Željka Lubina, Stjepan Stanešić, Tanja Karaula, Marica Semijalac, Maja Strauss Patko
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, Odjel za preradu i izdavanje krvi
HZTM, KP, automatizacija u proizvodnj KP- a
''2. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 23.-26. travnja 2009. godine
Tijekom 2008.g. Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu (HZTM) je započeo s reorganizacijom transfuzijske
službe što je rezultiralo povećanim prikupljanjem krvi i opskrbom krvnim pripravcima (KP) vanjskih ustanova.
Istovremeno se bilježe povećani zahtjevi zagrebačkih bolnica za KP.
U HZTM tijekom 2008.g ukupno je prikupljeno od dobrovoljnih darivatelja krvi 79.007 doza krvi i 1.785 aferezom
dobivenih proizvoda, za 13,2% više nego 2007.godine. Iz prikupljenih doza ukupno je proizvedeno 206.002 doza
krvnih pripravaka što je za 12,5% više nego u 2007.g. Za potrebe proizvodnje koncentrata trombocita iz 48% pune
krvi izdvojeni su slojevi leukocita i trombocita i proizvedeno je 10.219 pool-a koncentrata trombocita. Računato u
pojedinačnim dozama to iznosi 45.795 doza i za 9,2% je više nego 2007. godine. Budući je broj trombocitnih
pripravaka dobiven trombaferezom gotovo identičan onom iz 2007.g., radi se isključivo o povećanoj proizvodnji iz
pune krvi. Značajno je povećana i proizvodnja i izdavanje koncentrata eritrocita sa smanjenim brojem leukocita;
na godišnjoj razini 24%, ali za 40% u zadnjem tromjesečju 2008.g. Proizvodnja ostalih sekundarnih krvnih
pripravaka većinom se nije značajnije mijenjala: proizvedeno je 69 koncentrata opranih eritocita (62 doze 2007.g.),
41 doza konc. eritrocita u plazmi SBL (45 doza 2007.) 245 krioprecipitata (223 krioprecipitata 2007.g.). Međutim
za 25% je smanjenja proizvodnje konc. trombocita u smanjenom volumenu plazme, i to kao posljedica boljeg
zadovoljenja zahtjeva i manjom potrebom za primjenom inkompatibilnih koncentrata trombocita.
Automatizacija i standardizacija u proizvodnji KP, educiranost i predanost osoba na uzimanju i preradi krvi,te
minimalno povećanje radnog prostora u odjelu prerade krvi, uz nabavu jedne nove centrifuge, omogućili su
da se u kratkom vremenu HZTM prilagodio novim povećanim zahtjevima u preradi krvi.
Krv je lijek biološkog porijekla te nema odgovarajuću zamjenu. Uvjet za sigurnu transfuzijsku terapiju su točni
rezultati prijetransfuzijskih imunohematoloških ispitivanja. Greške u određivanju ABO, RhD krvnih grupa i
preglednih testova pretraživanja uzrokuju poslijetransfuzijske hemolitičke reakcije posljedica kojih može biti
smrt primatelja. Treba naglasiti da transfuzijsko liječenje počinje pravilnim uzimanjem uzoraka krvi i
popunjavanjem podataka na uzorku i zahtjevu za prijetransfuzijsko ispitivanje.
Određivanje učestalosti grešaka tijekom uzimanja uzoraka krvi i popunjavanja podataka na uzorku i
zahtijevnici za prijetransfuzijsko ispitivanje.
Uzorci krvi 8930 ispitanika zaprimljeni u HZTM tijekom 2008. godine zbog prijetransfuzijskog
imunohematološkog ispitivanja (određivanje ABO, RhD krvne grupe i pregled nih testova pretraživanja).
Od 8930 zaprimljenih uzoraka, 157 (1,8%) ih je bilo nesukladno (neodgovarajuće) za imunohematološko
ispitivanje. Od ukupnog broja grešaka njih 60 (38% ili 6,7‰) mogu uzrokovati smrt primatelja i to zbog:
nedostatka imena i prezimena na uzorku 20 (13%); krivog imena i prezime na uzorku 10 (6%);
nepodudarnosti imena i prezimena na uzorku i zahtjevnici 30 (19%); nečitkog ili ispravljanog imena i
prezimena na uzorku i/ili zahtjevnici 10 (6%). Posljedica preostalih 97 (62% ili 10,8‰) grešaka može
uzrokovati odgodu transfuzijskog liječenja zbog: hemolitičnih uzoraka 50 (32%); neodgovarajuće pohrane
uzoraka tijekom više od 24 sata 10 (6%); nepotpuno ispunjenih zahtjevnica 12 (8%).
Učestalost grešaka tijekom uzimanja uzoraka krvi i popunjavanja podataka na uzorku i zahtijevnici za
prijetransfuzijsko ispitivanja (moguća smrt približno 7 od 1000 ispitanika) je zabrinjavajuća. Pred ovim
podacima trebamo zastati i naglasiti da se najteže posljedice krivih transfuzija krvnih pripravaka događaju
zbog ljudskih pogrešaka, koje su najčešće administrativne. Zbog toga je potrebna maksimalna preciznost
prilikom uzimanja uzorka, pisanja zahtjevnice, te pažljiva kontrola tijekom njihovog zaprimanja. Važno je
pogreške identificirati te ih zajedničkom suradnjom zdravstvenih djelatnika svesti na minimum što će spriječiti
da nečija baka, roditelj ili prijatelj umre kao dio postotaka naših grešaka.
Potvrdna testiranja davatelja krvi koji su pokazali opetovanu reaktivnost u serološkim testiranjima na biljege
HBV, HCV, HIV i sifilis infekcije obvezna su i obavljaju se za cijelu RH u Referentnom centru MZSS za
transfuzijsku medicinu, u HZTM. Potvrditi reaktivnost znači utvrditi specifičnost dobivene reaktivnosti
(ustanoviti da li je davatelj krvi zaražen ili ne), ne gubeći pri tom osjetljivost prvog testa. Kako su serološki
testovi kojima se ispituje krv visoke osjetljivosti, u populaciji niskog rizika kao što su davatelji krvi, veliki broj
reaktivnosti biti će posljedica lažne reaktivnosti. Što je primjenjeni test osjetljiviji, manje je specifičan.
Algoritam koji se pri potvrdnom testiranju primjenjuje prihvaćen je temeljem preporuka Europske Komisije.
Temelji se na primjeni najmanje jednog testa pretraživanja te potvrdnog testa. U tablici su prikazani testovi
koji su korišteni u potvrdnom algoritmu u 2008. godini u HZTM. U 2008. godini zaprimili smo na potvrdu
ukupno 717 uzoraka krvi davatelja, 74 zbog HBV, 144 zbog HIV, 139 zbog sifilisa, a najviše 360 zbog
opetovane reaktivnosti u HCV testovima pretraživanja (HCV Ag i anti HCV). Samo 65 uzoraka je bilo
pozitivno u potvrdnim testovima: 37/74 HBV (50%), 5/144 HIV (3,4%), 12/139 sifilis (8,6%) i 11/360 HCV
(3,1%). Opetovane reaktivnosti uzoraka većine davatelja krvi, 91% (652/717), u testu pretraživ anja nisu
potvrđene, smatraju se lažno pozitivnima, a davatelji imaju privremenu zabranu davanja krvi.
Služba za transfuziju, JU Bolnica Travnik, Bosna i Hercegovina
transfuzija, hepatitis B i C
''2. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 23.-26. travnja 2009. godine
U periodu 2003 - 2008 u Službi za transfuziologiju Bolnice Travnik obrađeno je ukupno 10732 davatelja krvi
na HbsAg i na HCV metodom reakcije antigen - antitijelo. U navedenom periodu postotak novootkrivenih
seropozitivnih davatelja iznosi HBAsAg 2,7%, odnosno HCV pozitivnih 2,1%, s tim da je najveći postotak
utvrđen u 2003 god.-7,8% hHBsAg i 4,6 HCV, da bi taj postotak padao i zadržao se na navedenom rezultatu.
Ovo je rezultat službene statistike u BIH kao i u svjetskim rezultatima. Potrebno je napomenuti da se svi
novootkriveni slučajevi prijavljuju nadležnim institucijama Higijenskoepidemioloske službe, a davatelji se
upoznaju sa novootkrivenom bolesti u upućuju na daljnji medicinski postupak liječenja.
Dobrovoljnim darivanjem krvi i obradom krvi u Službi za transfuziologiju omogućuje se rano otkrivanje
bolesti, prije kliničkih simptoma, što omogućuje raniji početak liječenja, manji morbiditet, manje troškove
liječenja, bolje rezultate, te spriječava širenje ovih zaraznih bolesti.
Vesna Grozdanovski, Vladimir Cipek, Čedomir Maglov, Melita Balija, Irena Jukić
Odjel za uzimanje krvi i promidžbu, Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu
afereze, krvni pripravci, stanični separator
''2. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 23.-26. travnja 2009. godine
Krvni se pripravci (koncentrat trombocita, leukocita i plazma) mogu prirediti, kako iz doze pune krvi tako i
postupkom afereze, putem staničnog separatora. Napravljen je pregled svih afereza (kod dobrovoljnih
davatelja krvi i pacijenata) od 1983. – 2008. godine.
Prvi stanični separator na kome su se izvodile afereze bio je Haemonetics 30. Kako su se usavršavali
postupci tako je i HZTM pelazio na rad s najnovijim aparatima. Slijedio je Dideco Progress BT 790/A,
Baxterov CS-3000+ i Haemonetics MCS 3P. Trenutno se radi na staničnim separatorima: Amicus,
Autopheresis-c i Haemonetics MCS+. Kod svih su postupaka korišteni originalni setovi i odgovarajuće
otopine.
U više od 25 godina izvedeno je 17 560 postupaka trombafereza i 3 020 plazmafereza. Osim kod
dobrovoljnih davatelja krvi afereze su rađene i kod bolesnika: 200 terapijskih trombafereza, leukafer eza i
plazmafereza, 325 postupaka prikupljanja perifernih matičnih stanica i 56 postupaka obrade koštane srži.
Od 1983. godine u HZTM se rutinski, postupcima afereza na staničnim separatorima, prikupljaju
visokokvalitetne krvne komponente (koncentrati trombocita i plazma). Potrebe za tim pripravcima iz godine u
godinu rastu i njihovo zadovoljavanje ne bi bilo moguće bez dobrovoljnih davatelja krvi.
