TRETMAN RANA V.A.C. METODOM

Mehak Marko, Matasić Nikola, Pavošević Vedrana

Odjel za anesteziologiju i intenzivno liječenje, KBC Osijek

V.A.C., rane, tretmani, dekubitalni ulkusi

''4. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 14.-17. travnja 2011. godine

V.A.C. ( vacuum assissted closure ) je vakumski sistem za poboljšano cijeljenje. Prvi put je predstavljen 1995. u San Franciscu od tvrtke Kinetic concepts.
U Hrvatskoj se primjenjuje od 2003. godine. Metoda se provodi pomoću posebnog uređaja koji stvara negativan tlak u rani. V.A.C. ima izravan učinak na ranu. Rana cijeli i do četiri puta brže. U JIL-a se uglavnom primjenjuje na dekubitalnim ulkusima 3. i 4. stupnja. Izvrsni rezultati prepoznati su u samo petnaest dana primjene.
Kronične rane velik su problem za bolesnike jer im znatno umanjuju kvalitetu života, a i veliko su financijsko opterećenje za zdravstvene sustave diljem svijeta. U posljednja dva desetljeća V.A.C. terapija je jedna od najvažnijih inovacija u tretmanu cijeljenja rane i integralni je dio liječenja kroničnih rana, a praktički se koristi u većini zdravstvenih ustanova diljem svijeta.

preuzmi dokument

SPECIFIČNOSTI ZDRAVSTVENE NJEGE PACIJENTA OBOLJELOG OD VIRUSA H1N1 PRIKAZ SLUČAJA

Martina Močenić

Opća bolnica Pula Djelatnost za anesteziju i intenzivno liječenje

Svinjska gripa, respiratorna insuficijencija, poremečaji svijesti, mehanička ventilacija, vazoaktivna potpora, strah od smrti, bronhoaspracija, traheotomija, fizikalna terapija.

''4. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 14.-17. travnja 2011. godine

Nova gripa izazvana virusom H1N1 svinjskog porijekla pojavila se kod ljudi u Meksiku tijekom proljeća 2009. godine i preko putnika raširila se svijetom čija je posljedica i pojava prve pandemije gripe nakon 1968. godine.
U Općoj bolnici Pula prvi pacijent kod kojeg se postavila sumnja na svinjsku gripu pregledan je 07.11.2009. godine.
Tijekom 2010. godine u Općoj bolnici Pula pregledano je 68 pacijenta pod sumljom na svinjsku gripu.
Ambulantno je obrađeno 44 pacijenta od kojih je 1 bio pozitivan dok je hospitalizirano 24 pacijenta od kojih je i 5 bilo pozitivnih.
JIL-a naše djelatnosti ima smještajni kapacitet od 8 kreveta. Prostor je odijeljen u tri prostorije – boksa (2 - 4 - 2 kreveta) od kojih samo prvi zadovoljava uvjete izolacije. Raspolažemo sa 6 mehaničkih ventilatora te hemodinamskim monitoringom (9).
U jedinici intenzivnog liječenja zaposleno je 16 med.sestara, odgovorna sestra jedinice intenzivnog liječenja (vss) i 15 medicinskih sestara (sss).
Jedina smo bolnica u Istarskoj županiji i pokrivamo zdravstvenu skrb nad 206.344 osiguranika.
Pacijent muškog spola, star 50 godina zaprima se u Opću bolnicu Pula 27.01.2010. godine pod sumnjom na svinjsku gripu.
S obzirom na pogoršanje njegovog zdravstvenog stanja, respiratorne funkcije, srčane dekompenzacije, poremećaja svijesti, razvoj bubrežne i jetrene insuficijencije pacijent se 29.01.2010. godine premješta u Djelatnost za anesteziju i intenzivno liječenje.
Postupci zdravstvene njege, tijek i ishod liječenja biti će prezentirani kroz prikaz slučaja.

preuzmi dokument

ZBRINJAVANJE BOLESNIKA U HIPOTERMIJI

Martina Mikšaj, Irma Marinić, Igor Pelaić

Klinički bolnički centar Zagreb Zavod za hitnu medicinu

hipotermija, bolesnici, zbrinjavanje, učestalost prijema

''4. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 14.-17. travnja 2011. godine

Hipotermija je definirana kao nenamjerno smanjenje tjelesne temperature na manje od 35°C.
Razlikujemo dvije vrste hipotermije:
-primarna: nastaje zbog akcidentalnog izlaganja hladnoći,
-sekundarna: nastaje kada neka bolest uzrokuje poremećaj termoregulacije.
Hipotermiju dijelimo na tri osnovne grupe:
-blaga (32-35°C)
-umjerena (28-32°C)
-teška, po život opasna (<28°C).
Postoji i namjerno pothlađivanje, tzv. terapijska hipotermija moja se provodi kod bolesnika sa preživjelim kardiorespiratornim arestom.
Cilj rada je prikazati učestalost prijema i zbrinjavanja bolesnika u hipotermiji U Zavodu za hitnu medicinu, kao i tijek zbrinjavanja i postupke koji se pritom provode. Također za cilj smo imali istražiti broj reanimacija kod bolesnika u hipotermiji.
Zavod za hitnu medicinu tijekom 2010. godine primio je i obradio ukupno 101922 bolesnika, što je u 24-satnoj smjeni u prosjeku 250-300 bolesnika.
Od ukupnog broja pregledanih, 65 bolesnika imalo je dijagnozu hipotermije i to:
-42 bolesnika imalo je blagi stupanj hipotermije,
-12 bolesnika imalo je umjereni stupanj hipotermije,
-11 bolesnika imalo je teški stupanj hipotermije.
Pojavnost hipotermije bila je najčešća kod akutno intoksiciranih bolesnika (droga, alkohol), te kod bolesnika stradalih u teškim prometnim nesrećama.
Pojavnost hipotermije je zastupljena u svim godišnjim dobima, a ne samo u zimskom periodu i zastupljene su sve dobne i spolne skupine.
Bolesnici u teškom stupnju hipotermije trijažirani su kao 1. stupanj hitnosti, te njihova obrada započinje odmah u jednoj od sala za reanimaciju gdje se započinju provoditi mjere i postupci ugrijavanja i intenzivnog liječenja, do finalnog zbrinjavanja u Jedinici intenzivnog liječenja.
Važno je napomenuti kako je od ukupnog broja bolesnika u hipotermiji (65) njih 64 otpušteno kući nakon bolničkog liječenja sa poboljšanim zdravstvenim stanjem, a kod jedne bolesnice nastupio je smrtni ishod.

preuzmi dokument

KONTINUIRANI MONITORING TEMPERATURE MOZGA KOD TEŠKE TRAUMATSKE OZLJEDE MOZGA

M.Bespaljko, B.Budimir, M.Meštrović, M.Jurenović

KBC Zagreb, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje Odjel za anesteziologiju i intenzivno liječenje neurokirurških bolesnika

temperatura mozga, sestrinske intervencije

''4. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 14.-17. travnja 2011. godine

Osnovni cilj zdravstvene njege bolesnika s teškom traumatskom ozljedom mozga je na vrijeme spriječiti i umanjiti razvoj sekundarnih oštećenja mozga. Kontinuirani monitoring temperature mozga važan je iz razloga što porast temperature mozga za 1 ̊ C dovodi do povećanja moždanog metabolizma za 6-9 %, što u konačnici znači povećani rizik za razvoj sekundarnih oštećenja mozga.
Cilj ovog rada je prikazati nove smjernice u zdravstvenoj njezi bolesnika s teškom traumatskom ozljedom mozga i prikazati važnost održavanja normotermije kod tih bolesnika.

preuzmi dokument

ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA NA NEINVAZIVNOJ RESPIRATORNOJ POTPORI

Marina Stanković

Služba za reanimaciju i anesteziju OB “Dr.Josip Benčević“, Slavonski Brod

neinvazivna ventilacija,dispneja,respirator,medicinska sestra,pacijent

''4. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 14.-17. travnja 2011. godine

Neinvazivna ventilacija (NIV) se definira kao bilo koji oblik ventilacijske potpore primjenjen bez upotrebe endotrahealnog tubusa,laringealne maske ili traheostomske kanile,a podrazumjeva korištenje respiratora koji podržavaju continous positive airway pressure(CPAP) ili biphasic positive airway pressure (BiPAP).
Kriterij za uključivanje pacijenta na NIV:
• Suradnja pacijenta(bitna komponenta koja isključuje delirantne,agitirane ili komatozne pacijente,pacijenti moraju imati očuvanu svijest)
• Dispneja(od umjerene do teške)
• Tahipneja(>24 udaha/min)
• Korištenje pomoćne muskulature kod disanja
• Hiperkapnija i respiratorna acidoza(pH7.10-7.35)
• Hipoksemija
Pogodna klinička stanja za neinvazivnu ventilaciju za većinu bolesnika su:
• Kronična opstruktivna plućna bolest(KOPB)
• Kardiogeni edem pluća
• Pneumonija
• Astma
• Postoperativni respiratorni distres i respiratorno zatajenje
• ARDS
• Neuromuskularna respiratorna isuficijencija
NIV koristi podršku raznih sučelja koji su se nastali razvijati prema što udobnijim i učinkovitijim svojstvima.Danas se koriste nazalne maske,orofacijalne maske,pune maske za lice,usnici(nastavci za usne),nazalni jastučići i helmet(kacige).
Procjena stanja pacijenta:
• Evidencija vitalnih znakova prije i nakon postavljanja pacijenta na NIV
• Evidencija acidobaznog statusa,plinova u krvi prije i nakon primjene NIV
• Evidencija i praćenje broja respiracija(90%)
• Procijena stanja svijesti
• procijena stanja-prisutnost simptoma i znakova(pluća,srce)
• priprema pacijenta –objasniti pacijentu sistem rada respiratora,potrebu za NIV
Sestrinske dijagnoze:
Neupućenost u način liječenja
Zabrinutost za vlastito stanje
Smanjena prohodnost dišnih puteva u svezi s pojačanom sekrecijom
Anksioznost
Visok rizik za povraćanje i aspiraciju
Visok rizik za oštećenje integriteta kože lica

preuzmi dokument