U ovome radu pokušavamo opisati bol kao svakodnevno iskustvo te kao simptom bolesti ili stanja koja
prethode nastanku bolesti ili oštećenju organizma. Posebno se osvrćemo na suzbijanje kronične maligne boli
te automatski podizanjem kvalitete života takovih bolesnika te očuvanjem vrijednosti dostoja nstva čovjeka.
Isto tako prikazano je što medicinska sestra – tehničar treba poduzeti oko bolesnika ili osoba koja doživljava
bol a kako bi pokušali ublažiti podražaj ili u potpunosti ukloniti te predlažemo određena organizacijska
riješenja kako bi se podigla kvaliteta našeg rada na veću razinu, podići našu struku na pijedestal hvale
vrijednoga rada a naravno time postići što veću profesionalnost. Naša iskustva gubitkom dragih osoba (zbog
maligne bolesti) govore tome u prilog te prikazom slučaja biti će nam lakše shvatiti o složenosti i potrebi
takvih postupaka te naše profesionalnosti i pokušajmo dati sve od sebe za našeg bolesnika.
Služba za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, Opća bolnica «Dr J.Benčević», Slavonski Brod
CO, SVV, VIGILEO
''2. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 23.-26. travnja 2009. godine
Već dugo vremena postoji potreba za adekvatnim hemodinamskim monitoringom kod velikim operativnih
zahvata.Takav hemodinamski monitoring treba biti jednostavan za upotrebu, bez potrebe za kalibracijom,
invazivan što je manje moguće, a s druge strane treba nam dati dovoljnu količinu podataka kako bi osigurali
adekvatnu hemodinamiku bolesnika. Jedan takav hemodinamski monitoring je VIGILEO monitor sa FloTrack
sistemom proizvođača Edwards Lifescience koji se koristi u našoj ustanovi. Radi se o monitoru koji nam
omogućuje kontinuirano mjerenje srčanog izbačaja (CO-cardiac output) na temelju analize krivulje art. tlaka i
demografskih podataka bolesnika (dob, spol, visina, težina) te SVV-varijaciju udarnog volumena bolesnika u
respiratornom ciklusu. Vrijednost CO i SVV su se pokazali kao pozdani pokazatelji hemodinamike bolesnika
koji je na mehaničkoj ventilaciji kod velikih op.zahvata.
Opća bolnica Varaždin, Djelatnost za interne bolesti, Jedinica intenzivnog liječenja
privremeni elektrostimulator srca, uloga med. sestre/tehničara
''2. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 23.-26. travnja 2009. godine
Smetnje u provodnom sustavu srca su vrlo opasna stanja, jer dovode do ozbiljne hemodinamske
nestabilnosti organizma. Ugradnja privremenog srčanog elektrostimulatora je indicirana u slučajevima kada
su smetnje u provodnom sustavu srca privremene, ili kada ne postoji mogučnost ugradnje trajnog
elektrostimulatora.
Implantirani elektrostimulator preuzima ulogu sinus atrijskog čvora i proizvodi električni impuls koji
omogučava normalno provođenje i kontrakciju srčanog mišića.
Kod samog postupka uvađanja privremenog elektrostimulatora, ali i u razdoblju nakon uspješnog
implantiranja, postoji mogučnost razvoja mnogih komplikacija. Zbog toga je važno preventivno djelovati te na
vrijeme uočiti takva novonastala stanja.
Uloga med. sestre/tehničara u monitoringu i samom postupku implantacije je vrlo velika te stoga ovim radom
želimo prikazati na koji način trebamo djelovati da do komplikacija ne bi došlo, ili da se smanje na najmanju
moguću razinu.
Endovenski kateter je kateter plasiran u veliku venu koja ima višenamjensku funkciju. Indikacije za
postavljanje c. Vene su: brzo davanje lijekova u hitnim stanjima, istodobno davanje inkopatibilnih lijekova
kroz višelumenski kateter, primjena infuzije koje iritiraju male periferne vene, dugotrajna primjena infuzionih
otopina, davanje krvi i krvnih preparata, za parenteralnu prehranu, monitoring hemodinamskog statusa
bolesnika, nedostatak odgovarajućih perifernih vena i vađenje laboratorijskih pretraga. Od vrsta katetera
razlikujemo jednolumenski, višelumenski, te za djecu i odrasle, aprema mjestu inseracije v. subclaviu,
v.Jugularis, v.bBasilicu i v. femoralis. Komplikacije koje se mogu javiti tijekom i nakon uvođenja cvk – a su:
pneumotoraks, hematotoraks, hidrotorax, perforacija – laceracija krvnih žila, kardijalna aritmija, tromboza,
embolija, tamponada srca, upala ili nekroza, infekcija i sepsa. Prema istraživanju provedenom na 316
pacijenata u razdobkju od 01. 01. – 31. 08. 2008. God, njih 190 je imalo cvk, a evidentirane su 3 kateter
uzrokovane sepse, što odgovara 0,31 %.
Pacijenti koji se podvrgavaju operacijama u kardioKirurgiji, pored postojećeg rizika zbog težine patološkog
procesa srčanih oboljenja,u izvjesnoj mjeri riskiraju i komplikacije vezane za anesteziju.
Uspješna kardioanestezija je esencijalna za uspješnu operaciju, a mnogo toga počiva na znanju, iskustvu,
oprezu i pripremi za operacioni zahvat.Izvođenje anestezije podrazumijeva invazivne postupke radi
postizanja sigurnog dišnog puta i kompleksnog monitoringa, ali i aplikacije složene terapije u cilju kontrole
kardiovaskularne stabilnosti. Poseban oprez i izbalansiran pristup je potreban da bi se sve komplikacije
svele na minimum kod pacijenata koji ulaze u operaciju sa već smanjenom srčanom funkcijom.