarni
tim liječnika KBC Sestre milosrdnice, dolazi se do sumnje na TRALI te u
dogovoru s KBC Zagreb, Hrvatskim Zavodom za transfuzijsku medicinu
testiraju krv na antileukocitna antitijela.
Medicinska sestra/tehničar kao član multidisciplnarnog tima sudjeluje u
procesu dijanostike, liječenja i rehabilitacije bolesnika s TRALI-om. Ovo
stanje zahtjeva holistički pristup ozljeđeniku s puno stručnosti, znanja i
vještina. Medicinska sestra/tehničar stalnim promatarnjem i
dokumentiranjem vitanih znakova te samih promjena i komplikacijama
TRALI-ja dobiva kompletan uvid u stanje bolesnika, ali i u učinkovitost
svog rada.

preuzmi dokument