Jedinica intenzivne njege Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata, KBC Zagreb
bol, bolesnik, komunikacija, VAS ljestvica , protokol liječenja poslije operacijske boli, analgetici
''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 22.-25. travnja 2010. godine
Bol je, nažalost, neizbježno ljudsko iskustvo i svojom prisutnošću potpuno zaokuplja pojedinca i remeti
njegov život.
Cilj i zadatak medicinske sestre je spriječiti ili barem ublažiti bol. Važno je utvrditi jačinu i intezitet boli, koji
ovise o mnogim faktorima, kako fizičkog i psihičkog stanja bolesnika, tako i razine tolerancije na bol, te
veličinu i vrstu operativnog zahvata...
Dobrom prijeoperacijskom pripremom utječemo na doživljaj boli u poslijeoperacijskom periodu.
Komunikacija bolesnika sa tumorom glave i vrata i medicinske sestre je otežana zbog endotrahealne kanile,
te takav bolesnik očekuje poseban pristup, povjerenje, sigurnost i stabilnost koje dobiva od medicinske
sestre.
Jedan od načina da se utvrdi jačina boli je VAS ljestvica ( vizualna analogna ljestvica). Bolesn ik kao jedini
vjerodostojni indikator boli na osnovi inteziteta boje i širine stupca određuje jačinu svoje boli koja se izražava
u postocima, 0% ne boli-100% neizdrživa bol.
Mjerenje jačine boli uz ostale parametre koje kontroliramo (puls, tlak, temperatura), njihovim upisivanjem u
listu činimo bol vidljivom.
Integracijom izmjerenih VAS vrijednosti u listu tj. njihova dokumentacija u vidu krivulje pomaže nam pri
primjeni analgetika. Zadaća medicinske sestre pri davanju analgetika je obratiti pozornost na određene
nuspojave.
Za razliku od davanja analgetika“ po potrebi“ uvode se protokoli liječenja postoperacijske boli za pojedine
tipove zahvata. Liječenjem boli protokolima značajno se smanjuje razina boli u cijelom periodu
hospitalizacije.
Odjel za anesteziologiju i intenzivno liječenje neurokirurških bolesnika, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, KBC Zagreb
sestrinske intervencije, intrakranijski tlak
''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 22.-25. travnja 2010. godine
Kraniocerebralnim ozljedama smatramo sve ozljede lubanje i mozga koje nastaju djelovanjem izravne ili
neizravne sile. Težina ozljede ovisi o životnoj dobi, anatomskim osobitostima lubanje i mozga, te o smjeru i
trajanju djelovanja sile. Kraniocerebraln e ozljede najčešće dijelimo na otvorene i zatvorene ozljede. Ozljede
nastale u samom trenutku ozljeđivanja nazivamo primarnim ozljedama i na njih ni na koji način ne možemo
utjecati. Međutim, adekvatnim i pravovremeno provedenim intervencijama možemo umanjiti razvoj
sekundarnih ozljeda. Zdravstvena njega bolesnika s teškom ozljedom mozga zahtjevna je i vrlo kompleksna,
a medicinska sestra ravnopravan je član tima.
KB “ Sestre milosrdnice“, Zagreb, Klinika za unutarnje bolesti, Odjel intenzivne skrbi
infekcija, kateterizacija mokraćnog sustava
''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 22.-25. travnja 2010. godine
Infekcije mokraćnog sustava nakon kateterizacije spadaju u najčešće infekcije stečene u bolnici, čineći oko
30-40% svih bolničkih infekcija. Rizik od stjecanja bakterijurije povećava se s vremenom kateterizacije, od
otprilike 5% po danu za vrijeme prvog tjedna hospitalizacije do skoro 100% u 4 tjedna. Zbog toga je važno
izbjeći kateterizaciju mokraćnog sustava kada je to moguće. Kateterizacija mokraćnog sustava je postupak
koji se izvodi u aseptičnim uvijetima.
Danas svi očekujemo kvalitetnu zdravstvenu skrb koja se može procijeniti, mjeriti i poboljšati, a najbolji alati u
tome su pokazatelji kvalitete.
Jedinica intenzivnog liječenja djece, Klinika za dječje bolesti KBC Split
obitelj, komunikacija, tim zdravstvene skrbi
''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 22.-25. travnja 2010. godine
S obzirom na specifičnosti odjela na kojem se liječe životno ugrožena djeca, okružena visoko sofisticiranom
medicinskom opremom i uređajima, i multidisciplinarnu zdravstvenu skrb koja im se pruža, komunikacija s
obitelji mora biti rana, otvorena i učestala. O načinu pružanja prvih informacija obitelji, ovisit će uspješnost
daljnje komunikacije i uspostavljanja povjerenja.
Pri prijemu djeteta na odjel intenzivnog liječenja roditelje treba upoznati s odjelom, pravilima rada,
zdravstvenim osobljem i njihovim zaduženjima. Najznačajn iju ulogu u tome imaju medicinske sestre koje su
24 sata dnevno uz bolesnika i liječnik koji prima dijete na odjel i daje prve informacije o njegovom
zdravstvenom stanju. Obitelj pod stresom nije u stanju prihvatiti i razumjeti sve informacije, stoga objaš njenja
moraju biti jasna, sažeta i ponavljana. Slušanje roditelja je jednako važno kao i davanje informacija. Roditelji
žele iskrene odgovore na svoja pitanja, da budu informirani o bilo kakvoj promjeni stanja njihovog djeteta, da
znaju djetetovo napredovanje i prognoze svakodnevno. Dnevna komunikacija s voditeljem tima zdravstvene
skrbi omogućava precizniju izmjenu podataka, bez propusta u komunikaciji i većim zadovoljstvom bolesnika i
roditelja
Kako bi umanjili utjecaj traumatskih događaja kao što su medicinski postupci i reanimacija na dijete i obitelj,
svi zdravstveni djelatnici u intenzivnoj jedinici moraju pokazivati razumijevanje za odnos roditelj -dijete i
usvojiti vještinu komunikacije s empatijom.
Farmakogenetika je novija grana farmakoloških znanosti koja proučava vezu između genetske predispozicije
neke osobe i njezine sposobnosti da metabolizira farmakološki aktivne tvari.
Među oralnim antikoagulansima lijek izbora je varfarin koji je supstrat CYP2C9. Na učinak oralnih
antikoagulansa utječu genetički i okolišni čimbenici.
Dosadašnje iskustvo u liječenju bolesnika s tromboembolijskim komplikacijama je pokazalo da postoje
objektivne poteškoće u titriranju terapije varfarina prilikom uvođenja lijeka i da se etničko porijeklo mora
uzeti u obzir u farmakogenetskim studijama. Podaci o učestalosti alela *1 CYP2C9 (84.1%), alela *2 (11.5%)
i alela *3 (4.0%) u skupini zdravih ispitan ika u našem ispitivanju su se podudarali s podacima iz literature za
bijelu populaciju. U našem ispitivanju smo dobili da postoji statistički značajno niža potrebna optimalna
dnevna doza varfarina u bolesnika s genotipom *1/*3 u odnosu na divlji tip (p=0. 022), niža optimalna dnevna
doza varfarina u žena u odnosu na muškarce, te u osoba starijih od 65 godina u odnosu na mlađe od te
dobi. Pojava krvarenja je bila češća u osoba s INR-om >5.0., a nije ovisila o genotipu CYP2C9 bolesnika i
dobi. Planira se nastavak ispitivanja u smislu povezanosti VKORC1 polimorfizama s dozom i
komplikacijama terapije varfarinom. Da bi se smanjila opasnost od ozbiljnih nuspojava varfarina i velike
interindividualne razlike u doziranju nužna je izrada algoritama.
