ENTERALNA PREHRANA BOLESNIKA U JIL-u

Ksenija Kukec, Željka Gajski

Odjel za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje Odjel za interne bolesti, Opća bolnica Varaždin

enteralna prehrana, JIL, medicinska sestra

''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 22.-25. travnja 2010. godine

Aktivnosti pri kojima medicinska sestra pomaže pacijentima usmjerene su zadovoljavanju osnovnih ljudskih
potreba. Jedna od tih potreba, prema V. Henderson, je potreba za unosom hrane i tekućine. Prehrana
bolesnika nije samo životna potreba, već je sastavni dio liječenja i pridonosi bržem izlječenju.
Enteralna prehrana predmnijeva unos hrane i / ili komercijalnih nutritivnih otopina i pripravaka, u prvom redu
sondom u želudac ili početne dijelove tankog crijeva. Cilj ove vrste prehrane održavanje cjelovitosti sluznice
tankog i debelog crijeva, sprečavanje stanjivanja crijevne stjenke i atrofije crijevnih resica a samim time i
translokaciju bakterija iz crijeva i nastajanje infekcija. Primjenjuje se u liječenju bolesnika sa: KCO, bolesnika
u komi, nakon velikih zahvata u otorinolaringologiji i abdominalnoj kirurgiji te kod bolesnika kod kojih postoje
znakovi pothranjenosti kada se može primijeniti i na usta ( preoperativna priprema kod malignih bolesti ).
Medicinska sestra ima veoma važnu ulogu u primjeni enteralne prehrane vezanu uz pripremu i primjenu
enteralnih pripravaka, praćenje bolesnika i pravovremeno uočavanje komplikacija.

preuzmi dokument

ORGANIZACIJA RADA U HITNOM INTERNOM PRIJEMU

Kristina Bačkov

Opća bolnica Zadar

hitni interni prijem, organizacija rada, oprema, specifičnosti rada, medicinsko osoblje

''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 22.-25. travnja 2010. godine

Nalazi se u prizemlju centralne zgrade Odjela za Interne bolesti, dograđen i proširen 2005.god. Čine ga dvije
ambulante za pregled bolesnika, zatim sedam bolesničkih kreveta za opservaciju bolesnika tijekom obrade i
odluke za terapiju i konačni prijem na odjel, prostorija za izvođenje med.-tehničkih zahvata, čekaonica, soba
za odmor med.osoblja, šalter za prijem bolesnika.
Oprema: 2 defibrilatora sa mogućnošću transtorakalnog pacinga, monitori za praćenje vitalnih funkcija (srč.
ritam, RR, SpO2, disanje), 3 Ekg aparata, 2 aspiratora, centralni kisik, infuzomati, lijekovi i materijal
neophodni za višesatno i intezivno praćenje i nadzor bolesnika.
Medicinsko osoblje:
Voditelj Odsjeka je specijalist kardiolog s edukacijom iz urgentne kardiologije i reanimatologije
U Odsjeku 24 sata rade tri liječnika specijalista i/ili specijalizanta interne medicine
Odgovorna sestra Odsjeka ima završen trogodišnji studij sestrinstva,licenca iz reanimatologije,mentor na
Studiju sestrinstva u Zadru
10 medicinskih sestara raspoređenih u tri smjene

preuzmi dokument

CVK-centralni venski kateter

Klačar Alisa, Šabanović Belma

Odjel za anesteziju , intenzivnu terapiju i reanimaciju, J.U.Opća bolnica Prim .dr.“Abdulah Nakaš“ Sarajevo BiH

cvk, uloga sestre, postavljanje, održavanje, komplikacije

''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 22.-25. travnja 2010. godine

Što je centralni venski kateter
Postavljanje CVK-a
Potreban materijal za postavljanje CVK-a
Priprema bolesnika za postavljanje CVK-a
Uloga sestre kod samog plasiranja CVK -a
Kontraindikacije za postavljanje CVK-a
Komplikacije tokom i nakon postavljanja CVK-a
Infekcije
Faktori rizika za nastanak infekcija
Znaci infekcije
Održavanje CVK-a

preuzmi dokument

SIGURNOST BOLESNIKA U OPERACIJSKOJ SALI U KCLJ

Jože Šimenko

Klinički odsjek za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu njegu operacijskih struka Sveučilišni klinički centar Ljubljana

sigurnost, predoperativna zdravstvena njega, sigurnosna vizita, kvalitet, nepoželjni događaji (incidenti)

''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 22.-25. travnja 2010. godine

Efikasno osiguranje ili primjernije savladavanje kvaliteta mora proizlaziti iz suvremenog shvaćanja da je
kvalitet potrebno planirati i izvoditi. Odgovornost je obveza svih zaposlenih u organizaciji, tj. na području
djelovanja.
U prilogu želimo ukazati na značaj rizika u odnosu na sigurnost u razdoblju predoperativne zdravstvene
njege, gdje sudjeluju anesteziološki tehničari i medicinske sestre koje sudjeluju pri operacijama.
Svladavanje nepoželjnih događaja, incidenata, nesigurnosti i njihovo bilježenje, važan su faktor kvalitete u
zdravstvu. Za sprječavanje i svladavanje moramo već unaprijed prepoznati opasnosti, primjereno ocijeniti
rizih i odmah početi s mjerama sigurnosti za sprječavanje odnosno smanjivanje. U prvom redu djelujemo na
području smjernica, koje je odredilo Ministarstvo za zdravlje (sprječavanje bolničkih infekcija, smanjenje
broja bolesnih, greške pri primjeni lijekova, itd.). Upotreba pokazivača je svakako neizbježna, a potrebno je i
osnovno znanje za praćenje, analizu i poboljšanje procesa rada u ustanovi.
Značenje sigurnosnih vizita u operacijskim salama UKC Ljubljana je da vodstvo odjeljenja zajed no s
zaposlenima pristupi rješavanju neželjenih događaja i da se pobrine za sigurnost bolesnika i zaposlenih.
Operacija je za svakog pacijenta težak i stresan period i zahtijeva profesionalne i kvalitetne predoperativne
pripreme. Priprema za operativni zahvat počinje već pri indikaciji da je operacija potrebna i prihvaćenoj
odluci pacijenta za operaciju.

preuzmi dokument

Sigurnost pacijenta na anesteziji

Josip Brusić, Natali Cicvarić, Marijana Maljković

Klinika za anesteziologiju i intenzivno liječenje, KBC Rijeka

što je sigurnost pacijenta na anesteziji,plan anesteziološke skrbi, standardi za sigurno izvođenje anestezije, standardi temeljnog promatranja za vrijeme anestezije,zaključci

''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 22.-25. travnja 2010. godine

preuzmi dokument