Medicinske sestre čine više od 50% zdravstvenih djelatnika. Područje
djelovanja medicinskih sestara u zdravstvenom sustavu je zdravstvena
njega.
Zadovoljstvo medicinskih sestara na radnom mjestu je jedan od indikatora
kvalitete zdravstvene njege. Načelo pristupa upravljanju kvalitetom
podrazumijeva specifičan ustroj organizacije koja pruža usluge i proizvode
i pri tome teži u potpunosti zadovoljiti potrebe svojih korisnika.
Ključni elementi takvog ustroja su neprekidno poboljšavanje i indikatori
kvalitete. Indikatori kvalitete su mjerljivi, objektivni, brojčani pokazatelji
djelotvornosti ključnih segmenata nekog sustava (Šimundić, Topić;
Indikatori kvalitete). Medicinske sestre su u uskom kontaktu sa
bolesnicima na svim razinama zdravstvene zaštite. Njihovo zadovoljstvo
radnim mjestom direktno utječe na kvalitetu provođenja zdravstvene
njege, a samim time na cjelokupno pružanje zdravstvene zaštite
pacijenata.
Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehničara
proveo je anketu u bolničkom sustavu RH 2007.godine u koju se uključilo
52 od ukupno 66 bolnica, što ukupno čini 79% bolnica RH. Dobiven je
uzorak od 9.996 ispunjenih anketnih listića ( Gizdić; Osvrt na rezultate
ankete. HSS MS – MT 2007). Anketa je sačinjavala 46 pitanja koja su bila
podijeljena u pet skupina. Ono što se posebno ističe kao zabrinjavajuće
jeste činjenica da 97% ispitanika smatra da su preopterećeni na svom
radnom mjestu, te da to znatno utječe na kvalitetu pružane usluge i na
njihovo zdravlje.
Poboljšanje uvjeta rada mora predstavljati imperativ svima koji su uključeni
u funkcioniranje zdravstvenog sustava. Motiviranje medicinskih sestara u
izražavanju problema u profesionalnom funkcioniranju predstavlja
polazišnu točku. Provođenjem upitnika i anonimnih anketa dobiva se
jasnija slika položaja medicinskih sestara, razlika između onoga kako bi
trebalo biti i onoga što u stvarnosti, „na terenu“ jest.
Transplantacija bubrega je medicinski postupak pod kojim se
podrazumijeva presađivanje bubrega, uzetog s kadavera ili živog
davatelja, te presađenog primatelju, bolesniku s kroničnim zatajenjem
bubrega. Radi se o najvrednijoj metodi liječenja kod ovih bolesnika, jer
ovim postupkom dobivaju bubreg sa urednom funkcijom, te više nema
potrebe za daljnjim liječenjem dijalizom. Transplantacijom bubrega se
postiže normalna egzokrina i endokrina funkcija bubrega, tako da
transplantirani bubreg može u potpunosti zamijeniti izgubljenu funkciju
vlastitih bubrega. Bez obzira na uspješnost liječenja ovom metodom,
bolesnici sa transplantiranim bubregom moraju doživotno uzimati lijekove
protiv mogućeg odbacivanja presatka, a osim toga potrebne su redovite
kontrole bolesnika. Danas je transplantacija bubrega medicinski i tehnički
usavršena, a društveno, financijski i religijski opravdana. No međutim
treba istaknuti da su bez obzira na usavršenost ove metode potrebne
mjere opreza prilikom pripreme i provođenja zahvata kako bi se izbjegle
moguće neželjene komplikacije, te pacijent doveo u rizik.
Komunikacija je proces razmjene misli, osjećaja i poruka koji se odvija
gdje god postoji interakcija; to je složeni proces u kojem ljudi šalju i
primaju poruke da bi razumjeli i da bi se njih razumjelo. Dobra
komunikacija između članova tima važna je radi točnijeg i
sveobuhvatnijeg određivanja problema, te prikupljanja cjelovitijih i
točnijih podataka o potencijalnom ili već postojećem problemu.
Korištenjem odgovarajućih komunikacijskih vještina poboljšava se
kvaliteta zdravstvene usluge, a bolesnici kao i sami zdravstveni
djelatnici su zadovoljniji.
Prijelom vrata bedrene kosti česti je prijelom u starije populacije i obično
se javlja pri padovima. Ova vrsta prijeloma se najčešće liječi kirurški i
obično se za izvođenje operacije primjenjuje subarahnoidalna anestezija.
Cilj ovog istraživanja bio je usporediti učinke bilateralnog i unilateranlog
spinalnog bloka u bolesnika s prijelom vrata bedrene kosti s obzirom na
brzinu nastanka motoričke blokade, brzinu oporavaka nakon motoričke
blokade i učestalost nuspojava.
Ispitanici i metode: Ovim prospektivnim istraživanjem obuhvaćeno je
ukupno 60 bolesnika koji su s obzirom na tip primjenjenog
subarahnoidalnog bloka (SAB) bili podijeljeni u dvije skupine: skupina
bolesnika u kojih je izveden obostrani (bilateralni) SAB i skupina bolesnika
u kojih je izveden jednostrani (unilateralni) SAB. Svakom bolesniku
uključenom u studiju određivali su se demografski podatci, tip i vrsta
kirurškog zahvata, brzina nastanka i brzina oporavka od motoričke
blokade, vrijednosti Bromage i Aldrete bodovnog sustava kao i učestalost
neželjenih pojava.
Zaključak: Jednostrana anestezija predstavlja vrlo važnu tehniku
anestezije tijekom operacija kuka i bedrene kosti s obzirom na
jednostavnost izvođenja i manji broj neželjenih pojava te se preporuča
njezina učestala primjena u svakodnevnoj anesteziološkoj praksi.
bronhoskopija, bronhoskop, uloga medicinske sestre
''6. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 25.-28. travnja 2013. godine
Bronhoskopija je endoskopska metoda koja omogućuje neposredan
pregled larinksa, traheje i bronhalnog stabla.
Razlikujemo dva tipa bronhoskopije: fleksibilnu i rigidnu bronhoskopiju.
Bronhoskopija se radi u dijagnostičke i terapijske svrhe. Indikacije za
dijagnostičku bronhoskopiju su: vizualni pregled dišnih puteva i dijagnoza
plućnih bolesti, a indikacije za terapijsku bronhoskopiju su: vađenje
stranog tijela, aspiracija sekreta u bronhoopstrukciji ili atelektazi
izazvanoj zadržanim sekretom, lavaža dišnih puteva ili alveola te
utvrđivanje lokacije i uzroka hemoptize.
Sestrinske dijagnoze su: neupućenost pacijenta u tijek izvođenja zahvata,
anksioznost u/s bronhoskopijom, visok rizik za otežanu prohodnost dišnih
puteva, visok rizik za nastanak infekcije, visok rizik za nastanak
komplikacija. Sestrinske
intervencije su: priprema pacijenta, priprema pribora, asistiranje pri
izvođenju bronhoskopije te pranje i dezinfekcija bronhoskopa.
