autologni serum, kapi za oči, tranfuzijska medicina
''9. Simpozij HDMSARIST-a''
Varaždin, 28.-29. listopada 2016. godine
UVOD
Kapi za oči iz autolognog seruma mogu se koristiti da se pospješi re-epitelizacija rožnice najčešće u
slučaju suhog oka povezanog sa reumatoidnim artritisom ili kod prisutnog defekta epitela rožnice koji
je nastao nakon ozljede, opekline, zračenja ili jakih upala koje su rezultirale razvojem čira na rožnici
oka a nemaju odgovor na konvencionalnu terapiju.
METODA
Krv se prikuplja u sterilni sistem trostruke vrećice za krv sa antikoagulantnom otopinom, koristeći
sistem automatske vage miješalice te snimanjem podataka na memorijskoj kartici. Krv se čuva na
+22°C 2 sata te ostavlja preko noći na temperaturi +4°C. Sljedeći dan krv se centrifugira. Serum se
odvaja u sterilnu vrećicu za krv i razrjeđuje u omjeru 1:4 sa fiziološkom otopinom. Nakon toga serum
se razdjeljuje u 36-50 pojedinačnih bočica volumena 3 ml, označene na odgovarajući način i tada
zamrznute.
Serum pacijenta se testira u laboratoriju za transfuzijsku medicinu na krvlju prenosive zarazne
bolesti.
Serum i kapi za oči se ispituju BACTEC metodom na aerobe, anaerobe i prisustvo gljiva.
REZULTATI
Ovom metodom izrade održava se zatvoreni sistem tijekom svih faza izrade.
Mikrobiološki rezultati bili su negativni kod svakog testiranja uključujući proces validacije.
ZAKLJUČAK
Mikrobiološka kontaminacija je moguća tijekom izrade kapi za oči iz autolognog seruma. Iz tog
razloga u procesu izrade kapi za oči koristimo zatvorene sisteme u svim fazama izrade budući da
nemamo mogućnosti rada u laminar flow-u .
Provođenjem sustava osiguranja kvalitete u procesu uzimanja krvi, prerade, pohrane i izdavanja,
osigurana je sigurna primjena autolognog seruma kapi za oči.
Mirela Končar, Tomislav Polović, Nikola Šporčić, Mirjana Meštrović
KBC Zagreb
bolničke infekcije, prevencija
''9. Simpozij HDMSARIST-a''
Varaždin, 28.-29. listopada 2016. godine
Bolničke infekcije vodeći su uzrok morbiditeta i mortaliteta kod hospitaliziranih bolesnika diljem
svijeta, neovisno o stupnju razvijenosti. Definiraju se kao infekcije koje nisu prisutne pri prijemu u
bolnicu niti su uzrok samog prijema već su stečene tijekom liječenja ili neposredno nakon otpusta iz
bolnice. Vremenski određeno, radi se o infekcijama koje nastaju najranije 48 – 72 sata od prijema u
bolnicu. Mnogobrojni su čimbenici koji dovode do razvoja i nastanka bolničkih infekcija. Tu se ubraja
priroda same bolesti, stanje bolesnika (smanjen imunitet), dijagnostički i terapijski postupci kojima je
podvrgnut tijekom liječenje, posebice invazivne procedure, duljina boravka u bolnici te utjecaj
okolišnih čimbenika.
Bolesnici u jedinicama intenzivnog liječenja izloženi su povećanom riziku za nastanak bolničkih
infekcija. Moderna medicina danas služi se naprednim tehnologijama u postavljanju dijagnoza i
liječenju najteže oboljelih. Upravo su jedinice intenzivnog liječenja opremljene najsuvremenijim
monitoringom s ciljem pružanja najbolje moguće skrbi najtežim bolesnicima. Stoga su bolesnici u
jedinicama intenzivnog liječenja podvrgnuti različitim invazivnim postupcima, procedurama i terapiji
što dodatno povećava rizik ulaska mikroorganizama ( kateteri, sonde, medicinski uređaji i dr.).
Bolničke infekcije kod bolesnika liječenih u neurokirurškoj jedinici intenzivnog liječenja najčešće su
uzrokovane gram negativnim mikroorganizmima ( Pseudomonas aeruginosa ), a najčešće su izolirani
iz dišnog sustava kod bolesnika na strojnoj ventilaciji.
Prevencija bolničkih infekcija morala bi postati izazov svakog zdravstvenog djelatnika. Primjena dobre
kliničke prakse koja se temelji na znanstvenim dokazima i edukaciji zdravstvenih djelatnika svih
profila, neophodna je u postizanju zadanog cilja.
Cilj ovog rada je prikazati najčešće uzročnike i sjela bolničkih infekcija u jedinici inenzivnog liječenja
neurokirurških bolesnika te mjere prevencije.
hitni prijem, organizacija, oprema, medicinska sestra
''9. Simpozij HDMSARIST-a''
Varaždin, 28.-29. listopada 2016. godine
Zbrinjavanje hitnih pacijenata u OB Varaždin odvija se kroz hitne ordinacije organiziranih unutar
službi i odjela kroz 24 sata. Naravno da ovakav način zbrinjavanja hitnih pacijenata ima svojih
nedostataka, jer su isključivo obrađivani kroz prizmu određenih specijalnosti, a ne kao cjelovito
stanje, prvenstveno zbog nedostatka OHBP-a. Cilj je naše ustanove organizacija odjela hitne medicine
kao ustrojstvene jedinice u kojoj će se provoditi trijaža i odgovarajuće mjere zbrinjavanja, te liječenja
svih hitnih pacijenata.
Zbog povećanja broja pacijenata, povećanja zahtjeva i složenosti medicinske skrbi, hitni prijem je suočen s problemom preopterećenosti osoblja. Stoga je cilj ovog rada prikazati našu problematiku u zbrinjavanju hitnih pacijenata, kao i organizaciju rada kako bi postigli što bolju učinkovitost i kvalitetu pružene skrbi našim pacijentima.
anti - stres tehnike, burnout, medicinske sestre, radno mjesto
''9. Simpozij HDMSARIST-a''
Varaždin, 28.-29. listopada 2016. godine
UVOD: Način života koji živimo, zajedno uz stres, vodi ka raznolikoj lepezi bolesti kao što su bolesti
probavnog (zatvor, proljev, čir na dvanaestercu) i srčano – žilnog sustava (infarkt, aritmije, angina
pectoris) te neurološke, metaboličke i imunološke bolesti. Medicinske sestre i medicinski tehničari
najčešće rade na dinamičnim i stresnim poslovima, tamo gdje je kulminacija stresa izrazito visoka.
Prema istraživanju Europske agencije za sigurnost na radu i zaštitu zdravlja stres na radnome mjestu
prisutan je kod gotovo svakoga trećeg zaposlenika Europske unije. No, osim što pospješuje pojavu
fizičkih simptoma, stres uništava i psihu – sigurno vodi u „burnout,“ psihički stres, emocionalno i
mentalno sagorijevanje. Ali čak i na „lakšim“ poslovima medicinske sestre i tehničari proživljavaju
višu razinu stresa nego što je normalno. Okosnica sestrinstva, briga o drugim ljudima, izrazito je
stresna, kao i rješavanje problema drugih (najčešće brzo i točno). Medicinskim sestrama i
tehničarima ne ide u prilog ni to što se količina stresa samo povećava s godinama. Što više godina
provedu na jednom radnom mjestu, s više stresa se susreću.
CILJ: Medicinske sestre i tehničari su, dakle, oduvijek podložni bolestima – što fizičkim, što psihičkim,
uslijed stresa. Cilj je ovog stručnog rada objasniti i prikazati stres (što je stres, reakcije na stres, vrste
stresa) te podučiti medicinske sestre i tehničare kako ga spriječiti jednostavnim i zanimljivim,
suvremenim, tehnikama smanjenja (redukcije) stresa, ali i prikazati ga u jednom novom svjetlu.
ZAKLJUČAK: Stres je život, rekli bismo, a život je stres. U paketu sa sestrinstvom, svakako ćete ga
dobiti. Zato je važno othrvati se stresu na vrijeme kako bi radna sposobnost bila što je duže moguće
očuvana.
Sepsu definiramo kao stanje uzrokovano upalnim odgovorom organizma na infekciju koju mogu
uzrokovati bakterije,virusi i gljivice.
Danas važnu ulogu u liječenju bolesnika sa sepsom ima purifikacija krvi. To je adjuvantna metoda
liječenja vitalno ugroženih bolesnika sa ciljem uklanjanja upalnih medijatora odgovornih za razvoj
multiorganskog zatajenja.
Cilj ovog rada je prikazati zdravstvenu njegu bolesnika s teškom sepsom/ septičkim šokom sa
multiorganskim zatajenjem liječenim na našem odjelu. U razdoblju od studenog 2015 do travnja
2016.godine liječeno je četiri bolesnika sa dokazanom sepsom u dobi od 54-75.godina,3 muškog i
jedan ženskog spola. Kod svih bolesnika provedena je purifikacija krvi sa CytoSorb-om. Stopa
preživljenja je bila 50%.
Medicinska sestra ima ključnu ulogu u zbrinjavanju bolesnika sa sepsom a primjena novih metoda u
prepoznavanju i liječenju sepse iziskuje kontinuiranu edukaciju.
