Disanje je izmjena plinova između zraka u plućnim mjehurićima i krvi u plućnim kapilarama. Sustav
dišnih organa ima svoju osnovu zadaću dovođenje vanjskog (atmosferskog) zraka u pluća. Mehanička
ventilacija (MV) je primjena mehaničkog stroja radi djelomične potpore ili potpune zamjene
ventilacije pacijenta. Indicirana je kada bolesnikova spontana ventilacija nije dovoljna za održavanje
života ili je prijeko potrebno preuzeti nadzor nad ventilacijom da bi se spriječilo zatajenje drugih
organskih sustava. Stavljanje pacijenta na mehaničku ventilaciju podrazumijeva endotrahealnu
intubaciju i povezivanje sa ventilatorom. Zdravstvenu njegu i liječenje bolesnika na mehaničkoj
ventilaciji pruža osposobljeni tim liječnika i medicinskih sestara u JIL-u. Strojem za mehaničku
ventilaciju rade educirani liječnici koji moraju znati karakteristike i mogućnosti ventilatora, te načine
ventilacija koje stroj može pružiti bolesniku. Kao što i pri svakom medicinskom postupku postoji rizik
za komplikacije tako i pri mehaničkoj ventilaciji može doći do raznih komplikacija, bilo da su
posljedica intubacije ili same ventilacije. Najbolja je prevencija komplikacija trajanje mehaničke
ventilacije svesti na najmanju moguću mjeru. Cilj zdravstvene njege takvog bolesnika jest poboljšati
njegovo zdravstveno stanje i pružiti mu njegu u skladu s njegovim osnovnim ljudskim potrebama, a
koje ne može samostalno obavljati.
Terapijska hipotermija je kontrolirano snižavanje centralne tjelesne temperature na 32 – 34 C u
terapijske svrhe.
Intravaskularni uređaji za pothlađivanje su posebno dizajnirani kateteri koji se perkutano plasiraju u
centralni venski krvotok preko femoralne vene, vene subclavije ili jugularne vene.
Troluminalni su, a protok temperature cirkulirajuće tekućine (fiziološka otopina) kontrolira vanjski
uređaj.
Ciljana temperatura i brzina promjene temperature se postavljaju na Thermogard XP uređaju. Sustav
nakon toga kontrolira temperaturu otopine koja cirkulira unutar balon katetera i na taj način djeluje
na temperaturu pacijenta, kroz hlađenje ili zagrijavanje.
Hipotermija se provodi u bolesnika sa teškom ozljedom mozga, bez svijesti te se na početku
hipotermije mora omogućiti dodatna sedacija i relaksacija kako bi se smanjio stres izazvan
pothlađivanjem.
Postupak eksplantacije organa je složen proces koji zahtjeva određene postupke koji će dovesti do
uspješne eksplantacije. Pojedini dijelovi ovog procesa se međusobno isprepliću i ne mogu se jasno
odvojiti. Stoga se cjelokupan postupak zasniva na organiziranom timskom radu u kojem značajnu
ulogu ima i anesteziološka sestra/tehničar. Kao član tima sudjeluje gotovo u svim dijelovima proces
eksplantacije uključujući i sam završni postupak. Cilj ovog rada je prikazati ulogu anesteziološke
sestre/tehničara u postupku dokazivanja moždane smrti,održavanje potencijalnog darivatelja, te
tijekom same eksplantacije na Klinici za anesteziologiju,reanimatologiju i intenzivno liječenje KB
"Sveti Duh".
Rafaela Bešlić, Matej Bartoš, Margita Poturić, Adriano Friganović
KBC Zagreb
hemodinamski monitoring, medicinska sestra, edukacija, vitalne funkcije, nadzor
''10. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 20.-23. travnja 2017. godine
Temelj intenzivnog liječenja je biti u koraku s vremenom, tako korištenje naprednih tehnika
hemodinamskog monitoriranja rezultira kvalitetnim nadzorom vitalnih funkcija.
Svrha hemodinamskog monitoringa je praćenje općeg stanja bolesnika i njegovih osnovnih fizioloških
funkcija, uočavanje novonastalih poremećaja, poduzimanje mjera sprečavanja i liječenje već nastalih.
Zbog ovisnosti o potrebama hemodinamičkog nadzora, te očekivanim komplikacijama u ranom
poslijeoperacijskom periodu, kombiniraju se razne metode nadzora. Monitoring možemo podijeliti na
osnovni i prošireni, te prema načinu primjene i djelovanja dijelimo ga na invazivni i neinvazivni. U
radu će biti razrađeni kardiocirukulacijski monitoring. Svi invazivni zahvati hemodinamskog
monitorina predstavljaju moguć rizik za nastanak brojnih komplikacija. Stoga svrha rada usmjerena je
na informiranje sestara o naprednim tehnikama hemodinamskog monitoringa, što pridonosi ranom
prepoznavanju i spriječavanju komplikacija, te kvalitetinijoj sestrinskoj skrbi. Iz tog razloga, odgovori
na pitanja poput koje su napredne tehnike hemodinamke uznapredovale medicine, koje su bitne
referentne vrijednosti, te kompetencije i uloga sestre u prepoznavanju istih, pridonose
prepoznavanju temeljnih principa rada te tako i većoj uspješnosti u liječenju. Suvremeni razvoj
medicine u jedinici intenzivnog liječenja kao i zdravstvena njega bolesnika na invazivnom monitoring
zahtjevaju maksimalnu koncentraciju, usredotočenost na posao i kontinuiranu edukaciju.
bolničke infekcije, nadzorne liste, jedinica intenzivnog liječenja
''10. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 20.-23. travnja 2017. godine
Bolničke infekcije su infekcije nastale kod bolesnika za vrijeme liječenja i boravka u bolnici,nezavisno
od primarnog uzroka. Incidencija bolničkih infekcija u jedinici intenzivnog liječenja kreće se od 15%-
50% i povezana je s velikim morbiditetom i mortalitetom. Najčešće bolničke infekcije su:infekcije
urinarnog trakta, pneumonije te infekcije krvotoka.
Na našem odjelu praćenje bolničkih infekcija provodi se putem nadzornih list koje je osmislilo
Povjerenstvo za suzbijanje bolničkih infekcija. Nadzorne liste se koriste od 5.mjeseca 2006. godine i
doživjele su nekoliko revizija. Pišu se za sve bolesnike koji imaju urinarni kateter,centralni venski
kateter te kod kojih je primjenjivana mehanička ventilacija. Nadzorne liste sadrže slijedeće podatke:
ime i prezime, dob, medicinsku dijagnozu, broj dana mehaničke ventilacije, broj dana primjene
urinarnog i centralnog venskog katetera, mikrobiološke nalaze te ishod liječenja.
Svrha praćenja bolničkih infekcija je smanjiti pojavu bolničkih infekcija,smanjiti morbiditet i
mortalitet,smanjiti dužinu liječenja u JIL-u te samim time i troškove liječenja.
