Autori: Nihada Haseljić, Evdija Jusić

Ustanova zaposlenja: JU Bolnica Travnik, BiH

Ključne riječi: infekcija, intrahospitalna infekcija, prevencija

Kongres/Simpozij: ''2. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Mjesto i vrijeme odrzavanja: Šibenik, 23.-26. travnja 2009. godine

Svaka infekcija pa tako i intrahospitalna (nozokomijalna, bolnička) je rezultat interakcije uzročnika bolesti,
sredine i čovjeka. Bolnička infekcija je svaka infekcija koja se pojavi kod hospitaliziranog bolesnika a nije bila
prisutna u vrijeme prijema u bolnicu. Bolničke infekcije predstavljaju veliki socijalno medicinski problem i
danas su široko rasprostranjene.
U namjeri da smanjimo infekciju i posljedice koje ostavlja, te materijalne troškove, moramo ukazati na značaj
sprečavanja i suzbijanja bolničkih infekcija. Treba kontinuirano raditi na unapređe nju higijenskih mjera,
edukaciji i usavršavanju zaposlenih, provođenju propisanih postupaka režima rada, oblačenja i ponašanja
zaposlenih pri dijagnostici, njezi i liječenju, antiseptički postupak pri rukovanju i upotrebi instrumenata,
pribora i dr.
JIL je centar za liječenje bolesnika koji se međusobno razlikuju po dobi, bolesti zbog kojih su hospitalizirani,
otpornosti na infekciju, načinu liječenja i dijagnostičkim postupcima. Obzirom na brojne faktore rizika
(smanjena otpornost bolesnika, kontaminacije bolničke sredine, kontakt sa infektivnim osobama). Smatra se
da se 50% infekcija javlja na odjelima intenzivne njege i da tu opstaju i održavaju se rezistentni sojevi
mokroorganizama. Dobro osmišljene preventivne mjere su ključ uspjeha u borbi protiv interhospitalnih
infekcija u kojoj važno mjesto treba zauzeti mikrobiološki laboratorij.

preuzmi dokument

Autori: Snježana Opačak, Monika Opačak

Ustanova zaposlenja: Odjel za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje, OB Slavonski Brod

Ključne riječi: JIL, infekcije, sprečavanje i suzbijanje infekcija

Kongres/Simpozij: ''2. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Mjesto i vrijeme odrzavanja: Šibenik, 23.-26. travnja 2009. godine

U današnje vrijeme kada nam medicinska znanost omogućuje radikalniji pristup liječenju mnogih vrsta
bolesti, na odjelima za intenzivno liječenje sve je veći broj teških bolesnika, koji zahtijevati stalno praćenje i
korekciju svih vitalnih funkcija organizma.
Osim što je ta vrsta bolesnika vitalno ugrožena s mogućnošću zatajivanja organa, već izrazito podložna
razvoju i razbuktavanju bolničke infekcije. Mjere intenzivnog liječenja često su a gresivne naravi, kao
intubacija, mehanička ventilacija, centralni venski kateter, arterijski kateter, sonde za prehranu i trajni kateter
u mokraćnom mjehuru. Unatoč svim mjerama opreza tj. aseptičkog postupka rada, teško stanje i poremećen
imunološki odgovor često dovodi do infekcije, bakerijemije i sepse s višestrukim zatajivanjem organa.
U JIL-u gdje je u relativno malom prostoru veliki broj bolesnika i osoblja, bolničke infekcije imaju veliku
mogućnost razvoja i širenja. Stoga su mjere sprječavanja i suzbijanja hospitalnih infekcija od prvorazrednog
značenja.

preuzmi dokument

Autori: Tajana Bračko Hadžija

Ustanova zaposlenja: Jedinica djelatnosti anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, Odsjek intenzivnog liječenja, OB "Dr.T.Bardek"Koprivnica

Ključne riječi: preporuke, edukacija, prevencija, kontrola i praćenje, higijena ruku, mjere izolacije, dekolonizacija

Kongres/Simpozij: ''2. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Mjesto i vrijeme odrzavanja: Šibenik, 23.-26. travnja 2009. godine

Danas je MRSA jedan od najčešćih problema bolničkih infekcija u svijetu i kod nas. Bolesnici se koloniziraju
za vrijeme svojeg boravka u bolnici te ako ostaju samo kolonizirani ne trebaju se liječiti antibioticima, ali ih
treba dekolonizirati.
Bolnički MRSA je multirezistentan, pojavljuje se sporadično ili epidemijski i to najčešće u jedinicama
intenzivnog liječenja te na kirurškim odjelima. Najčešći put prijenosa su ruke zdravstvenog osoblja, koje se
kontaminiraju prilikom rada s koloniziranim ili inficiranim bolesnicima, a da nisu prije kontakta s drugim
bolesnikom oprane ili dekontaminirane alkoholnim pripravkom.
Staphylococcus aureus može biti uzročnik kožnih infekcija, apscesa, infekcija kirurških rana, pneumonija,
sepse, endokarditisa. Liječenje bolesnika koji imaju znakove infekcije sa MRSA vrlo je skupo te ujedno
produljuje boravak pacijenta u bolnici.
Preporuke za prevenciju i kontrolu MRSA u OB "Dr.T.Bardek" Koprivnica izrađene su prema nacionalnim
preporukama u sklopu MATRA projekta podržanog od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH.
Preporuke uključuju: podršku Uprave bolnice, plan prevencije, edukaciju sveukupnog osoblja, racionalnu
upotrebu antibiotika, osnivanje Povjerenstva za antibiotike, standardne postupke higijene, pojačane mjere
higijene, aktivno i pasivno praćenje učestalosti MRSA, mjere izolacije, dekolonizaciju MRSA pozitivnih
bolesnika i osoblja, upute o kretanju MRSA pozitivnog bolesnika unutar bolnice, upute kod premještaja
MRSA pozitivnog bolesnika, postupak u slučaju epidemije, pisane informacije za bolesnika i posjetitelje.
Kontrola širenja MRSA zahtjeva angažiranost svih zdravstvenih djelatnika, pomoćnog osoblja te
Povjerenstva i tima za kontrolu bolničkih infekcija.
Obradom statističkih podataka o kretanju MRSA pozitivnih bolesnika, uočen je pad pojave pozitivnih
slučajeva u 2008. godini.

preuzmi dokument

Autori: Margita Poturić, Božica Crnjac, Adriano Friganović

Ustanova zaposlenja: KBC Zagreb, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, Odjel za anesteziologiju i intenzivno liječenje kardiokirurških bolesnika

Ključne riječi: standardne mjere zaštite, sestrinska skrb

Kongres/Simpozij: ''2. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Mjesto i vrijeme odrzavanja: Šibenik, 23.-26. travnja 2009. godine

Bolnička sredina je jedinstveni ekosustav u kojem su u stalnom odnosu bolesnik, mikroorganizmi, bolnička
sredina i zdravstveno osoblje.
Poslijeoperacijske infekcije u kardiokirurških bolesnika nažalost nisu neuobičajene i znatno doprinose
poslijeoperacijskim komplikacijama, pa tako produžuju boravak u Jedinicama intenzivnog liječenja,
produžuju ukupan boravak bolesnika u bolnici, a samim tim i doprinose postotku poslijeoperacijskog
mortaliteta.
Usprkos perioperativnoj profilaktičkoj primjeni antibiotika više od 21% bolesnika zadobije neku od
nozokomijalnih infekcija što uključuje dišni sustav, operativnu ranu, urinarni trakt ili generaliziranu sepsu.
Svi zdravstveni djelatnici i zaposlenici u zdravstvenoj ustanovi dužni su u djelokrugu svojih poslova provoditi
mjere za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija.

preuzmi dokument

Autori: B. Prcić, S.Kalajlić, G.Petrović, M. Fejzić

Ustanova zaposlenja: Sektor za H-E nadzor; Menadžment Ustanove, JZU Univerzitetski klinički centar, Tuzla

Ključne riječi: standardne procedure, program prevencije

Kongres/Simpozij: ''2. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Mjesto i vrijeme odrzavanja: Šibenik, 23.-26. travnja 2009. godine

Kvaliteta programa kontrole infekcija u zdravstvenim ustanovam je odraz standarda zdravstvene njege i
liječenja bolesnika. Dobri programi i standardizacija procedura ali i dosljedna primjena istih smanjuju pojavu
bolničkih infekcija, dužinu liječenja u bolnici i troškove u vezi s hospitalizacijom.
Retrospektivnom analizom saznajemo za razne postupke kontrole infekcija od kada su kirurzi prepoznali
negativan uticaj bakterija u postoperativnim ranama. Tako je ranih sedamdesetih godina u Velikoj Britaniji
imenovana prva sestra za kontrolu bolničkih infekcija. U zemljama u razvoju bolničke infekcije predstavljaju
etički,moralni i ozbiljan ekonomski problem. Nadzor i sprečavanje bolničkih infekcija u Univerzitetsko
kliničkom centru Tuzla obavljaju zdravstveni profesionalci Sektor za higijensko-epidemiološki nadzor.
Prikaz standardnih procedura kontrole bolničkih infekcija koje primjenjujemo tijekom procesa zdravstvene
njege u jedinicama visokog rizika. U pet proteklih godina (2004.-2009.) u UKC-Tuzla primjenjuju se
procedure iz djelokruga kontrole infekcija koje se odnose na: pranje ruku, pranje i dezinfekciju zidnih
dozatora, kontrolu infekcija u operacionom bloku, čišćenje i uklanjanje otpada iz operacijskog bloka,
održavanje čistoće u jedinicama visokog rizika, kontrola mikroorganizama rezistentnih na antibiotike -methicillin rezistentni staphylococcus aureus (MRSA) i vancomycin rezistentni enterococcus (VRE), kontrolu
infekcija u praonici rublja, kontrolu infekcije u kuhinji.
Procedure iz oblasti dekontaminacije, sterilizacije i upravljanja rizikom obuhvatile su: sterilizaciju i
dokumentiranje sterilizacije, kontrolu sterilizacije, čuvanje i rukovanje sterilnim materijalom, prijavljivanje
incidentnih situacija, odlaganje oštrih predmeta, sigurno odlaganje kliničkog otpada...
U odjelima intenzivnog liječenja, primjenjujemo pored ostalih i proceduru „Tehnike izolacije i zaštita
profesionalnog osoblja“,“Procedura kontrole infekcije pri postupanju sa tijelom umrlog“,“Univerzalne mjere
predostrožnosti za kontrolu infekcija“,“Procedura vakcinacije uposlenika i rizičnih grupa protiv HB“.
Trajan nadzor bolničkih infekcija u Univerzitetsko kliničkom centru Tuzla provodi se kroz Program prevencije.
Standardne procedure o kontroli bolničkih infekcija obvezuju sve zdravstvene profesionalce na aktivno
sudjelovanje u procesu primjene. Primjena standardnih procedura osigurava sigurnu radnu sredinu,
kvalitetno liječenje i zaštitu bolesnika.

preuzmi dokument