EPIDURALNA ANALGEZIJA – NAŠA ULOGA

Krešimir Čičak, Hrvoje Kaurin

KB Merkur

epiduralna analgezija, postoperativna bo

''8. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 23.-26. travnja 2015. godine

„BOL JE SVE ŠTO OSOBA KOJA JE DOŽIVLJAVA KAŽE DA JEST I POSTOJI KAD GOD ONA KAŽE DA POSTOJI“ ( M.McCafrey, 1968.g. )
Kontinuirana epiduralna analgezija se upotrebljava za smanjivanje boli nakon velikih torakalnih, abdominalnih i ortopedskih operacija. Blokira prijenos boli u leđnoj moždini, ubrzava povratak funkcije pluća, smanjuje nastanak postoperativne tromboze i pruža bolju analgeziju za vrijeme kašljanja, mobilizacije pacijenata i drugih aktivnosti.
Epiduralni kateter postavlja se u sjedećem ili bočnom ležećem položaju. Bočni položaj ima prednost zbog manje incidencije onesvješćivanja. Prigodom uvođenja katetera mora se voditi računa o uzroku boli, pa se prema tome vrh epiduralnog katetera postavlja na odgovarajućim razinama.
Dvije su osnovne tehnike davanja analgetika, intermitentna ili kontinuirana infuzijska tehnika. Doziranje lijekova je individualno, a mora se voditi računa o tome da konačni učinak bude samo analgezija a ne i motorna blokada.
Veliku važnost treba dati mogućim ranim i kasnim komplikacijama postavljanja epiduralnog katetera u čemu veliku ulogu igra medicinska sestra/tehničar koji bi trebali poznavati i što ranije uočavati nastanak komplikacija, te znati što treba a što netreba učiniti ako se pojave.

preuzmi dokument

ENCOMPAS HIGIJENSKI NADZOR

Maida Mešić, Mehida Terzić

Javna zdravstvena ustanova ''Univerzitetski klinički centar Tuzla'' BiH

kontaminirane površine, kontaminirane ruke, bolesnici s patogenima, sprječavanje infekcija

''8. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 23.-26. travnja 2015. godine

Neživa okolina često se pokazala kao dio lanca u prijenosu različitih patogenih mikroorganizama. Mnogi patogeni prežive na neživim površinama u jednom određenom vremenskom periodu, od nekoliko dana do nekoliko mjeseci, posebice ako su ovijeni u organskom materijalu kao što je krv, proteini i slični materijali. Prioritet je stavljen na higijenu ruku, međutim i temeljno oprane ruke, ako dolaze u kontakt sa kontaminiranim površinama
rizik su za širenja patogena.
ENCOMPAS monitoring program nudi mogućnost implementacije standardiziranog pristupa procjene i izvješća učinkovitosti čišćenja. Korištenjem fluorescentnog gela za obilježavanje osigurava se objektivno mjerenje kako bi se temeljito procijenili rezultati čišćenja. Podacima upravljan program osigurava osoblju kontinuiranu povratnu informaciju, te pomaže u usmjeravanju kontinuiranog poboljšanja.
Encompas program na najbolji način pokazuje da li zdravstveni radnici, zatim radnici na održavanju higijene obavljaju adekvatno svoj posao s ciljem održavanja visokog higijenskog standarda.

Dobrobiti ENCOMPASA za nas i naše pacijente :
- stvara pozitivan krug sprečavanja infekcija;
- stvara mogućnost manjeg broja mikrobioloških analiza uzetih na sterilnost;
- dokazana metoda za promatranje učinkovitosti čišćenja i dezinfekcije;
- djelotvorno prikupljeni podaci i izvještaji mogu biti korišteni za poređenje kao i za ciljanu osposobljenost,
- metoda koja lako pomaže objasniti i interpretirati podatke o čišćenju.
- podržava napore uložene u prevenciju infekcija ostavljajući mogućnost za poboljšanje održavanja higijene,
- pomaže smanjiti rizik od prijenosa bolničkih infekcija povezanih sa zdravstvenom njegom.

preuzmi dokument

DOJENJE U NICU (JINL/JINNJ)

Dragica Gazdek, Maja Benc

KBC Zagreb

dojenje, majka, nedonošče, NICU, JINL, majčino mlijeko

''8. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 23.-26. travnja 2015. godine

Program promicanja dojenja pod nazivom „Rodilište-prijatelj djece“ u Hrvatskoj se provodi zadnjih dvadesetak godina. Cilj inicijative je omogućiti svakom djetetu najbolji mogući početak života ,na način da u zdravstvenim ustanovama i u zajednici stvara odgovarajuće uvjete
kojima se podupire dojenje kao standard. Svjetska zdravstvena organizacija ( SZO) 2009 godine pokreće program pod nazivom „Mogućnost proširenja i integracije programa „Rodilište –prijatelj djece „ s naglaskom na promicanje dojenja u jedinicama intenzivnog neonatalnog liječenja i njege (JINL/JINNJ). Tako je sada ta inicijativa pokrenuta i u našoj ustanovi. Stope dojenja kod nedonoščadi u Švedskoj su gotovo identične onima u donošene novorođenčadi, ali je trajanje dojenja kraće. Postoji podjela nedonoščadi prema trajanju trudnoće (kasna,umjerena i ekstremna nedonoščad),prema porodnoj težini( niske,vrlo niske i izrazito niske),te prema uhranjenosti (eutrofična,hipotrofična,hipertrofična).
Plod je u mogućnosti uskladiti sisanje,gutanje i disanje sa otprilike 37 tj.gestacije , pa se i načini sisanja razlikuju prema gestacijskoj dobi (nezrelo,prijelazno,zrelo i neorganizirano sisanje). Svakom djetetu se pristupa individualno ovisno o njegovu stanju. Unazad godinu dana u našoj JINL provodimo kontakt KNK i dugi niz godina potičemo rano izdajanje majki prijevremeno rođene djece. Majci dajemo upute usmeno,pismeno,kao i praktično. Čim je dijete stabilno primjenjujemo kangaroo-care metodu. Prednosti za majku su smanjenje RR-a,anksioznosti,povećava se razina oksitocina i potiče rani početak dojenja. Prednosti za dijete su bolja regulacija tj. temperature,srčane akcije i disanja djeteta,pomaže metaboličkoj adaptaciji i stabilizaciji razine glukoze u krvi.Dijete manje plače,bolje spava,mirnije je i zadovoljnije, unapređuje se neurorazvojni ishod. Sklonija su dojenju,duže traje. Također je vidljiv smanjen broj sepse i NEC-a,te kraćeg boravka u bolnici.
Mlijeko majke koja je prijevremeno rodila , razlikuje se od mlijeka majke koja je rodila u terminu. Osim po nutritivnom sastavu,prematurno m lijeko se razlikuje po činiteljima zaštite od infekcija, sadrži više razine bjelančevina,masti time i kalorija, te elektrolita i željeza. Djeci
rođenoj prije 28-32 tj.gest. su potrebe povećane,pa im se po potrebi uvode pojačivaći nutrijenata. S izdajanjem mlijeka poželjno je započeti što ranije,majku podučiti masiranju i izdajanju ( barem 6-8 x u 24 h),te o načinu pohranjivanja mlijeka koji je strogo propisan. Za
svježe izdojeno mlijeko u zatvorenom spremniku to je 6-8 sati (26ºC), hladnjak ne dulje od 72 sata,a u zamrzivaču na -18ºC 6-12 mjeseci.
Teškoće s dojenjem nedonoščadi , djece s teškoćama u razvoju i bolesne djece u JINL su lošija vještina sisanja kod prematurusa,hipotonija ,neurološka oštećenja, te patologija usne šupljine. Komplikacije kod majke u perinatalnom i postpartalnom razvoju mogu biti razlog za
odgođeno dojenje.Ukoliko se nedonošče ne može dojiti ,koriste se alternativne metode hranjenja (pomoću sustava za hranjenje na sondu-najviše korištena kod male i umjerene nedonoščadi,te štrcaljkom ili čašicom-djeca iznad 1700 g).
Cilj je komunikacijom i psihološkom potporom roditeljima,dobiti i prenijeti informacije kojima će se omogućiti da izraze osjećaje,smanje napetost i zabrinutost vezanu za bolest i proces liječenja. Odnos međusobnog povjerenja između majke(roditelja) i osoblja pozitivno utječe na dojenje.
Naš je odjel " otvoreni odjel" za roditelje,tako i za odličnu suradnju s cjelokupnim timom neonatologa,med.sestara i fizioterapeuta,a na dobrobit njih i njihove djece.

preuzmi dokument

DISFAGIJA KOD MOŽDANOG UDARA

Željka Balog-Špoljar

KBC Zagreb

moždani udar, disfagija, psihički poremećaji

''8. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 23.-26. travnja 2015. godine

Otežano gutanje je simptom koji se javlja u oko 70 % (64 do 90 %) bolesnika nakon moždanog udara. Ako se prepozna pravovremeno, unutar 48 h od dolaska u bolnicu, moguće je spriječiti komplikacije kao što je aspiracijska pneumonija zbog koje se produljuje boravak u bolnici, povećavaju troškovi liječenja a može doći i do letalnog ishoda. Gutanje je vrlo složen proces koji uključuje koordiniranu aktivnost moždanih centara,
orofarinksa, larinksa i ezofagusa. Kao posljedica moždanog udara, bolesnici su često skloni razvoju raznih reverzibilnih i/ili ireverzibilnih psihičkih poremeć aja koji negativno utječu na liječenje. Kod težeg ili perzistirajućeg stupnja disfagije nužno je postaviti nazogastričnu sondu ili perkutanu endoskopsku gastrostomu (PEG) da bi se izbjegla dehidracija i pothranjenost. Kako bi napredak prema optimalnom načinu hranjenja bio što učinkovitiji, važno je u proces savjetovanja i podupiranja bolesnika i obitelji uključiti multidisciplinaran tim.

preuzmi dokument

DEGENERATIVNE BOLESTI MOZGA KOD OSOBA STARIJE ŽIVOTNE DOBI

Ksenija Đođ, Marina Ribarić

OB Koprivnica

starija životna dob, pacijenti, demencija

''8. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 23.-26. travnja 2015. godine

Demencija je gubitak postoječih, stečenih intelektualnih sposobnosti.Iako do nje može doći u svakoj životnoj dobi, najčešća je u starosti, rijetka kod mlađih osoba. Intelektualna funkcija nije samo jedna jednostavna funkcija, nego mozaik međusobnozavisnih i još neobjašnjenih sposobnosti.Tu ubrajamo sposobnosti upamćivanja i sa njim povezanih mogućnosti učenja novog materijala, rješavanja problema, apstraktnog mišljena, verbalnih sposobnosti, aritmetičkih sposobnosti, rasuđivanja i procjene.
Procjenu promjene intelektualnih funkcija otežava činjenica da svaka od nabrojenih sposobnosti može biti znanto izmjenjena i drugim faktorima koji nisu organske prirode; kulturnim utjecajima sredine, obrazovnim mogućnostima, emocijama i voljnim akcijama.
Kronični psihoorganski poremećaji odlikuju se uglavnom postupnim razvojem koji traje mjesecima a stvaraju se trajne promjene cerebralnih funkcija.U nekim slućajevima moguće je otkriti uzrok i započeti liječenje (progresivna paraliza) ali izlječenje nikad nije potpuno.
Demencija nije normalni dio starenja i ne poznaje ekonomske, društvene, etničke ni zemljopisne granice.Iako će svaka osoba iskusiti demenciju na svoj način, zajedničko im je to što se oboljeli ne mogu brinuti sami za sebe, trebat će im pomoć u svim dijelovima svakodnevnog života i osobita pomoć kod liječenja drugih bolesti i rehabilitacije. Ireverzibilna je ako je uzrokovana bolešću ili ozljedom. Može biti reverzibilna ako je izazvana
alkoholom, drogama, hormonskom ili vitaminskom neravnotežom ili depresijom...

preuzmi dokument