PREVENTION OF VENTILATOR – ASSOCIATED PNEUMONIA (VAP)

Asja Jaklič

University Medical Centre Ljubljana - Slovenia, Department of Infectious diseases and Febrile Illnesses, Intensive Care Unit

ventilator – associated pneumonia (VAP), prevention, nursing care

''2. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 23.-26. travnja 2009. godine

Hospital acquired infections are infections associated with diagnostics, treatment, medical care and
rehabilitation in a hospital or other health institution.
Ventilator associated pneumoniae (VAP) in infection of lower airways, initiated after 48 hours of intubation.
VAP is the most frequent complication in patients admitted to ICU. VAP prolongs mechanical ventilation,
which increases mortality, morbidity and costs. Infection prevention is considered a priority in the ICU and
an important indicator of quality care. Nurses need to understand the aetiology of VAP, risk factors for this
type of pneumoniae, strategies and preventive measures to prevent of VAP.
The risk factors for developing VAP are colonisation or contaminations of equipment and accessories,
gastric bacterial overgrowth, aspiration of oral and gastric contents, impaired mucociliary clearance,
colonisation of tracheal tube biofolm and enteral tube. Other important risk factors are previous pulmonary
disease of a patient, burns, neurosurgical conditions and reintubation of a patient.
The article describes strategies for prevention of VAP: patients positioning, oral care, hand hygiene,
aspiration of subglottic secretions, ventilator circuit and other respiratory equipment management, method of
enteral feeding , saline lavage, type of endotracheal suctioning system (open vs closed). The article also
descibes non-invasive mechanical ventilation which is used to support patients with various forms of acute
respiratory failure . NIV is less invasive for patient with less complications, espec ially respiratory infections.
Critical care nurses need to understand the factors which place their patients at risk of development VAP
and use of evidence – based strategies to prevent VAP, because over- crowded departments of ICU,
insufficient number of medical staff, over – laboured medical staff and under-educated medical staff are also
very important risk factors for nosocomial infections and transfer of micro – organisms within hospitals.

preuzmi dokument

OSTVARUJU LI BOLESNICI U HRVATSKOJ PRAVO NA ODGOVARAJUĆI ZDRAVSTVENU NJEGU

Sonja Kalauz

Zdravstveno veleučilište, Zagreb

prava bolesnika, kompetencije medicinskih sestara, profesionalni kodeks

''2. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 23.-26. travnja 2009. godine

Bolest je socijalni fenomen, a ne samo biološki događaj ili prirodna činjenica. Ona ne uništava samo biološki
integritet oboljelog već ugrožava i bolesnikov socij alni status. Biti bolestan znači imati “socijalno doznačen
identitet”, što znači da biti bolestan ne znači biti u nekakvom socijalnom vakuumu; naprotiv, kada čovjek
oboli, dolazi do komutacija uloga: umjesto uobičajenih uloga, dobiva se jedna nova, po mnogočemu
jedinstvena, socijalno pripisana uloga. Pri tome valja voditi računa da bolesnik nije odgovoran za svoje
stanje,da je oslobođen od uobičajenih društvenih obaveza, te da specifična situacija određuje njegova
specifična prava i obaveze. Zdravstveni radnici koji pružaju pomoć oboljelom trebaju biti stručni, kompetentni
i autonomni u području svog djelovanja, te moraju zajedno s bolesnikom donositi one odluke koje su u
njegovom najboljem interesu. Uvijek se mora imati na umu da je bolesnik partner u procesu liječenja i
zdravstvene njege, što jednostavnim riječima znači da je bolesnik subjekt, a nikako objekt.
Prava bolesnika se slobodno mogu odrediti kao prava na slobodno donošenje odluka koje bi pojedinci ili
društvo morali poštovati.U zadnjem desetljeću objavljeno je više povelja o pravima oboljelih i umirućih sa
manje-više istim sadržajima koji se mogu sažeti u nekoliko točaka: pravo na odgovarajuću njegu i liječenje;
pravo na obaviještenost; pravo na zaštitu osobnosti i pravo na samoodređenje. Medicinske sestre trebaju
imati profesionalne kompetencije povezane s dobrom praksom i da moraju obavljati svoje dužnosti
posvećeno, obazrivo, ustrajno, vješto i s razumnom brigom.
Što znači biti kompetentna medicinska sestra, što su to sestrinske kompetencije i u kakvoj su vezi s pravima
bolesnika na odgovarajuću zdravstvenu njegu?
Naime pod kompetencijama u profesiji medicinskih sestara se podrazumijeva posjedovanje specifičnih
uporabnih ili objektnih znanja ( teorijska znanja, vještina i iskustvo) i orijentacijskih ili misaonih znanja koji
pomažu dobroj kritičkoj prosudbi, a one moraju biti regulirana profesionalnim kodeksom zakonske snage.
Kada je riječ o kompetencijama medicinskih sestara u Hrvatskoj, onda se može govoriti samo o jasno
definiranim kompetencijama za provođenje opće zdravstvene njege medicinskih sestara koje su završile
trogodišnji studij sestrinstva. Sve ostale kompetencije u specifičnim područjima zdravstvene njege
(intenzivna, neonatologija, kirurgija…) su na razini samovoljne i subjektivne procjene i nisu zasnovane na
međunarodnim ili europskim referencama sestrinskih kompetencija. Jasno regulirane kompetencije su u
najužoj mogućoj vezi sa profesionalnom odgovornošću medicinskih sestara i to u pogledu ukupnih prava
bolesnika: prava na odgovarajuću njegu i liječenje; prava na obaviještenost; prava na zaštitu osobnosti i
prava na samoodređenje.

preuzmi dokument

HOW A BLAME FREE ENVIRONMENT CAN CREATE A SAFE ENVIRONMENT IN ICU’S

Birte Baktoft

Consultant in Critical Care, President of DSACCN, Randers Hospital, Denmark

ICU, adverse events, patients, analysis

''2. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 23.-26. travnja 2009. godine

Adverse events are a great threat to patients’ safety in Intensive Care Units (ICU). Most adverse events are
caused by staff, but many adverse events are never reported due to the anxiety of prosecution. Adverse
events which occur in ICUs’ increase Length Of Stay (LOS), mortality and morbidity. Beside the
consequences for the patients, the adverse events increase the costs considerably. Due to their conditions
critically ill patients are fare more vulnerable to adverse events than non-critically ill patients.
Aim of the presentation is to highlight the most common causes of adverse events and errors in ICUs and to
introduce Act on Patient Safety in the Danish Health Care System (January, 2004).
The objective of the Act is to improve patient safety by reporting adverse events anonymously and perform
root cause analysis whenever needed, in order to uncover the reason why an adverse event did occur.
The aim of the presentation is also to share the experiences of two root cause analys is from critical care
practise.
The purpose of the law and the reporting system is to learn, not to punish.
With that in mind the numbers of reports have been increasing considerably the last 5 years. The results of
the root cause analysis have lead to major changes in clinical practise in critical care. The Act on Patient
Safety has turned out to be a success in the struggle for preventing adverse events.
By introducing a blame free environment and by performing root cause analysis ICUs are turning into a safer
environment. Critical care nurses have become more open minded and focused on reporting adverse
events.

preuzmi dokument

KVALITETA U ZDRAVSTVU – SIGURNOST PACIJENTA KROZ OČI ANESTEZIJSKE MEDICINSKE SESTRE

Ana Seničar

Obča bolnica Celje, Slovenija

sigurnost pacijenta, zdravstvena pogreška, operacijski tim, anesteziološka medicinska sestra

''1. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 21.-24. travnja 2008. godine

Kvaliteta u zdravstvu i sigurnost pacijenta su sastavni dio našeg svakodnevnog posla.
Takve vrijednosti su prve zapisane u pravilnicima našega rada.
Ali, je li to uvijek tako? Promjene u načinu rada su nužne, zahtijevaju prilagođavanje te
prepoznavanje novih potreba.
Samo u 20% slučajeva je uzrok zdravstvene pogreške ljudski faktor, 80% je posljedica
pogrešaka u samom sistemu, odnosno u organizaciji posla.
U članku opisujemo vjerojatnost zdravstvene pogreške kod pacijenta, neposredno prije
operacijskog zahvata i odmah po ekstubaciji. Naglasak je na trenutku, kada bi anesteziološka
sestra „ morala” istovremeno voditi brigu o tom pacijentu koji se budi iz anestezije i onome koji
sam čeka u predprostoru operacijske dvorane. U to vrijeme oba su pacijenta u različitim stiskama
i trebali bi više brige i pažnje od svih članova operacijskog tima.
Takve sustavne pogreške možemo izbjeći samo ako svaki član tima im a točno i jasno zadanu
svoju zadaću.
Puno moramo naučiti prije nego opazimo kako u biti malo znamo. (Waggerl)

preuzmi dokument

ZDRAVSTVENA NJEGA HEMATOLOŠKOG BOLESNIKA SA UVEDENIM CENTRALNIM VENSKIM KATETEROM

Vida Oražem

Sveučilišni klinički centar Ljubljana, SPS Interna klinika, Klinički odjel za hematologiju, Slovenija

zdravstvena njega, hematološki bolesnik, cvk, medicinska sestra, asepsa

''1. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 21.-24. travnja 2008. godine

Upotreba CVK je već niz godina isprobana metoda, koja omogućava za bolesnike siguran i
pouzdan pristup do žila. Najviše se upotrebljava kod malignih oboljenja, koja su u modernom
civilizacijskom vremenu sve učestalija. Postavljeni CVK olakša kemoterapeutsko liječenje kod
bolesnika sa hematološkom patologijom. Unatoč sigurnom pristupu do žila, kojeg CVK
omogućava, također ima i nedostataka. U ove spadaju većinom infekcije i oštećenja kože, koja
mogu predstavljati mogućnost za prodor mikroorganizama, što može prouzrokovati infekcije. Ove
mogu utjecati negativno na tijek liječenja, ili ga čak produžiti.
Aseptički postupak postavljanja obuhvaća odgovrajuću pripremu i zdravstveni odgoj bolesnika,
odgovrajuće prostore, materijal i stručno osposobljeno osoblje. Nadzor ubodnog mjesta, te
previjanja CVK, je jedna među prvenstvenim zadaćama, koje izvodi medicinska sestra u
zdravstvenoj njezi. Također je važan dokumentirani nadzor, kojeg izvodimo triputa tjedno.
Sa studijom slučaja smo kod bolesnika dobili povratnu informaciju o tome, da je bila dovoljna i
kvalitetna zdravstvena njega previjanja CVK, jednom tjedno. Utvrđivali s mo, da li mogu
medicinske sestre sa previjanjem CVK preventivno utjecati na smanjenu mogućnost nastanka
komplikacija, ako je ubodno mjesto dostupno što manje puta. Prikaz studije slučaja naravno nije
istraživanje, koje bi utemeljilo određene hipoteze. Usredotočena je samo na jedan jedini slučaj,
koji potvrđuje dovoljnu kvalitetu previjanja kod određenog bolesnika. Bolesnik je bio primjeren za
studiju slučaja, također zato, jer nije imao u nagovještaju alergijske reakcije na transparentni film.
Iskustva potvrđuju, da kod bolesnika previjanje CVK jednom na tjedan ne dolazi u obzir, u koliko
koža zbog alergije ne dopušta postavljanja filmskog obloga. Potrebno je poštovati, da u takvim
slučajevima upotrijebimo zavoj iz netkanog materijala, kojeg je potrebno mijenjati dvaput do triput
tjedno. Propusnost zavoja, mogućnost učestalijeg odvajanja (neprijanjanja) i nečistoće, su
čimbenici rizika za nastanak infekcije. ZN previjanja jednom na tjedan CVK već niz godina izvodi
kod bolesnika, koji su sa postavljenim CVK otpušteni na kućnu njegu. Medicinske sestre na
Kliničnom odjelu za hematologiju u Ljubljani je izvode redovno također kod bolesnika, koji u
prijelaznom razdoblju ne trebaju intervencije ZN. Iskustva još potvrđuju, da možemo sa
višekratnim previjanjima prouzrokovati kidanje(pucanje) šavova. Šavovi bi trebali biti postojani
cijelo vrijeme od postavljanja CVK, iako često popuste. Možemo ih ponovno nadomjestiti sa
novim šavovima, ili bolesnika poštedimo boli i nadomjestimo ih sa bezšavnim materijalom.
Držimo se uputa liječnika. Novost je također upotreba beziglenih konekta, koji omogućava
siguran dostup do CVK, dovoljno je istovremeno da CVK prebrizgamo samo sa dovoljnom
količinom fiziološke otopine, tako se ne začepljava također i kod privremenog zatvaranja CVK.
Važno je biti svijestan, da je potrebno dosljedno voditi dokumentaciju i individualnu obradu
bolesnika te uspoređivati rezultate, koji nam precizno određuju dovoljnu kvalitetu njege CVK
jednom tjedno, u usporedbi sa njegom triput tjedno.
Zdravstvena njega kod bolesnika sa postavljenim CVK ima jako važnu i odlučujuću ulogu.
Baš medicinska sestra je ključna osoba, koja bolesnika prati cijelo vrijeme liječenja, sudjeluje kod
postavljanja CVK, sistematski programira zdravstvenu njegu bolesnika sa postavljenim CVK,
izvodi aseptičku tehniku previjanja CVK, bolesnika obrađuje cjelokupno i individualno, vodi
dokumentaciju te izvodi zdravstveno-odgojnu djelatnost. Svi postupci rada u zdravstvenoj njezi su
opsežni i zahtjevaju puno specifičnog znanja te radnih i osobn ih iskustava. Najvažnija je povratna
informacija, koja nam omogućava, da na njenoj osnovi nadograđujemo znanje i radnu uspješnost,
koja će bolesniku osiguravati dovoljnu sigurnost pri kvalitetnoj njezi. Za dosezanje takvih ciljeva
potrebno je permanentno obrazovanje, istraživanje, praćenje strane literature i razmjena
međusobnih radnih iskustava.

preuzmi dokument

SUVREMENA OPSKRBA CENTRALNIH VENSKIH KATETERA

Romana Jokić

Splošna bolnišnica Celje, Oddelek za anesteziologijo, intenzivno medicino operativnih strok in terapijo bolečin, Slovenija

centralni venski kateter, Biopatch, pričvršćivanje katetera

''1. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 21.-24. travnja 2008. godine

Centralni venski kateteri (CVK) postali su nužno potrebna pomagala suvremene zdravstvene
prakse. Infekcije CVK su ozbiljan, ponekad sudbonosan zaplet pri liječenju kritično bolesnih.
Liječenje zapleta pri infekciji CVK produžuje hospitalizaciju i povisi troškove liječenja. To su
zapleti, koji se mogu spriječiti ili reducirati s kvalitetnom opskrbom CVK.
Iznimno važna je edukacija zdravstvenog osoblja, koji ru kuje s CVK. Svi medicinski odjeli, koji
primjenjuju CVK, morali bi imati protokol za postavljanje i opskrbu CVK te mjere u primjeru
infekcije CVK.
Ovaj članak usredotočit će se na upotrebu beziglenih konektora te suvremenu tehniku
pričvršćivanja CVK, upotrebu najnovije tehnologije s imenom „Biopatch“, koja se namjesti na
mjesto insercije CVK i reducira rast i razmnožavanje bakterija.

preuzmi dokument