Akutna masna jetra u trudnoći (Acute fatty liver of pregnancy, AFLP) je rijetko hitno stanje, koje se
javlja u trećem tromjesečju, obično između 30. i 38. tjedna i većinom se javlja u prvoj trudnoći. Za
postavljanje dijagnoze bitna je klinička slika i laboratorijski nalazi.
AFLP je hitno stanje koje zahtijeva brzu procjenu i liječenje jer se zatajenje jetre i smrt fetusa mogu
dogoditi vrlo brzo po nastanku bolesti. Liječenje podrazumijeva brzo stabiliziranje stanja majke i
priprema majke za dovršenje trudnoće carskim rezom. Suportivne mjere se sastoje od nadoknade
tekućine i elektrolita, liječenju hipoglikemije, koagulopatije i anemije.
U ovom predavanju bit će prikazan slučaj pacijentice sa akutnom masnom jetrom u trudnoći, njezina
preoperativna priprema i postoperativni tijek oporavka.
Rijedak genetski poremećaj kože. Nasljeđuje se autosomno recesivno. Postavlja se na osnovu:kliničke
slike, patohistološkog nalaza bioptičkog materijala.
Uzroci ihtioze harlekin: u metabolizmu proteina-akumulacija aminokiselina, u metabolizmu mastinakuplanje kolesterola, poremećaj termoregulacije, smanjenje aktivnosti hormona štitnjače, razvoj
hypogammaglobulinemie, nedostatak vitamina A.
Simptomi ihtioze harlekin: suha ljuskava koža, bijele,prljavo sive ili smeđe mrlje na koži, nestabilno
vlasište, duboke ragade, bolne pukotine na koži.
Incidencija: 1 živo rođeno na 1 000 000 poroda, od svih živo rođenih 3 preživjela slućaja.
Etiopatogeneza: nije jasna.
Kliničku sliku: karakterizira postojanje keratozne kože po cijelom tijelu s dubokim i bolnim ragadama.
Ishod liječenja je: dugotrajan i neizvjestan, visoka stopa smrtnosti.
Liječi se: simptomatski, riješavati bol, njega kože imperativ, smanjiti mogućnost infekcije.Tijekom
liječenja moguće su mnogobrojne komplikacije od kojih su najćešće infekcije, sepse do septičkog
šoka.
Zdravstvena njega novorođenčad: s ihtiozom harlekin od velike je važnosti za ishod i tijek
liječenja.Zdravstvena njega obuhvaća: primarno zbrinjavanje u rodilištu, zdravstvenu njegu u
transportu do specifičnog liječenja i zdravstvene njege u tercijarnom centru.
Cilj rada: je prikazati specifičnosti zdravstvene njege u zbrinjavanju novorođenčeta s ihtiozom
harlekin s posebnim osvrton na njegu kože na Odjelu za intenzivno liječenje novorođenčadi.
Metode: uvidom u povjest bolesti novorođenčeta s ihtiozom harlekin, analizirati tijek i ishod liječenja
i procijeniti njihovu pojavnost.
Zaključak: Pravilno, pravovremeno inicijalno zbrinjavanje, transport, dijagnostika, liječenje i
zbrinjavanje od neizmjerne su važnosti za preživljavanje. Medicinske sestre imaju značajnu ulogu u
svim fazama i segmentima zbrinjavanja. Kako bismo svojim radom pridonijele što boljoj skrbi za
bolesnika nužna je trajna edukacija i usavršavanje da bismo išle u korak s novim smjernicama u
zbrinjavanju.
Prema podacima SZO karcinom je vodeći uzrok smrti u svijetu sa 7,9 miliona smrtnih slučajeva (oko
13% svih umrlih) u 2007. godine.
Predviđa se da će ovaj broj iznositi oko 12 miliona smrtnih slučajeva u 2030. godine
Karcinom izaziva 20% smrtnih slučajeva u Evropskom regionu.
Karcinom usne šupljine je jedan od najčešćih karcinoma glave i vrata. Čini 3% od svih karcinoma kod
čovjeka (4% M i 2% Ž) i 10 puta je češći kod muškaraca. Ujedno jedan je od deset najučestalijih
uzroka smrti u svijetu.
Hirurško odstranjenje opsežnih tumora glave i vrata neizbježno ima za posljedicu gubitak vitalnih
funkcija kao što su gutanje, govor i osjet okusa i mirisa.
Enteralna prehrana je prehrana putem probavnog trakta. Ima brojne prednosti i manje komplikacija
u odnosu na parenteralnu prehranu. Najčešći oblici umjetnog hranjenja enteralnim putem su: putem
nazogastrične sonde (NGS) i prekutanom gastrostomom (PEG).
Metode hranjenja kojima se može obavljati hranjenje i putem nazogastrične sonde i putem
perkutane gastrostome su iste: gravitacijska metoda, metoda putem pumpe i bolus metoda.
PEG je najprihvatljivija i najsigurnija metoda za duže hranjenje, osobito nakon opsežnih hirurških
zahvata u svrhu liječenja oboljelih od karcinoma usne šupljine i orofarinksa, radio i kemoterapije ili
pak svega navedenoga zajedno.
Prednost je u tome da su usta slobodna od kontaminacije u razdoblju cijeljenja operacijske rane i
omogućena je nutritivna podrška kada pacijent nije u stanju uzimati dovoljno hrane.
Proces prijenosa informacija, ideja, misli, stavova i planova između različitih profila zdravstvenih
djelatnika nezamisliv je bez dobre i učinkovite komunikacije. Koje informacije dajemo, koje primamo i
kako omogućiti da pacijent bude pregledan u pravo vrijeme, olakšati ćemo primjenom SBAR
(Situation-situacija, Background-anamneza, Assessment-procjena, Recommendation-preporuka) ili
RSVP (Reason-razlog, Story-priča, Vital signs-vitalni znakovi, Plan-plan) komunikacijskog modela.
Njihova primjena omogućava jasnu i učinkovitu komunikaciju te prijenos značajnih i hitnih
informacija na kratak i sažet način, osnažuje sve članove zdravstvenog tima da iznesu svoje procjene i
preporuke te pruža priliku za diskusiju između članova zdravstvenog tima. U radu će biti prikazane
prednosti ovih komunikacijskih modela koje se očituju u smanjenju prepreka za učinkovitu
komunikaciju između zdravstvenih djelatnika, određivanjem strukture komunikacije i značajnih
elemenata, standardiziranjem načina primopredaje pacijenata, smanjenjem komunikacijskih
pogrešaka, poboljšanjem komunikacije, a samim time i sigurnosti pacijenta.
Romana Palić, Irena Ošlaj, Daniela Šmalcelj, Marija Matoš, Joško Bulum
KBC Zagreb
laboratorij za kateterizaciju srca, medicinska sestra, tamponada, septostomija
''10. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 20.-23. travnja 2017. godine
Žensko novorođenče u kritičnom stanju s teškom hipoksemijom i acidozom je u transportnom
inkubatoru premješteno iz županijske bolnice s dijagnozom kompleksne prirođene srčane grješke.
Kardiološkom obradom ehokardiografije u novorođenčeta je postavljena dijagnoza kompleksne
srčane greške. U sklopu daljnje obrade i lječenja u laboratoriju za kateterizaciju Klinike izvodi se
kateterizcija srca gdje su postavljene dijagnoze primarne hipoplazije struktura lijeve strane srca s
izlazom obiju velikih arterija iz desne klijetke, ventrikulskog septalnog defekta i koarktacije aorte.
Kateterizaciju srca su komplicirale repetitivne ventrikulske tahikardije s hemodinamskim urušajem, te
smo srčanu frekvenciju korigirali podražajem katetera. U sklopu dijagnoze učinjena je atrijska
septostomija. Međutim, postupak je komplicirala supraventrikulska tahikardija (c/p260/min)koju je
pokušano ponovno konvertirati kateterom. Ali, zbog manipulacije katetera uslijedila je perforacija
desnog atrija s naglim gubitkom arterijskog tlaka i zastojem cirkulacije. Odmah je prepoznata
tamponada srca te je potvrđena i ehokardiografski. Hitno je učinjena perikardiocenteza uz dodatak
krvi. Kako se perikard unatoč drenaži punio u gotovo bezizlenoj situaciji indiciran je kardiokirurški
zahvat, te je hitno pozvan kardijalni kirurg. Tada je učinjena je sternotomija novorođenčeta prvi puta
na stolu za kateterizaciju naše Klinike. Tijekom zahvata evakuirano je oko 150 ml.krvi, provođena je
neposredna masaža srca i privremeno je uspostavljena srčana akcija sa stabilizacijom frekvencije i
arterijskog tlaka. Novorođenče je premješteno na Zavod za neonatologiju i intezivno liječenje gdje je
unatoč velikim naporima isti dan umrlo u kliničkoj slici teške metaboličke acidoze, multiorganskog
zatajenjai refraktornog srčanog zatajenja. Smrtnost novorođenčadi s hipoplastičnom lijevom stranom
srca s intaktnim atrijskim septumom je visoka unatoč urgentnoj atrijskoj septostomiji.
Transkatetersko zatvaranje atrijskog septalnog defekta balonskom septostomijom je opterečeno
komplikacijama kao što su aritmije perforacija s perkutanom tamponadom.
U takvoj situaciji je potrebno osposobiti profesionalan tim posebno educiranih obučenih sestara za
izvođenje zahtjevnih hitnih intervencijskih i kirurških postupaka u laboratoriju za kateterizaciju za
kritično bolesnu djecu.
