Transkutani elektrostimulator
Prednosti:
- jednostavnost
- lako izvediv
- brzo primjenjiv
- ne zahtijeva posebnu edukaciju
- isključenost gotovo svih komplikacija invazivnih metoda
Mane:
- mogućnost nelagode, boli
- kontrakcija mišića
Kada se upotrebljava:
- bradiaritmije <40/min
- totalni AV blok
- hemodinamski nestabilni Mobitz II
- reanimacija srčanog zastoja (P-asistolija)
Postavljanje elektroda:
Pektoralno-apikalna pozicija:
- Pektoralno: desno od sternuma ispod klavikule
- Apikalno: srednja aksilarna linija u razini V6
AP pozicija:
- Anteriorno: lijeva strana prednjeg toraksa na mjesto V2 i V3
- Posteriorno: između donjeg dijela lijeve skapule i kralježnice u istoj razini sa prednjom
elektrodom
Modovi stimulacije:
Zadani (demand) mod:
- elektrostimulator ne predaje impulse dok pacijentov puls ne padne ispod zadane
frekvencije
- metoda izbora pri pojavi bradikardije
Mod fiksne frekvencije:
- elektrostimulator predaje impulse odabrane frekvencije bez obzira na djelovanje srca
- odabrati u slučaju asistole
KB „Sestre Milosrdnice“, Zagreb Zavod za anesteziju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, SJIL
VAP pneumonia, povećanje morbiditeta i mortaliteta, dijagnostika, prevencija, sestrinske intervencije, izrada smjernica postupanja, poboljšanje kvalitete rada
''1. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 21.-24. travnja 2008. godine
Usprkos primjeni antibiotika širokog spektra i preventivnim mjerama, VAP ostaje važan
uzročnik mortaliteta i morbiditeta oboljelih.
Incidencija VAP-a u zemljama Zapadne Europe je 5- 10 slučajeva na 1000 bolesnika.
Najčešća mikroflora kao uzročnik VAP –a je : Pseudomonas aeruginosa, Acinetobacter,
Enterobacter, Hemophillus spp, Klebsiella pneumoniae, te MRSA.
Cilj - dijagnoza VAP-a
Vap se dijagnosticira invazivnim i neinvazivnim procedurama.
Studije pokazuju da invazivne metode daju dobre rezultate , ali su skupe i nose rizik od
komplikacija.
neinvazivne metode daju približno iste rezultate , ali su znatno jeftinije.
Izradom smjernica postupanja kod sumnje na VAP , uvelike smanjujemo pogreške i
povećavamo mogućnost liječenja.
Epidemiološke analize nam daju sliku trenutne situacije i podloga su unapređenju kvalitete
rada.
Kroz proces zdravstvene njege i sestrinske intervencije velikim dijelom učestvujemo u
prevenciji , dijagnostici i liječenju, te na taj način možemo utjecati na poboljšanje prognoze i
smanjenje incidencije VAP pneumonija.
Hemoragijski šok, kao jedno od najurgentnijih stanja u medicini, predstavlja izazov za dobro
obučen medicinski tim.
Cilj je ukazati na važnost prijevremenog prepoznavanja pojedinih faza šoka radi prevencije
ireverzibilnih promjena u organizmu.
Rezultati jasno pokazuju značaj odgovarajućeg terapijskog postupka i prepoznavanja određenih
faza šoka od strane medicinske sestre/tehničara.
Dobro educirana, savjesna sestra/tehničar u velikoj mjeri utječu na krajnji ishod bolesti.
Djelatnost za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, OB Varaždin
akutna bol, analgezija, intenzitet bola
''1. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 21.-24. travnja 2008. godine
Sve je više dokaza i razumijevanja štetnog utjecaja boli na sve organske sustave.
U današnje vrijeme normalno je i poželjno pratiti bol kao peti vitalni znak.
U jedinici intenzivnog liječenja kirurškog tipa bol je najčešća sestrinska dijagnoza. Potreban je
ozbiljan pristup kako procjeni tako i postupcima za suzbijanje boli.
Praćenje intenziteta boli prvih dvadeset i četiri sata, individualizirana analgezija za svakog
bolesnika odgovorit će na pitanje koliko smo uspješni u nastojanju da naše bolesnike ne boli ili da
ih boli či m manje.
Kontinuiranim radom te praćenjem procesa rada medicinska sestra postaje profesionalac u svojoj
struci a time i zaslužuje takvo mjesto u radnoj okolini i društvu u cjelost i. Kao profesionalac na
svojoj razini tj. struci pravilnom komunikacijom i razvijanjem komunikacijskih vještina morala bi
izbjegavati stres i sve posljedice koje on nosi od fizičkih pa do psihičkih tj. izbjegavanja sindroma
izgaranja. Medicinska sestra mora razvijati komunikacijske vještine kako bi mogla procijeniti
bolesnikove potrebe i probleme, bile one vezane za bolest, bolničko liječenje, obitelj i posao.
Dobrom i kvalitetnom komunikacijom doprinosi bržem oporavku bolesnika te uključivanjem u
društveno - ekonomsku i socijalnu sredinu, a isto tako mora djelovati u svojem timu tj. cjelokupnoj
radnoj sredini. Učenjem o socijalnim vještinama, neverbalnoj komunikaciji, empatiji, asertivnosti,
samopouzdanju, otvorenosti te aktivnim slušanjem dolazimo do novih saznanja za dobru
komunikaciju tj. dogovorom u timu. Ako se u timu postigne jednaka usmjerenost cilju, iskrenost,
tolerancija, poštivanje dostojanstva svake osobe taj tim će vrlo dobro funkcionirati i komunicirati,
ljudi će biti zadovoljni što je važan p reduvjet za kvalitetan rad i na kraju rezultira zadovoljstvom
naših korisnika – naših bolesnika, a stres i njegove posljedice su svedene na najmanju moguću
mjeru.
