Bolničke infekcije značajan su uzrok povećanog morbiditeta i mortaliteta u hospitaliziranih bolesnika. Veliki broj bolničkih infekcija moguće je spriječiti postupcima u dijagnostici, liječenju i njezi bolesnika koji uključuju mjere sprečavanja infekcija. Te bi se mjere trebale temeljiti na dokazano korisnim postupcima, preporučenima u internacionalnim ili nacionalnim smjernicama te napisanima u preciznim protokolima specifičnima za svaku pojedinu bolničku ustanovu, čak i za svaki pojedini bolnički odjel ako je potrebno. Provođenje mjera treba kontrolirati, što se radi pomoću sveobuhvatnih formulara koji se temelje na bolničkim protokolima. Formulari opisuju stanje infrastrukture na odjelu, stanje higijene na odjelu, znanje osoblja o mjerama sprečavanja infekcija te praksu osoblja u primjeni mjera za sprečavanje infekcija. U izvješću se navode moguće potrebne popravne radnje, te rokovi za popravak, nakon čega se izvid ponavlja. Izvid u kontroli provođenja mjera za sprečavanje bolničkih infekcija dio je programa osiguranja kvalitete rada u bolnici.
Opća bolnica Varaždin Odjel za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje
CVK, pravo mjesto, intraatrijski monitoring
''4. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 14.-17. travnja 2011. godine
Bez obzira na mjesto insercije, vršak CVK mora se nalaziti na pravom mjestu, 2-3 cm ispred desnog atrija. Ako je CVK izvan gornje ili donje šuplje vene, može doći do tromboze ili perforacije vene. Ako je CVK u desnom atriju, dolazi do oštećenja stjenke atrija, aritmija, oštećenja AV-valvule ili formiranja tromba. Uvađanjem CVK uz intraatrijski monitoring, provjera pravog mjesta je trenutačna i precizna, korekcija brza ako je potrebna, a komplikacije spriječene. Time štedimo bolesnika, vrijeme, novac i sebe.
Rh faktor otkrili su Landsteiner i Viner 1939-1940 god.
Utvrđeno je da neke vrste majmuna sadrže slične antigene ljudskim
Najveći klinički značaj ima AB0 Rhesus (Rh) sistem krvnih grupa
Svi krvno grupni antigeni se nasljeđuju po Menedeljevim zakonima
Kod djeteta se ne može pojaviti antigen koji ne postoji u genskoj strukturi barem jednog od roditelja
Antigeni krvno grupnog sistema se zovu aglutinogeni, a antitijela koja sa njima reaguju se zovu aglutinini
Krvne grupe
Aglutinogeni AB0 sistema, po kojima su nazvane i odgovarajuće krvne grupe,su aglutinogen A aglutinogenB
Osobe krvne grupe A imaju na svojim eritrocitima aglutinogen A, a osobe krvne grupe B posjeduju aglutinogen B
Osobe krvne grupe AB posjeduju i aglutinogen A i aglutinogen B
Kod osoba krvne grupe 0 (nula) na eritrocitima nema ni aglutinogena A ni B
Krvno grupni sistem karakteriše i (ne) postojanje prirodnih ili urođenih aglutinina (anti-A i anti-B) u plazmi
Oddelek za anesteziologijo, EIMOS in terapijo bolečin Splošna bolnišnica Celje - Slovenija, KB’’Sestre milosrdnice’’, Zagreb
zdravstvo, mobing, prisutnost, zakon o radu, prevencija
''4. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 14.-17. travnja 2011. godine
Istraživanje na temu mobinga u zdravstvu, koje je napravljeno među zdravstvenim djelatnicima u Sloveniji i Hrvatskoj, pokazalo je da mobing u zdravstvu prisutan. Tu je, prisutan je, događa se nama i našim suradnicima. Možda se i meni događa. Ne stvarajmo lažnu sliku da je naše radno okruženje ugodno i nema mjesta nasilju, da se u svakom segmentu poštuje naše dostojanstvo, da su nam pruženi svi uvjeti za kvalitetan i dobar rad. Zatvaranje očiju pred istinom neće nam pomoći pri riješavanju mobinga na poslu.Počinjemo ga riješavati onda kada ga prepoznamo i o njemo progovorimo i damo mu ime: patnja, nasilje ili mobing-svejedno, jer posljedice su zastrašujuće. To je smanjenje produktivnosti, smetnje pri koncentraciji i sjećanju, strah pred neuspjehom, krizne psihičke situacije, nervoze, depresije, smetnje u socijalnim odnosima, trend neprimjetnog ponašanja, pad imunološkog sustava, pojavnost tumora pa čak i smrt.
Da bi spriječili posljedice mobinga progovorimo o situacijama koje dokazuju mobing, pišimo dnevnik o tim događajima i prikupimo što više dokaza.
Revidirani zakon o radu regulira pitanje mobinga. Poslodavac ima zakonsku obvezu zaštiti svoje zaposlenike od svih negativnih posljedica koje mogu utjecati na njegovo zdravlje-također, mora zaštititi njihovo dostojanstvo.
Da li je to stvarno tako?
hemovigilancija, ozbiljna štetna reakcija, ozbiljni štetni događaj
''4. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 14.-17. travnja 2011. godine
Hemovigilancija je sustav koji obuhvaća procese sljedivosti i označavanja krvnih pripravaka i praćenje ozbiljnih štetnih reakcija/događaja vezanih uz prikupljanje ili transfuziju krvi, odnosno krvnih pripravaka. To je skup postupaka i mjera kojima se može nepogrešivo identificirati svakog pojedinog davatelja krvi, uzetu dozu, proizvedeni krvni pripravak i bolesnika koji je dobio transfuziju jer se neželjeni transfuzijski učinci mogu pojaviti u bilo kojoj od navedenih faza. Osnovna zadaća tog sustava je da kroz otkrivanje, prikupljanje i analizu podataka daje pouzdana saznanja o neželjenim posljedicama transfuzijskog liječenja. Također ukazuje na potrebu za korektivnim mjerama u sprečavanju nezgoda ili nuspojava transfuzijskog liječenja. U Hrvatskoj od 1999.g. postoji Registar praćenja transfuzijskih reakcija. Tijekom 2006 i 2007.g. Hrvatska je preuzela zakonodavstvo Europske unije za područje krvi i krvnih pripravaka. Od tada ovo praćenje postaje zakonska obveza temeljem Zakona o krvi i krvnim pripravcima (NN 79/06) i Pravilnika o sustavu sljedivosti krvnih pripravaka i praćenju ozbiljnih štetnih događaja i ozbiljnih štetnih reakcija (NN 63/07, NN 18/09). Prema Zakonu, Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu (HZTM) obvezan je uspostaviti jedinstveni nacionalni sustav prijavljivanja štetnih i neočekivanih reakcija/događaja povezanih s prikupljanjem i testiranjem krvi te proizvodnjom, čuvanjem, raspodjelom i primjenom krvnih pripravaka. Prema Pravilniku, zdravstvene ustanove koje primjenjuju transfuzijsko liječenje obvezne su uspostaviti sustav prijavljivanja ozbiljnih štetnih reakcija/događaja unutar ustanove i o svakoj ozbiljnoj štetnoj reakciji/događaju moraju putem propisanog obrasca izvijestiti HZTM. HZTM ove podatke prosljeđuje Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi (MZSS). Obzirom da ne postoji jedinstvena mreža operativnih veza između kliničkih odjela, bolničkih transfuzija, HZTM i MZSS, otežano je istraživanje reakcija/događaja, prijavljivanje kasni i podaci često nisu potpuni. Informatizacijom transfuzijske službe bi već uhodani sustav prijavljivanja štetnih reakcija/događaja trebao postati ujednačen i više učinkovit.
