Organizacija objedinjenog hitnog prijema u pandemiji koronavirusa
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Objedinjeni hitni prijem Opće bolnice Varaždin organiziran je tako da tijekom pandemije koronavirusa isto osoblje, medicinske sestre i tehničari, zbrinjavaju negativne, pozitivne i suspektne pacijente. Sve pacijente nepoznatog covid statusa koji zahtijevaju intenzivno liječenje, također zbrinjava osoblje OHBP-a do nalaza, a to je ponekad i dulje od 12h. U tu svrhu imamo 10 kontejnera, 2 prostorije izolacije s opremom intenzivnog liječenja te redovni hitni prijem s 4 kreveta opservacije.
Kako zbrinjavanje suspektnih i pozitivnih pacijenata zahtijeva izmjenu medicinskih sestara nakon najviše 4 sata, trebalo bi osigurati dovoljan broj osoblja za sigurno i kvalitetno zbrinjavanje, što na žalost nije moguće te odmor najčešće traje oko 30 min, a nakon toga se ulazi u redovni hitni prijem.
Cilj rada je prikazati funkcioniranje OHBP-a u specifičnim uvjetima pandemije s velikim brojem pozitivnih pacijenata bez posebnog osoblja koje bi zbrinjavalo suspektne i pozitivne pacijente.
Ključne riječi: pandemija, koronavirus, organizacija, hitni prijem
Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli, Fakultet zdravstvenih studija, Sveučilište Rijeka, Katedra za zdravstvenu njegu
Prednosti i komplikacije centralnih venskih pristupa
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Centralni venski kateter (CVK) poznat i kao centralna linija je tanki, fleksibilni kateter koji se koristi za primjenu lijekova i tekućina te za uzorkovanje krvi i određeni hemodinamski monitoring pacijenta. CVK se plasira kroz kožu pacijenta i proksimalne centralne vena, rijeđe kroz periferne vene (eng. PICC - peripherally inserted central line), tako da vrh katetera leži u desnoj pretkljetki odnosno proksimalnoj trećini gornje šuplje vene ili donjoj šupljoj veni. Tri proksimalne centralne vene se koriste za postavljanje CVK, unutarnja vratna vena (v.jugularis interna), podključna vena (v.subclavia) i bedrena vena (v.femoralis). Svaka od ove tri anatomske pozicije ima određene prednosti i komplikacije.
Odabir anatomske pozicije za postavljanje CVK ovisi o nekoliko faktora koji uključuju indikacije za postavljanje, ranije postavljenim CVK, odnosno posljedično nastalim stenozama i trombozama vena, ali i o planiranoj dužini korištenja CVK. Komplikacije generalno možemo podijeliti u rane i kasne komplikacije koje ovise o odabiru anatomske pozicije postavljanja CVK. Rane i kasne komplikacije CVK uobičajeno dijelimo u tri velike grupe a to su mehaničke komplikacije, tromboembolijske komplikacije te infekcija.
Cilj ovog preglednog rada je, na temelju dostupne literature, sažeti i opisati prednosti i nedostatke anatomskih pozicija za postavljanje CVK. Isto tako navesti i opisati moguće rane i kasne komplikacije CVK
Ključne riječi: Centralni venski kateter, venski pristup, indikacije CVK, komplikacije CVK
Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Bosna i Hercegovina
Zdravstvena njega pacijenta sa traheostomom
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
UVOD: Traheotomija je kirurški zahvat kojim se na vratu otvara dušnik i tako omogućuje disanje, koje je bilo poremećeno brojnim faktorima i uzrocima respiratorne insuficijencije. Trahealna kanila umeće se u dušnik, služi da se otvor na prednjoj stijenci traheje ne stisne te da se sekret iz donjih dišnih putova može lakše uklanjati bilo kašljanjem bilo aspiracijom sekreta. Zdravstvena njega usmjerena je na:
osiguranje prohodnosti kanile i dišnih putova
sprečavanja infekcija
osiguranje potrebne količine vlažnog zraka koji bolesnik udiše
očuvanja integriteta kože oko traheostome
osigurati dovoljan unos tekućine
osigurati pravilnu prehranu
osigurati način komunikacije
osiguranje fizičke i emocionalne udobnosti.
CILJ: Prikazati specifičnosti procesa njege traheotomiranog bolesnika pregledom literature i relevantnih časopisa, te staviti naglasak na važnost kvalitetne zdravstvene njega traheotomiranog bolesnika. REZULTATI: Zdravstvena njega usmjerena je na osiguranje prohodnosti kanile i dišnih putova, sprečavanja infekcija, osiguranje potrebne količine vlažnog zraka koji bolesnik udiše, očuvanja integriteta kože oko traheostome, osigurati dovoljan unos tekućine, osigurati pravilnu prehranu, osigurati način komunikacije, osiguranje fizičke i emocionalne udobnosti. Rehabilitacija je važan dio liječenja, a u nju je uključen cijeli medicinski tim stručnjaka. Toaleta traheostome uključuje:
aspiraciju sekreta iz dišnih putova
čišćenje unutarnje kanile
promjenu zavoja i vrpce koja pridržava kanilu
promjenu uloška kanile.
ZAKLJUČAK: Radi provođenja zdravstvene njege bolesnika sa traheostomom potreban je sustavan, sistematiziran i specijaliziran pristup svih članova zdravstvenog tima
Ključne riječi: traheostoma, trahealna kanila, aspiracija, edukacija
Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, Zdravstveno veleučilište Zagreb
Higijena ruku i osoblje jedinice intenzivne medicine – što još možemo učiniti?
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Odjeli intenzivne medicine su specifične organizacijske jedinica u kojima se liječe životno ugroženi pacijenti ili pacijenti koji zahtijevaju pojačani hemodinamski nadzor. Cilj liječenja u jedinicama intenzivne medicine je iskorištavanje svih terapeutskih mogućnosti za privremeno nadomještavanje poremećenih ili već narušenih funkcija životno značajnih organa i liječenje temeljne bolesti, koja je uzrokovala taj poremećaj.
Obzirom na invazivnost zahvata kojima su pacijenti podvrgnuti postoji veliki rizik za nastanak infekcija. Sprječavanje bolničkih infekcija u jedinicama intenzivne medicine počinje sa naizgled elementarnim postupkom higijene ruku, a najčešće najviše problema imamo sa mijenjanjem higijenskih navika vezano za pranje ruku. Usprkos značajnim edukacijskim iskoracima koji su poduzeti vezano za ovu problematiku, još uvijek ima prostora za poboljšanja i nužno je definirati aktualni status.
Nadalje, organizacijski pomaci kojima je osigurana dostupnost edukativnih materijala i dezinficijensa je uvelike doprinijela poboljšanju pruženog liječenja. Obzirom da se u jedinicama intenzivne medicine osoblje koje radi mora primjenjivati sve propise i biti prvaci u higijeni ruku i prevenciji bolničkih infekcija. Bez obzira na poduzete aktivnosti postoji još uvijek problematika koja treba biti riješena. Ovim radom želimo dati moguće odgovore na pitanja što još možemo poduzeti na području higijene ruku i na koji način trebamo raditi s osobljem koje radi u jedinicama intenzivne medicine.
Ključne riječi: infekcije, izazovi, migracije, medicinske sestre
Medicinske sestre imaju ključnu ulogu kao dio timova koji upravljaju epidemijama koje prijete zdravlju ljudi širom svijeta, uključujući teške akutne respiratorne infekcije među kojima je COVID – 19. Medicinske sestre neumorno rade na prepoznavanju i zaštiti potreba pojedinca te su neophodne u zaštiti javnog zdravlja u doba pandemije virusom COVID-19 te na prvoj su crti borbe i imaju visok rizik od zaraze. Pandemija COVID-19 paralizirala je svijet, no predanost ljudima i zajednici te upravljanje intervencijama svakodnevno od medicinske sestre iziskuje puno znanja, vještina, aktivnosti, požrtvovnosti, nesebičnosti i empatije u cilju borbe protiv COVID -19.
Ključne riječi: medicinska sestra; zdravstvena njega; pandemija; covid-19;zdravlje
Fizioterapijske intervencije kod pacijenata oboljelih od COVID-19
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2 (SARS-CoV-2) je koronavirus koji se pojavio 2019. godine i uzrokuje koronavirus bolest (COVID-19). Zbog visoke i brze zaraznosti, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila ju je 11.ožujka 2020.godine pandemijom. Respiratorni simptomi COVID-19 bolesti mogu biti blagi do umjereni, srednje teški i teški. Bolesnici s blagim do umjerenim simptomima bivaju liječeni u vlastitom domu, dok su sa srednje teškim zbrinuti na COVID odjelima, a s teškim simptomima u Jedinici intenzivnog liječenja.
Fizioterapija je neizostavan dio u liječenju COVID-19 pacijenata s ciljem sprječavanja respiratornih komplikacija i utjecaja na ranu rehabilitaciju smanjenjem komplikacija imobilizacije. Rehabilitacija pacijenta oboljelih od COVID-19 usko je vezana za pravilo „manje je više“ s naglaskom na minimalni intenzitet od pojave simptoma do ozdravljenja, bez obzira da li se radi o slabim, srednjim ili teškim simptomima, te se svakom pacijentu pristupa strogo individualno. Za dobru procjenu i plan rehabilitacije važno je da se svi pacijenti kontinuirano nadgledaju prije, tijekom i nakon fizioterapeutskih intervencija. U plan i provjeru rehabilitacije uključuje se provjera hemodinamske nestabilnosti, znakovi ARDS-a, provjera desaturacije izazvane aktivnošću, te razina sedacije i buđenja. Fizioterapijski manevri uključuju edukaciju o pravilnom obrascu disanja, tehnike čišćenja dišnih puteva, inhalacije, terapijsko pozicioniranje tijela (eng. Covid Awake Repositioning Proning Protocol – CARP) radi poboljšanja omjera ventilacije (perfuzije i oksigenacije), upotrebu respiratornih uređaja, ranu mobilizaciju za suzbijanje štetnih učinaka mirovanja i sedacije, relaksaciju i motivaciju, te poboljšanje funkcije i kvalitete života.
Dugoročna oštećenja i onesposobljenost pacijenata oboljelih od COVID-19 još je nepoznata, ali je poznata važnost rehabilitacije u svim fazama ove bolesti s ciljem ubrzanja oporavka pacijenta, smanjenja posljedica bolesti i poboljšanja kvalitete života.
Ključne riječi: COVID-19,fizioterapija,vježbe disanja, pozicioniranje
