Danijela Kumpović, Štefanija Špoljar, Ivana Božičević
KBC Sestre milosrdnice, Jedinica intenzivnog liječenja, lokacija Draškovićeva
Nedostatna zdravstvena njega
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Za kvalitetnu zdravstvenu njegu važan je broj medicinskih sestara/tehničara. Obzirom na globalni nedostatak medicinskih sestra, tijekom posljednjeg desetljeća nedostatna zdravstvena njega je postala predmetom sustavnog istraživanja u sestrinstvu, koja ukazuju da je nedostatna zdravstvena njega rezultat nedovoljnog broja medicinskih sestara. Navedeni problem predstavlja zdravstvenu njegu koja je odgođena, nije izvršena ili koja nije u cijelosti učinjena u opsegu u kojem je planirana. U Hrvatskoj se fenomen nedostatne zdravstvene njege tek počinje istraživati i osim navedenog termina koristi se propuštena zdravstvena njega. U engleskom govornom području, za ovaj problem nailazimo na različite termine poput: missed nursing care, implicit rationing care, unfinished care, task undone. Neadekvatni radni resursi se najčešće navode kao razlog nedostane zdravstvene njege, slijede ih materijalni resursi i komunikacija/timski rad. Instrumenti koji se najčešće koriste za mjerenje nedostatne zdravstvene njege su MISSCAR, BERNCA, PIRNCA i TASK UNDONE. Brojna međunarodna istraživanja ukazuju da je nedostatna zdravstvena njega značajan problem u akutnim bolničkim ustanovama. Smatra se neiskorištenom zdravstvenom uslugom i predstavlja grešku u propustu. Nedostatna zdravstvena njega u praksi podrazumijeva različite negativne ishode za pacijente, ali i za medicinske sestre.
Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje
Zbrinjavanje politraume u jedinici intenzivnog liječenja
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
U ovom radu prikazat ćemo slučaj u kojem smo zbrinjavali pacijenta sa dijagnozom politraume. Pristup politraumatiziranom pacijentu treba biti jedinstven u cijelome svijetu, te pravilan i strukturiran radi smanjenja mogućnosti pogreške i adekvatnog zbrinjavanja pacijenta. Temelji se na cABC procjeni. U Jedinicu intenzivnog liječenja zaprimljena je pacijentica u dobi od 24. godine kao sudionik prometne nesreće na mjestu suvozača. Na MSCT-u, po politrauma protokolu koji je učinjen u hitnoj službi, evidentne su višestruke frakture kranija uz znakove traumatskog SAH-a, prijelom zdjelice, prijelom rebra obostrano, ruptura jetre te kontuzija pluća. Metoda cABC pristupa uključuje procjenu velikog krvarenja, procjena dišnog puta, disanja i cirkulacije. Našoj pacijentici pod c (cirkulacija – veliko krvarenje) je zbrinuto krvarenje rane na glavi u hitnom prijemu . Pod A (airway) je pacijentica endotrahealno intubirana i time je zbrinut dišni put. Pod B (breathing) je dišni put održavan respiratornom potporom preko endotrahealnog tubusa sukladno smjernicama za zbrinjavanje dišnog puta. U cirkulacijskoj procjeni (C – circulation) bila je blijede i hladne kože, produljenog kapilarnog punjenja, tahikardna, hipotenzivna, uredne diureze, bez jasnih edema. Pacijentica je zbrinuta prema protokolu sa 2 periferna venska puta, postavljenim CVK uz invazivno mjerenje CVT-a, arterijskom kanilom uz invazivno mjerenje arterijskog tlaka. Primijenjena je propisana terapija koja uključuje adekvatnu sedaciju, relaksaciju i analgeziju, te je pregledana prema standardnom trauma pregledu sa potrebnom imobilizacijom.
Ovim prikazom slučaja htjeli smo pokazati koliko je važno adekvatno i prema cABC protokolu zbrinuti politraumatiziranog pacijenta u Jedinici intenzivnog liječenja.
Ključne riječi: politrauma, jedinica intenzivnog liječenja, cABC
Godišnjica rada COVID respiracijskog centra Rijeka
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
28.03.2020. u novonastali odjel Covid respiracijski centar (CRC), zaprimljen je prvi pacijent. Trebalo je to biti kratko razdoblje u kojem će tim mladih ljudi, koji su se većinom dobrovoljno javili za rad s pacijentima pozitivnim na virus o kojem zapravo nismo znali gotovo ništa, dati sve od sebe kako bi se suočili s pandemijom koja je poharala svijet. Za taj prvi val pripremili smo se na vrijeme, onako kako smo mislili da je najbolje. Pratili smo što se događa u svijetu, čitali smo preporuke SZO-a, HZZJZ-a, proučavali kako su se za pandemiju pripremali ostali. Prvi val uspješno smo odradili i zadovoljni dočekali ljeto. No na jesen je nastupio drugi val i tek tada smo shvatili koliko je ovaj virus zapravo ozbiljan. U studenom i prosincu korona virus nas je bacio na koljena. Osvrćući se sada na taj period, možemo samo zaključiti da nas je savršen timski rad, zajedništvo i izuzetno dobri odnosi svih članova tima, od spremačice do liječnika, održao da ne izgorimo i psihički i fizički i da unatoč svemu velik dio naših pacijenata ode od nas na daljnje liječenje. To i je tema ovog našeg rada: godina dana dobrog timskog rada u Covid respiracijskom centru Rijeka.
Ključne riječi: covid 19, CRC, timski rad
Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli
Hidracija bolesnika i balansirane otopine
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Hidracija bolesnika predstavlja izazov moderne medicine, optimalni balans tekućina ovisi o više faktora. Postoji vrlo uski prostor između hipovolemije i hipervolemije koji moramo održavati kako bi izbjegli možebitne komplikacije na štetu bolesnika.
Balansirane otopine svoju primjenu imaju u nadoknadi intravaskularnog volumena (nenormalni gubici) – u bolesnika sa septičkim šokom, nadomještanje gubitaka tekućine i elektrolita – npr. kirurški bolesnik s gubitkom krvi i svakako održavanje statusa tjelesne tekućine i zadovoljavanje dnevnih potreba za tekućinom i elektrolitima kod normalnih gubitaka – npr. bolesnik koji poslije operacije nije u stanju uzimati hranu peroralno.
Jedna od balansiranih otopina koja je kod nas u široj primjeni je Plasma-Lyte - izotonična puferirana intravenska kristaloidna otopina s fiziokemijskim sastavom koji usko odražava ljudsku plazmu.
Da bi hidracija bolesnika bila uspješna potrebno je terapiju balansiranim otopinama individualizirati sa razumijevanjem ciljeva i svrhe i davanja.
Balansirane otopine potrebno je propisivati poput lijekova određujući dozu, vodeći računa o izboru tekućine, sastavu, karakteristikama i specifičnostima.
Bez obzira koju otopinu izabrali ili koristili, evaluacijom i kontinuiranom procjenom stanja bolesnika, svako odstupanje ili razvoj komplikacija može zahtijevati promjenu vrste otopine.
Ključne riječi: hidracija, balansirane otopine, bolesnik
Zdravstvena njega djeteta na cjelovitoj paranteralnoj prehrani kod kuće
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Djeca sa sindromom kratkog crijeva godinama se liječe na Odjelu dječje kirurgije. Razne bolesti dovode do ove dijagnoze. Loše cirkulirajuća i oksigenirana crijeva umiru i kao rezultat toga, većina crijeva se uklanja tijekom operacije. Crijeva više ne mogu obavljati svoju normalnu funkciju, a to je resorpcija hranjivih sastojaka. Potrebna im je cjelovita parenteralna prehrana za normalan rast i razvoj djece s sindromom kratkog crijeva.
Djeci sa sindromom kratkog crijeva ugrađen je kateter Broviac, nakon čega svakodnevno dobivaju pareteralnu prehranu. Kateter Broviac središnji je venski kateter koji se može ugraditi dugi niz godina uz pravilnu njegu i rukovanje.
Na Odjelu dječje kirurgije razvili smo protokol za učenje roditelja. Učimo ih pravilnom i aseptičnom rukovanju kateterom. To im omogućuje normalan život u njihovom kućnom okruženju. Odlazak kući moguć je kada dijete ima stabilnu ljekarničku smjesu. Liječnički pregledi redovito mjesečno prate razvoj djece.
Ključne riječi: cjelovita parenteralna prehrana, kateter Broviac, dijete, sindrom kratkog crijeva
Postavljanje arterijske kanile
Postavljanje periferne venske kanile
Praćenje bolesnika na pretrage
Uvođenjem invazivnog monitoringa konstantno se prate RR, puls, tjelesna temperatura, a CVT se mjeri svaka 2-4 sata, no po potrebi i češće.
Satna diureza(0.5-1ml/kg) optimalno 70kg.
Ključne riječi: stalni nadzor, pravovremena detekcija, invazivni monitoring