Sepsu definiramo kao stanje uzrokovano upalnim odgovorom organizma na infekciju koju mogu
uzrokovati bakterije, virusi i gljivice. Lokalizacija mjesta infekcije može biti u bilo kojem dijelu tijela.
Liječenje bolesnika sa teškom sepsom i septičkim šokom provodi se u Jedinici intenzivnog liječenja.
Purifikacija krvi je adjuvantna metoda liječenja vitalno ugroženih bolesnika u JIL-u a koristi se za
uklanjanje niza upalnih medijatora odgovornih za razvoj multiorganskog zatajenja. U našoj ustanovi
ova metoda liječenja prvi put je primjenjena u studenom 2015.godine i do sad je primjenjena kod 8
bolesnika.
Medicinska sestra ima ključnu ulogu u zbrinjavanju bolesnika sa sepsom a primjena novih metoda u
prepoznavanju i liječenju sepse iziskuje kontinuiranu edukaciju.
Vesna Bratić, Valentina Škof, Tea Šalamunec, Nikola Maljak
KBC Zagreb
rane, terapija negativnim tlakom
''10. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 20.-23. travnja 2017. godine
Posljednjih godina V.A.C. terapija (terapija negativnim tlakom) učestalo se primjenjuje kod različitih
kliničkih indikacija (akutne inficirane rane, kronični venski i arterijski ulkusi, dekubitusi, nekrotični
fascitisi, Fournierove gangrene, defekti trbušne stijenke, compartment abdomena, traumatske
rane…). Primjena VAC terapije u kliničkoj praksi je pokazala vrlo zavidne rezultate u liječenju različitih
rana.
Kad je primjena točno indicirana, postižu se brzi i veliki uspjesi u liječenju rana.
Terapiju u pravilu izvodi jedna osoba, a vrijeme obrade rane u prosjeku iznosi oko 15 minuta.
Postupak se ponavlja svaka dva-tri do najviše sedam dana.
Posebno treba istaknuti primjenu vakuum terapije kod inficiranih rana koje jako vlaže, a zbog
prisustva mikroorganizama poput Pseudomonas aeruginosa, MRSA i Proteus mirabilis iziskuju
upotrebu skupih rezervnih antibiotika. Primjenom V.A.C. terapije potreba za antibioticima znatno je
manja, a kod dobre i pravodobne indikacije, često i nepotrebna.
Prednosti V.A.C. terapije u liječenju rana su: ubrzano cijeljenje rane (do četiri puta brže cijeljenje),
kontinuirano čišćenje rane odstranjivanjem manjih fragmenata stranih tkiva i devitaliziranog tkiva,
kontinuirano odstranjenje sekreta iz rane, smanjenje edema rane i okolnog tkiva, smanjenje veličine
rane kao rezultat vakuuma u rani koji privlači rubove rane (retrakcija rane), novo stvaranje i
stimulacija razvoja granulacijskog tkiva, pojačano i ubrzano stvaranje novih kapilara - bolja
oksigenacija tkiva, dotok lijekova, hrane i tkivnih stanica koje sudjeluju u cijeljenju, spriječavanje
oštećivanja okolne kože, nema kontakta sa sekretom pri previjanju, smanjuje potrebu za kirurškim
intervencijama, smanjenje broja bakterija u rani, onemogućena sekundarna infekcija rane
bakterijama iz okoline, smanjenje potrebe za antibioticima, sterilno prekrivanje rane, neutralizacija
mirisa iz rane, smanjena učestalost previjanja rana (previjanje svakih 2-3 dana - maksimalno do 7
dana), te smanjenje troškova liječenja.
Sijamski blizanci su blizanci čija su tijela spojena in utero. Predstavljaju rijedak fenomen. Procjena da
se događa na 1 od 50.000 do 100.000 poroda. 1/2 se rađaju kao mrtvorođenčad, 1/3 umire unutar
prvih 24 sata. U dijela preživjelih postoje malformacije ne spojive sa životom te letalan ishod u prvim
danima života. Poznata su nam četrii slučaja u Hrvatskoj: tri para blizanaca neposredno nakon poroda
preminuli, četvrti par blizanaca:
Prvi uspjeli pokušaj odvajanja Sijamskih blizanaca u RH!
U 13. tjednu gestacije: prenatalnom dijagnostikom dijagnosticirano da se radi o Sijamskim
blizancima. U 35+5 tjednu gestacije javljaju se trudovi. Porod dovršen carskim rezom. Na daljnju
obradu i liječenje dogovorno se premještaju na KBC Zagreb. Transport u pratnji medicinskog tima,
kolima hitne pomoći, u transportnom inkubatoru.
Gem1 status po dolasku: intubiran,eukardan, eupnoičan, licem okrenut prema bratu blizancu, spojen
abdominalno širokim bataljkom, prsni koš deformiran, vidljivi deformiteti ekstremiteta, atrezija anusa
i hipospadija, hipotoničan, postavljen centralni venski put(picc), rutinski obrađen,uzv-srca, uzv-glave.
Gem2 status kod dolaska: ružičaste boje kože,dobrih vitalnih funkcija, atrezija anusa, postavljen
centralni venski put (picc), rutinski obrađen.
Etiopatogeneza nije jasna. Kliničku sliku karakterizira: postojanje spoja dvaju blizanaca. Ishod
liječenja je: dugotrajan i neizvjestan, ovisi o pridruženim anomalijama. Liječi se: operativnim putem.
Tijek liječenja: moguće su mnogobrojne komplikacije s letalnim ishodom.
Zdravstvena njega: od velike je važnosti za ishod i tijek liječenja.Zdravstvena njega obuhvaća:
primarno zbrinjavanje u rodilištu, zdravstvenu njegu u transportu do tercijarnog centra, postupke
preoperativne njege, postupke postoperativne njege, te specifičnu prijeoperacijsku i
poslijeoperacijsku zdravstvenu njegu.
Cilj rada je: prikazati specifičnosti zdravstvene njege kod takove novorođenčadi na Odjelu za
intenzivno liječenje novorođenčadi. Metode: analizirati tijek i ishod liječenja, i procijeniti njihovu
pojavnost.
Zaključak: Pravilno, pravovremeno inicijalno zbrinjavanje, transport, preoperativna dijagnostika,
liječenje i postoperativno zbrinjavanje od neizmjerne su važnosti za preživljavanje. Medicinske sestre
imaju značajnu ulogu u svim fazama i segmentima zbrinjavanja. Kako bismo svojim radom pridonijele
što boljoj skrbi za bolesnika nužna je trajna edukacija i usavršavanje da bismo išle u korak s novim
smjernicama u zbrinjavanju.
Na odjelu intenzivnog liječenja zbrinjavaju se životno ugroženi bolesnici. Medicinsko osoblje koja radi
u jedinicama intenzivnoga liječenja više puta dnevno, telefonski ili za vrijeme posjeta, obitelji daje sve
potrebne informacije. Kako se informacije isključivo daju usmenim putem, često zbog stresnih
situacija obitelj zaboravlja rečeno. Svakodnevno smo se suočavali s tim problemom te smo se odlučili
za izradu informativnog letka.
Izradili smo prvi informativni letak u kojem se nalaze praktične informacije za bolesnike i posjetitelje.
Letak je isključivo informativnog karaktera te se u njemu nalaze informacije poput kontakt telefona,
potpisivanja suglasnosti, upute o bolesnikovim stvarima te terapiji, prevenciji i kontroli infekcije, tko
sve može dobiti informacije i sl.
Cilj nam je osigurati i unaprijediti kvalitetu liječenja naših bolesnika i informiranja obitelji o
bolesnicima.
Milena Fiket, Katarina Vidović, Jelena Mijatović, Valentina Kišak
KBC ''Sestre milosrdnice'', Zagreb
stres, stresori, smjenski rad, medicinska sestra
''10. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 20.-23. travnja 2017. godine
Stres je svaka neprilagođena, loša reakcija organizma koja nastaje kao rezultat pokušaja
prilagođavanja organizma na neki iznenadni, neugodni utjecaj, a manifestira se psihičkom i tjelesnom
patnjom. Postoje različiti izvori stresa koje nazivamo stresori. Medicinske sestre/tehničari rade na
području unapređenja zdravlja, sprečavanja bolesti, liječenja i rehabilitacije. Svakodnevno u svom
radu susreću se s hitnim stanjima, ljudskom patnjom, zdravstvenim problemima i etičkim dvojbama.
Kako bi se s tim mogli nositi medicinske sestre i tehničari moraju biti emocinalno zreli i stabilni.
Izloženost specifičnim stresorima, smjenski rad i odgovornost prema ljudskom životu i zdravlju,
medicinske sestre i tehničare svrstavaju u visokostresne profesije. Profesionalni stres je specifična
vrsta stresa čiji je izvor u samom radnom okruženju. Rad u smjenama dovodi do narušavanja bioritma
pogotovo kod izmjene dnevnog i noćnog rada. Sve to utječe na organizam što može dovesti do
psihološkog i fizološkog stresa. Svakako utječe na kvalitetu rada, organizaciju, međuljudske odnose te
odnose u obitelji. Sestrinstvo je stresna profesija i ta je činjenica povezana izravno s radom s ljudima
koji pate te zahtjevaju veliku količinu pažnje, suosjećanja i empatije. Ukoliko je stres umjeren, djeluje
motivirajuće. Medicinska sestra ima važnu ulogu u očuvanju pacijentovog psihičkog i psihosocijalnog
integriteta. Stresore prisutne na radnom mjestu i određenom načinu rada nije moguće ukloniti no
moguće je utjecati na vanjske okolnosti kako bi se simptomi stresa umanjili, stoga djelovanjem na
prisutne čimbenike (stresore) moguće je smanjiti razinu prisutnog stresa te samim time povećati
radnu učinkovitost i smanjiti mogućnost pojave kasnih posljedica koje on može uzrokovati.
