Odjel za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, Jedinica intenzivnog liječenja, OB Varaždin
pneumonije, respirator, JIL
''2. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 23.-26. travnja 2009. godine
Bolnička pneumonija je infekcija plućnog parenhima koja nije bila prisutna niti u inkubaciji kada je bolesnik
primljen u bolnicu. Najosjetljivije skupine za nastanak bolničke pneumonije su: bolesnici u ekstremnoj dobi,
bolesnici sa kardiovaskularnim bolestima te bolesnici nakon torakalnih i abdominalnih operacija.
Pneumonija koja se dijagnosticira kod intubiranih, mehančiki ventiliranih bolesnika, nakon više od 48 sati
strojne ventilacije ili koja je nastupila unutar 48 sati nakon to je prekinuta umjetna ventilacija naziva se
ventilator udružena pneumonija ili VAP prema engleskom nazivu « Ventilator – associated pneumonia «
Ventilator udružena pneumonija jedna je od najčešćih bolničkih infekcija u JIL –a sa incidencijom od 18 – 60
% ovisno o vremenskom trajanju strojne ventilacije te mortalitetom od 20 – 70 %. Više od 50% antibiotika
propisanih u JIL –a vezano je uz suspektnu ili dokazanu pneumoniju. Mehanika ventilacija rutinska je
procedura u JIL-a i predstavlja metodu kod koje se pozitivnim tlakom upuhuje zrak, eventualno obogaćen
kisikom, u dine putove i time omogućava ventilacija alveola u stanjima kada je ona nedovoljna ili zahtijeva od
bolesnika prevelik utrošak energije.To je invazivni postupak koji u pravilu zahtjeva endotrahealnu intubaciju.
Prilikom intubacije tubus prolazi kroz ždrijelo gdje se kontaminira faringealnom florom koja se tako unosi i u
dine putove. Postavljeni endotrahealni tubus je strano tijelo u dušniku, koje kompromitira fiziološke
mehanizme obrane od kolonizacije dišnih putova mikroorganizmima (onemogućava mukocilijarni aparat,
kompromitira funkciju glotisa, javljaju se mikroaspiracije, kod dugotrajne upotrebe javljaju se dekubitalne
ulceracije na traheji). Adherirane bakterije na tubusu mogu stvarati biofilm koji ih štiti od djelovanja
antibiotika.
Prema vremenu razvoja bolnčike pneumonije povezane sa mehanikom ventilacijom razlikujemo rani VAP, do
5 dana nakon intubacije, i kasni VAP, nakon 5 dana po intubaciji.
VAP nastaje kao posljedica aspiracije mikroorganizama iz prethodno koloniziranih gornjih dišnih putova ali i
direktnog ulaska mikroorganizama kroz endotrahealnu cijev.
Izvorište mikroorganizama koji uzrokuju pneumoniju može biti egzogeno (kontaminirani respiratorni pribor,
ruke zdravstvenog osoblja, povrine u JIL-a), te endogeno (gastrointestinalni trakt).
Pravilna upotreba respiratornog pribora, provođenje preporučenih mjera u svakodnevnom procesu te
pravilna primjena mjera prevencije za nastanak bolničkih infekcija doprinose smanjenju incidencije
pneumonija povezanih sa strojnom ventilacijom.
General hospital Novo mesto, Novo mesto, Slovenija
Neisseria meningitidis, intensive care unit, antibiotics, monitoring
''2. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 23.-26. travnja 2009. godine
Invasive meningococcal disease caused by Neisseria meningitidis is a rare but devastating disease with high
mortality and substantial sequelae. They can also cause outbreaks and can therefor represent importane
public health problem.
Prompt recognition of the signs and symptoms and treatment is the mainstay of survival.
Correct and early diagnosis, aggressive treatment and fast transport to the intensive care unit is essential to
prevent significant morbidity and mortality. Because of the risks of severe illness and death, however,
effective antibiotics should be promptly administered in patients suspected of having meningococcal disease.
There should be no delay (not even due to diagnostical procedures) in receiving the first dose of antibiotic.
The most urgent priority for prevention after a case of meningococcal disease has been identified is to give
the patient's close contacts an effective antimicrobial chemoprophylaxis.
Invasive meningococcal disease (caused by N. meningitidis serogroups A, C, Y, and W -135) can also be
prevented with he quadrivalent polysaccharide vaccine.
Management of the patients with invasive meningococcal disease in the intensive care unit (ICU) is a
challenge and requires skilled medical staff with 24-hours monitoring and high level technology. The disease
progression is rapid and the patient depends on the nursing team.
Odsjek intenzivnog liječenja, Jedinica djelatnosti anesteziologije,reanimatologije i intenzivnog liječenja, OB „Dr Tomislav Bardek“, Koprivnica
edukacija, protokoli, prevencija
''2. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 23.-26. travnja 2009. godine
Patogenetski se pneumonije mogu podijeliti u ambulantne koje nastaju izvan bolničkih ustanova i
nozokomijalne koje se javljaju u bolnicama.
Ventilatoor-associated pneumonia (VAP) je definirana kao nozokomijalna pneumonija u mehanički
ventiliranog bolesnika duže od 48 sati.
Faktori rizika za razvoj nozokomijalne pneumonije vezane uz strojnu ventilaciju pluća su: poremećaji svijest,
duža hospitalizacija, životna dob, SAPS (Simplified Acute Physiology Score) ljestvicu-veći zbroj znači težu
bolest, reintubacija, duga antimikrobna terapija, horizontalni položaj tijela u krevetu, prethodni operativni
zahvati u području toraksa ili abdomena te kardiovaskularni bolesnici, nakupljanje sekreta u subglotičnom
prostoru.
Uzročnici ranog VAP-a koji se pojavljuje 4-5 dana nakon mehaničke ventilacije su: Haemophilus influenzae,
Streptococcus pneumoniae, Staphylococcus aureus. Uzročnici kasnog VAP-a koji se pojavljuje nakon 5 ili
više dana su:Aerobni gram-negativni bacili poput (Acinetobacter spp.Pseudomonas aeurigonosa),
Enterobacteriacae (E.coli, Klebsiella pneumoniae), Staphylococcus aureus. Kod postavljanja dijagnoze VAPa bitne su invazivne i neinvazivne metode dijagnosticiranja.
U prevenciji nastanka VAP-a vrlo je bitno: edukacija zdravstvenog osoblja i njihovo uključivanje u prevenciju
infekcija, sprečavanje infekcija i mikrobiološko praćenje, prevencija prijenosa mikroorganizama, sterilizacija
ili dezinfekcija i održavanje aparata i pribora, prevencija prijenosa bakterija s osobe na osobu, hi gijena ruku
(rukavice, maske, pregače), aspiracija bolesnika na mehaničkoj ventilaciji (protokol za otvorenu i zatvorenu
aspiraciju), zdravstvena njega bolesnika na mehaničkoj ventilaciji, protokol za njegu usne šupljine.
Bolničke pneumonije imaju veliko značenje zbog velikog mortaliteta,a i produljuju hospitalizaciju te značajno
povećavaju troškove liječenja te je njihova prevencija vrlo bitna.
Uzrok nastanka infekcije je neravnoteža između bolesnikovih prirodnih mehanizama obrane inokuluma i
virulencije mikroorganizama. Nozokomijalne infekcije predstavljaju globalno velik problem u socijalnom,
ekonomskom i moralnom svijetu. Kontinuirana edukacija, obnavljanje znanja te usvajanje novih spoznaja
omogućava nam stalno praćenje i prepoznavanje prioriteta problema infekcija u našim, ali i svim bolnicama u
svijetu. Svi zdravstveni radnici, a naročito medicinska sestra i sama prevencija je najvažniji čimbenik u „ratu“
protiv infekcije. U mnogim zemljama se pojavljuje sve više rezistentnih mikroorganizama na antibiotike koji
ometaju liječenje nozokomijalnih infekcija. Mikroorganizimi ostaju velika „prijetnja“ za kritično bolesne
pacijente u JIL-u, zato je naša zadaća da usavršimo strategiju za smanjenje stope infekcije. Pneumonije
povezane s strojnom ventilacijom najčešće su infekcije koje se javljaju u životno ugroženih bolesnika na
strojnoj ventilaciji u JIL-u i važan su uzrok mortalitetu u ovih bolesnika. U provođenju edukacije važan je
timski rad cjelokupnog medicinsko i ostalog zdravstvenog osoblja te je neizmjerno važno držati se protokol a
za prevenciju širenja infekcije i osnovnih načela procesa zdravstvene njege. Ta načela procesa zdravstvene
njege ističu usmjerenost na bolesnika ,uvažavanje bolesnika kao subjekta te cjelovitost u zbrinjavanju
bolesnika.To dovodi do zaključka kako medicinska sestra u svakodnevnoj skrbi za bolesnika na strojnoj
ventilaciji mora vladati znanjem iz procesa zdravstvene njege, imati široko znanje o zdravstvenoj njezi takvog
bolesnika, poznavati osnovne psihologijske smjernice i znati na isti način pristupiti bolesniku.
Bolničke infekcije predstavljaju značajan uzrok morbiditeta i mortaliteta u hospitaliziranih bolesnika.
Sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija jedan je od važnih poslova zdravstvenog osoblja. Kontrola
infekcija je aktivnost poboljšanja kvalitete koja se usmjerava na poboljšanje skrbi o bolesniku i zaštiti zdravlja
zdravstvenih djelatnika. Usprkos napretku u modernoj medicini 5-10% bolesnika primljenih u bolnicu steknu
infekciju različitog stupnja intenziteta. Zbog toga se u svim zdravstvenim ustanovama velika pozornost
stavlja na praćenje, kontrolu i prevenciju bolničkih infekcija, posebno na odjelima gdje je najveći rizik za
njihov nastanak, npr. JIL,kirurgija… Važan činitelj rizika za nastanak infekcija u JIL-u su invazivni postupci
koji uključuju operaciju, intravaskularni kateter, urinarnu kateterizaciju i trajnu ventilaciju dišnog sustava. U
OB Vinkovci postoji povjerenstvo za kontrolu bolničkih infekcija koji od 2007.g. u suradnji sa djelatnicima JILa provode aktivni nadzor svih bolesnika. JIL OB Vinkovci od 2007.g. sudjeluje u HELICS programu praćenja
bolničkih infekcija.
