ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA SA STOMOM U JIL

Petar Mirković

Prva hirurška klinika – JIL, Klinički centar Srbije, Beograd

stoma, uloga med. sestre/tehničara

''2. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 23.-26. travnja 2009. godine

U jedinicama intenzivne njege i terapije smješteni su pacijenti kojima je potrebna stalna njega, monitoring i
liječenje. Rad u jedinici intenzivne njege podrazumijeva rad multidisciplinarnog i multiprofesionalnog tima,
koji posjeduje određena znanja i vještine. Postoperativno zbrinjavanje pacijenata sa izvedenom stomom
tijekom prva 24 sata podrazumijeva potrebu promatranja bolesnika i potrebu intenzivnog liječenja. Na odjelu
intenzivne njege Prve hirurške klinike tijekom 2007. godine boravilo je 504 pacijenta kojima je operirano
debelo crijevo. Od tog broja kod 104 pacijenta izvedena je ileostom a, kod njih 69 kolostoma, a kod 22 wet
kolostoma.
Osnovna uloga medicinske sestre – tehničara u JIL kod bolesnika sa izvedenom stomom podrazumijeva
praćenje cjelokupnog stanja pacijenta i njegovih osnovnih fizioloških funkcija, uočavanje, tumačenje,
otklanjanje i liječenje već nastalih poremećaja. Monitoring obuhvaća praćenje sljedećih parametara: opće
stanje pacijenta, stanje svijesti, TA, puls, EKG, CVP, temperaturu, broj i kvalitetu respiracija, saturaciju,
diurezu, stanje kože i vidljivih sluzokoža, operativnu ranu, abdominalne drenove.
Kod operiranih u kolorektalnoj kirurgiji, svakako intemitentni monitoring zahtjeva i izvedena stoma. Prvo
stoma pomagalo postavlja se u operacijskoj sali, njega postavljaju kirurg i medicinska sestra –
instrumentarka. Za njegu stome u ovom periodu postoje specijalna pomagala. Najvažnija osobina
stomadress vrećice je providnost, što medicinskoj sestri – tehničaru na odjelu intenzivne njege omogućije
konstantno praćenje veličine, boje, izgleda stome, okoline stome kao i sadržaja iste.
Drugi aspekt smještaja ovih bolesnika u jedinicu intenzivne njege je neophodnost specijalnog liječenja, npr.
mehanička ventilacija. Specifična uloga medicinske sestre – tehničara ogleda se i u kontinuiranoj nadoknadi
tekućine, primeni analgetske terapije, nadoknadi krvi i krvnih derivata, eventualnoj primjeni nutritivne
potpore.
Prihvatajući suvremena pravila, svaki član tima mora imati određena znanja i vještine i konstantno ih
nadograđivati. Visoka stručnost osoblja, suvremena tehnologija, kao i otvorenost i spremnost za suradnju, za
prenošenje i usvajanje novih znanja vode pozitivnim rezultatima.

preuzmi dokument

LIJEČENJE CEREBROVASKULARNIH BOLESTI STENTOM

Donald Peran, Danijela Cindrić-Lukačević

Neurologija – Intenzivna, KBC Zagreb

cerebrovaskularne bolesti, stent

''2. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 23.-26. travnja 2009. godine

Zahvat postavljanja stenta je relativno nova metoda liječenja cerebrovaskularnih bolesti o čijoj uspješnosti
velikim dijelom ovisi o stručnosti liječnika koji izvodi sam zahvat.
No nikako se ne smije umanjiti važnost postoperativne skrbi u jedinici intenzivnog liječenja gdje veću ulogu
imaju medicinske sestre i tehničari.
Najveću zaslugu ipak imaju pojedinci koji su svojim inovativnim razmišljanjem omogućili upotrebu ovakve
metode koja znatno skraćuje boravak u bolnici i dokazali da napredak zdravstvene usluge velikim dijelom
prati napredak tehnologije.

preuzmi dokument

SPECIFIČNOSTI RADA MEDICINSKIH SESTARA NAKON OPERACIJE RADIKALNA PROSTATEKTOMIJA

Aida Krkić - Drobić, Marina Pavletić

Klinika za ansteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lijecenje uroloskih bolesnika, KBC Zagreb

karcinom prostate, Gleason skala, kirurško liječenje, inkontinencija, impotencija, prevencija postoperativnih komplikacija, rana mobilizacija

''2. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 23.-26. travnja 2009. godine

Karcinom prostate je bolest starije životne dobi, sa specifičnim simptomima u vidu nemogućnosti mokrenja i
bolova, a metastazira u kosti. Operativni zahvat radikalna prostatektomija se preporuča mlađim muškarcima,
u dobrom psiho - fizičkom stanju, dok se starijim osobama, preko 70 god, preporučuje hormonalna i terapija
zračenjem. Dijagnoza se postavlja na temeljitom razgovoru s pacijentom, opširnom osobnom i obiteljskom
anamnezom, digitorektalnim pregledom, UZV prostate i PSA rezultatom.
Po potrebi se mogu napraviti analiza urina, CT i MR kralješnice i kostiju da bi se potvrdile ili odbacile sumnje
na metastaze. Radikalna prostatektomija je operativni zahvat kojim se odstranjuje prostata, sjemeni
mjehurići i regionalni limfni čvorovi.
Stupanj raka prostate određuje se Gleason skalom od 1-5. Gleason skalom imenuje se stupanj mikroskopski
promijenjenih stanica raka prostate u odnosu na normalno tkivo prostate. Gleason score 1 znači da stanice
raka prostate nalikuju normalnom tkivu prostate, dok Gleason score 5 znači da su stanice raka prostate
izrazito promijenjene i uopće ne nalikuju normalnim stanicama prostate.
Nisu poznate učinkovite mjere prevencije. Rano otkrivanje raka je danas moguće redovitim godišnjim
skriningom muškaraca između 40 i 50 godina digitorektalnim pregledom i određivanjem vrijednosti PSA u
krvi. Dodatno se može učiniti ultrazvučna pretraga kroz rektum, s biopsijom sumnjivih područja.
Postoperativna skrb traje za vrijeme boravka bolesnika u JIL-u a sastoji se u 24-satnom nadzoru bolesnika ,
propisanoj medikaciji, prevenciji komplikacija, ranoj mobilizaciji i empatiji.

preuzmi dokument

RANI POSTOPERATIVNI TIJEK I KOMPLIKACIJE NAKON OPERACIJE RETROSTERNALNO SMJEŠTENE ŠTITNJAČE

Stela Levak, Tihana Požar

Jedinica intenzivnog liječenja, KBC Zagreb,Klinika za bolesti uha,nosa i grla i kirurgiju glave i vrata

retrosternalna štitnjača, operacija, komplikacija, njega

''2. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 23.-26. travnja 2009. godine

Indikaciju za liječenje retrosternalno smještene štitnjače predstavljaju početni ili razvijeni kompresivni
simptomi na dušnik, jednjak ili traheu. Retrosternalni pristup na štitnjaču je potreban kod kompresivnih
simptoma na traheu kod koje ne postoji mogućnost eksploracije kroz rez na vratu, ukoliko vaskulari zacija
strume potiče iz medijastinuma, te tumori štitnjače koji su se proširili na medijastinum.
Medicinska sestra je prva u kontaktu s bolesnikom nakon operacije i upravo ona prva prepoznaje i
upozorava na pojavu simptoma koji ukazuju na moguću komplikaciju.
Tako je kroz našu Jedinicu intenzivnog liječenja kroz 16 mjeseci (11.2007-02.2009) prošlo sedmero
pacijenata (4 žene i 3 muškarca).Neki od njih su postoperativno imali komplikacije kao što su paraliza
n.recurensa, krvarenja, tromboza, ruptura trahee, pneumotoraks, pneumomedijastinum...
Upravo to su komplikacije koje iziskuju pojačani nadzor i intenzivno liječenje. Stoga rano prepoznavanje
simptoma, adekvatna terapija i kvalitetna sestrinska njega te multidisciplinarni pristup u inicijalnoj fazi osnova
su za uspješno liječenje i oporavak pacijenata.

preuzmi dokument

REANIMACIJA INTOKSICIRANE BOLESNICE – PRIKAZ SLUČAJA

Igor Pelaić

Zavod za hitnu medicinu, Hitna služba, KBC ZAGREB – „REBRO“

otrovanje, akutne intoksikacije

''2. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 23.-26. travnja 2009. godine

Otrovanje (lat. Intoxicatio) je kliničko stanje koje karakterizira iznenadna ili postupna ugroženost jednog ili
više organskih sustava tijela zbog kontakta s otrovom. Otrovanja dijelimo na: slučajna, suicidalna i
kriminalna.
Akutne intoksikacije čest su uzrok hitnog prijema bolesnika u Zavod za hitnu medicinu. Neki od čimbenik a,
kao što su: brzi i adekvatni postupci, educirano osoblje i opremljenost Zavoda za hitnu medicinu bitno utječu
na ishod zdravstvenog stanja bolesnika. Faktor vrijeme je ponekad presudan kada je riječ o teškim i po život
opasnim intoksikacijama.
Ovaj prikaz slučaja obrađuje otrovanje u namjeri suicida. Riječ je o mladoj bolesnici intoksiciranoj lijekovima i
alkoholom, te hipotermiju nastalu dugotrajnim izlaganjem niskoj temperaturi okoliša. Bolesnica je pronađena
na javnoj površini u besvjesnom stanju, ekstremno pothlađena.
Akutno zbrinjavanje započeto je već prehospitalno, od strane djelatnika Hitne medicinske pomoći, a
prijemom u Zavod za hitnu medicinu borba za život se nastavlja…

preuzmi dokument

VISOK RIZIK ZA INFEKCIJU U/S POSTAVLJANJA URINSKOG KATETERA

Helena Lukšić, Katica Šoštarić Meštrović, Anita Korač

Opća bolnica Dubrovnik

infekcije mokraćnog sustava, urinski kateter

''2. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 23.-26. travnja 2009. godine

Infekcije mokraćnog sustava najčešće su bolničke infekcije. U jedinicama intenzivnog liječenja na drugom su
mjestu po učestalosti, odmah nakon bolničkih pneumonija. Značajan su uzrok morbiditeta, mortaliteta i
dodatnih troškova liječenja. Glavni rizični čimbenik za njihov nastanak je dugotrajna kateterizacija
mokraćnog mjehura. Najčešće su uzrokovane visokorezistentnim patogenima pa je njihovo liječenje složeno.
U prevenciji je ključno izbjegavati nepotrebno postavljanje urinskog katetera i pravilno održavanje drenažnog
sustava.

preuzmi dokument