Mario Gašić, Harolt Placento, Zvjezdana Gvozdanović, Kristina Tičić, Martina Govorko
OB Našice
OHBP, povjerenje, politrauma, komunikacija, tim
''9. Simpozij HDMSARIST-a''
Varaždin, 28.-29. listopada 2016. godine
Politraume su teške ozljede koje zahvaćaju najmanje dva različita organa ili organska sustava od kojih
je barem jedna pogibeljna. Posljedica su najčešće prometnih nesreća i padova sa visina. Politraume
su češća zdravstvena stanja s kojima pacijenti dolaze na OHBP. Na odjelu objedinjenog hitnog prijama
medicinske sestre/ tehničari su sastavni dio tima, koji svojim postupcima direktno utječu na
poboljšanje zdravstvenog stanja politraumatiziranog pacijenta. Zbog ozbiljnosti ozljeda, intervencije
medicinskog tima u kojem su najbrojnije medicinske sestre/tehničari moraju biti koordinirane, brze i
spretne što iziskuje visoku razinu znanja i vještina. Medicinska sestra/tehničar mora dobro poznavati
opremu i prostor u OHBP-u te dobro poznavati kompetencije i vještine svih članova tima kako bi se
vrijeme obavljanja intervencija svelo na minimum, a da to nema utjecaja na kvalitetu pružene usluge.
Rad na OHBP-u iziskuje veliku angažiranost i ozbiljan pristup kod medicinskih sestara/tehničara jer je
rezultat naših postupaka vidljiv neposredno nakon obavljanja i/ili neobavljanja istih. Od izrazite je
važnosti dobra komunikacija i povjerenje sa ostalim članovima tima. Usavršavanjem znanja i vještina
naših medicinskih sestara/tehničara imat ćemo zadovoljnijeg bolesnika, manje komplikacija s time i
manje troškova, a samo znanje i savjestan rad nam daju sigurnost, kredibilitet i poštovanje.
Poremećaji emocionalnih i kognitivnih funkcija kod bolesnika ispoljavaju se smanjenjem pažnje,
koncentracije, pamćenja, orijentacije te nemirom. Često se javljaju u poslijeoperacijskom periodu kod
bolesnika liječenih u JIL-u.
Postoperativni kognitivni deficit dovodi do produžene hospitalizacije, povećava postoperativni
morbiditet i mortalitet, troškove liječenja i mijenja postoperativnu kvalitetu života. Uzroke
emocionalnih i mentalnih poremećaja u JIL-u općenito možemo podijeliti na okolišne i medicinske. U
posljednje se vrijeme razmatra uloga anestetika i anestezije u nastanku kognitivnih poremećaja. Za
postavljanje dijagnoze potreban je niz specifičnih neurofizioloških testova.
Za poslijeoperacijsku prevenciju poremećaja emocionalnih i kognitivnih funkcija primjenjuje se
multimodalni pristup što uključuje ranu ekstubaciju bolesnika, ranu enteralnu prehranu, ranu
mobilizaciju i optimalnu analgeziju za što je potreban timski rad medicinskog osoblja.
Tatjana Lukovečki, Nataša Goričan, Margita Poturić, Adriano Friganović
KBC Zagreb
međuljudski odnosi, komunikacija, kvaliteta, zdravstvena njega
''9. Simpozij HDMSARIST-a''
Varaždin, 28.-29. listopada 2016. godine
Zadovoljstvo pacijenta važan je indikator kvalitete u zdravstvenom sustavu i sve češći pojam s kojim
se susrećemo u svakodnevnoj praksi. Cilj svakog zdravstvenog sustava je unapređenje i poboljšanje
kvalitete pruženih zdravstenih usluga, čime se ujedno pruža sigurna zdravstvena skrb i poboljšava
kvaliteta života korisnika. U središtu sustava kvalitete je pacijent, pa stoga zdravstvena ustanova
mora osigurati uvjete koji jamče njegovo zdravlje i sigurnost.
Međuljudski odnosi i zadovoljstvo funkcioniranja unutar radne okoline u zdravstvu veoma su bitna
karika u kvaliteti zdravstvene njege. Svatko od nas doprinosi u određenoj mjeri atmosferi u svojoj
radnoj sredini. Istraživanja su pokazala kako dobra komunikacija i odnos zdravstvenog osoblja i
pacijenata utječu na bolju prilagodbu na bolest kod pacijenata, veće zadovoljstvo liječenjem i
suradljivost, veću kvalitetu života i sigurnost, bolju kvalitetu timskog rada i manji broj pritužbi od
strane pacijenata. Tijekom posljednjih desetljeća dolazi do intenzivnih promjena i time se mijenja i
odnos pacijent-liječnik te se zahtijeva stalna prilagodba zdravstvenih djelatnika na novonastale
situacije te uključuje potrebu sofisticiranijeg načina komunikacije i sa pacijentom i obitelji.
Medicinske sestre se suočavaju svakodnevno sa nizom izazova od strane novoprimljenih mladih
kolega, šefova, liječnika, pacijenta i obitelji te ostalim suradnicima koji su uključeni u proces samog
liječenja. Takva sredina može postati veoma frustrirajuća i s obzirom na sam opseg posla, zato se
smatra da dobra atmosfera u timu tj. radnom mjestu ima pozitivan učinak na naš krajnji cilj, a to je
pacijent. Postizanje dobrih međuljuskih odnosa na odjelu doprinosi većoj efikasnosti, manjem broju
bolovanja i većem zadovoljstvu svih prisutnih.
U OB Varaždin transport vitalno ugroženih bolesnika odvija se uz pratnju tima Odjela za
anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje koji čine liječnik spec.anesteziologije,
reanimatologije i intenzivnog liječenja te med.sestra/ tehničar dok Hitna medicinska pomoć osigurava
vozilo i vozača.
Najčešće indikacije za transport su potreba za nastavkom liječenja i dijagnostikom (CT i MR).
U ovom radu bit će prikazani podaci o učestalosti pratnje anesteziološkog tima u razdoblju od
01.01.2013 – 31.08.2016.
Proces prijenosa informacija, ideja, misli, stavova i planova između različitih profila zdravstvenih
djelatnika nezamisliv je bez dobre i učinkovite komunikacije. Koje informacije dajemo, koje primamo i
kako omogućiti da pacijent bude pregledan u pravo vrijeme, olakšati ćemo primjenom SBAR
(Situation-situacija, Background-anamneza, Assessment-procjena, Recommendation-preporuka) ili
RSVP (Reason-razlog, Story-priča, Vital signs-vitalni znakovi, Plan-plan) komunikacijskog modela.
Njihova primjena omogućava jasnu i učinkovitu komunikaciju te prijenos značajnih i hitnih
informacija na kratak i sažet način, osnažuje sve članove zdravstvenog tima da iznesu svoje procjene i
preporuke te pruža priliku za diskusiju između članova zdravstvenog tima. U radu će biti prikazane
prednosti ovih komunikacijskih modela koje se očituju u smanjenju prepreka za učinkovitu
komunikaciju između zdravstvenih djelatnika, određivanjem strukture komunikacije i značajnih
elemenata, standardiziranjem načina primopredaje pacijenata, smanjenjem komunikacijskih
pogrešaka, poboljšanjem komunikacije, a samim time i sigurnosti pacijenta.
