Razvoj savremene medicine, intenzivnog liječenja i zdravstvene njege bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja zahtijeva visoko edukovane medicinske sestre/tehničare i time kontinuirana edukacija postaje imperativ sestrinske prakse. Cilj kontinuirane edukacije je podizanje nivoa znanja,sticanje praktičnih vještina kao i praćenje trendova u procesu zdravstvene njege, čime se, nesumnjivo, podiže kvalitet i sigurnost liječenja
bolesnika.
Predmet ovog rada je da se u okviru kontinuirane edukacije opiše tehnika hemodinamskog monitoringa koja se najčešće koristi na Odeljenju centralne intenzivne terapije Kliničkog centra Crne Gore - tehnika invazivnog monitoringa arterijskim termodilucionim kateterom. Značaj PiCCO monitoringa u dijagnostičke i terapijske svrhe kod kritično oboljelih, limitiranost istog.
Kardiovaskularne bolesti predstavljaju veliki javnozdravstveni problem u današnjem
ubrzanom načinu života. Progresijom bolesti i pogoršanjem zdravstvenog stanja te
nedostatnosi daljnjeg konzervativnog liječenja stvara se potreba za kardiokirurškim liječenjem
koronarnog premoštenja, zamjene zalistaka ili plastike zalistaka. U samom procesu kardijalne
kirurgije uključene su razne zdravstvene struke, od kardiokirurga, kardiologa, anesteziologa i
neizostavne medicinske sestre koja ima brojne zadaće u cjelokupnoj skrbi tijekom cijelog
perioperativnog razdoblja, te fizioterapeuta koji imaju važnu ulogu u rehabilitaciji bolesnika.
Svaka karika u lancu može imati jednako važnu i presudnu ulogu u ishodu liječenja i
spriječavanju komplikacija nakon operativnog zahvata.
Kardijalnog bolesnika treba zaštiti od velikih poteškoća i komplikacija kao što su bol,
infekcija, krvarenje i šok. Medicinska sestra je prva uz krevet bolesnika i prati cijeli proces koji
može vitalno ugroženom bolesniku spasiti život. Zdravstvena njega važna je karika u lancu, a
sama njega se služi brojnim metodama i ciljevima kako bi se liječenje svelo na najmanji broj
poteškoća. U perioperativni rad medicinske sestre ubrajamo prijeoperacijsku pripremu
bolesnika, intraoperacijsko zbrinjavanje bolesnika i poslijeoperacijsku zdravstvenu njegu.
Svaki dio perioperacijske njege ima važan detalj u cijelokupnom zbrinjavanju i skrbi. Kako
ćemo pripremiti bolesnika prijeoperacije, njegova psihička stabilnost i smirenost od važnog su
karaktera za tijek i ishod operacije i liječenja. Intraoperacijski postupci i provođenje svih
intraoperativnih postupaka u skladu sa pravilima asepse i antisepse u konačnici utjeću na
spriječavanje infekcija. Poslijeoperacijsko praćenje i kontinuirani nadzor stanja bolesnika
utječu na razvoj postoperativnih komplikacija kao što su hipovolemijski šok, bol, krvarenje i
infekcije. Po procesu zdravstvene njege koji je osnova zdravstvene njege bolesniku se pruža
maksimalna skrb i njega sa ciljem ozdravljenja.
Irena Kovačević, Valentina Krikšić, Boris Ilić, Adriano Friganović, Mirna Žulec
Zdravstveno veleučilište Zagreb, Ustanova za zdravstvenu njegu u kući ''Domnius'', Zdravstveno veleučilište Zagreb, KBC Zagreb, Visoka tehnička škola Bjelovar
Perioperativna hipotermija je česta i ozbiljna komplikacija za vrijeme anestezije i operativnog zahvata. Blaga hipotermija je stanje u kojem tjelesna temperatura iznosi 34-36 stupnjeva C. Tjelesna temperatura se, za vrijeme anestezije, može sniziti čak za 6 stupnjeva C. Sama anestezija, ali i izloženost tijela u hladnoj operacijskoj sali dovode do hipotermije. Blaga intraoperativna hipotermija utrostručuje učestalost postoperativnih infekcija rana (pad tjelesne temperature za 1,9 stupnjeva C), smanjuje perfuziju tkiva, trostruki je rizik za postoperativne kardiovaskularne komplikacije, te povećava perioperativni gubitak krvi. Hipotermija produžuje trajanje djelovanja inhalacijskih anestetika, intravenske anestezije te intramuskularne primjene lijekova.
Aktivna prevencija hipotermije tijekom preoperativnog perioda učinkovito smanjuje razvoj intraoperativne hipotermije. Ovlaživanje i zagrijavanje udahnutih plinova i zagrijavanje intravenske tekućine, te aktivno zagrijavanje kože, doprinose održavanju perioperativne
normotermije. Uvjeti u operacijskoj sali trebali bi biti ugodni za sve sudionike, ali prvenstveno za pacijenta. Potrebno je osigurati optimalne uvjete do indukcije, kako za vrijeme anestezije i samog operativnog zahvata ne bi doslo do povecanog rizika za nastanak komplikacija.
Navedeni čimbenici produžuju postoperativni oporavak, pri čemu čak i blaga hipotermija produžuje trajanje hospitalizacije za 20%, a značajno pridonose i troškovima skrbi za bolesnike i treba je prevenirati.
Medicinski fakultet na Sveučilištu ''Goce Delcev''- Štip, Makedonija
visoke škole,specijalizacija
''8. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 23.-26. travnja 2015. godine
Fakultet za Madicinski nauki,Univerzitet „Goce Delcev” Štip, R. Makedonija Fakultet medicinskih znanosti je visokoškolska ustanova pruža visoko obrazovanje, znanstvenoistraživačka i visokostručna zdravstvena i aplikativna dejnost u oblasti Medicinske znanosti .
Visokoobrazovna djelatnost fakulteta može se postići kroz sveučilišni (akademski) i strukovne studije na temelju akreditiranih studijskih programa
1.Prv ciklus na sveučilišni studii
• Dodiplomski studii na Visoke zdravstvene škole (3 godine, odnosno 6 semestri)
• Diplomirana stručna med. sestra / tehničar,
• Diplomirana akušerka
• Diplomirani strucen laborant po medicinska laboratoriska dijagnostika i
• Diplomirani stručen Fizioterapevt
• Diplomirani zaben tehničar-protetičar
• Diplomirani strucen tehničar-optometrist
2.Vtor ciklus na sveučilišnih studie
• Akademski specijalističkih studie (1god 2 semestra - 60 EKTS kredite
• Studiska programa za diplomirana medicinska sestra-tehničar -SPECIJALIZIRANA
1.Spejalizirana za intenzivno liječenje i njega,
2. Specijalizirana za instrumentalka,
3. Specijalizirana za anestezija i reanimacija,
4.Specijalizirana za ginikologija i akušerstvo,
5.Specijalizirana za semejna sestra i patronažna njega,
6.Specijalizirana za prevencija na zarazni i nezarazne bolesti,
7. Specijalizirana za mentalno zdravje,
8.Specijalizirana za transfuzionist,
9.Prevencija na zarazni I nezarazni bolesti,
10.Specijaliziran za rabota vo biohemiski labaratorii,
11.Specijaliziran za rabota vo sanitarno-hemiska labaratorija,
12. Specijaliziran za rabota vo mikrobioloska labaratorija,
13. Specijalizirana za rabota so reflekso terapija i akopresura,
14. Specijaliziran za rabota so kineziterapija,
15.Specijaliziran za rabota i rehabilitacija na deca i korekcija na telesni deformiteti,
16.Specijaliziran za mobilna protetika,
17. Specijaliziran za fiksna protetika,
18 Specijaliziran za ortodoncija.
Svi studiskih programi su usklađeni prema Evropskioj Kredit Transver Sustavu (EKTS), s cilj da produciraju osoblje koje če biti educirano i specijalizovano ne samo za naše potrebe, naše institucije vec i za institucije šire u svijetu. Sveučilište je otvoren za suradnju sa svim fakultetima i visoke škole iz svih zemalje diljem svijeta.
M.Hasnek, M. Marinović, M. Lopac, M. Semijalac, Ž. Lubina, M. Strauss Patko
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu
organizacija, Centralni prijem doza i uzoraka krvi, Banka krvi
''8. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 23.-26. travnja 2015. godine
UVOD: Unutar Banke krvi uređen je i opremljen prostor za prijem doza krvi/krvnih sastojaka (pripravci dobiveni staničnim separatorom), uzoraka krvi i popratne dokumentacije od dobrovoljnih davatelja krvi (DDK) prikupljenih u Zavodu i na terenima.
CILJ: Prikazati organizaciju i obim rada na Centralnom prijemu doza i uzoraka DDK u 2014. godini.
MATERIJAL I METODE: Rad je organiziran u dvije smjene, u svakoj radi po 1 djelatnik kroz 12 sati. Doze krvi dostavljene su s terena u posebnim sanducima (Compoocol sustav). Pripravci dobiveni staničnim separatorom, epruvete, kartoni i dokumentacija dostavljeni su u priručnim hladnjacima za krv. Prilikom prijema radi se provjera ukupnog broja doza krvi/krvnih sastojaka, vrste vrećica u koju je prikupljena krv, broja kartona i raspon brojeva doza s pojedinog terena. Uz vizualni pregled svih doza i uzoraka provjerava se da li svaka doza krvi ima pripadajuće uzorke i dokumentaciju. Svi podaci pohranjuju se u nacionalni informatički sustav transfuzijske službe RH (e-Delphyn). Doze krvi/krvnih sastojaka i epruvete distribuiraju se pomoću pokretne trake i na kolicima u laboratorije koji obavljaju daljnje aktivnosti (proizvodnja i testiranje doza krvi DDK).
REZULTATI: U 2014. godini na Centralnom prijemu zaprimljeno je 95.562 doza krvi i 5.356 krvna pripravka sa staničnog separatora, 294.720 epruveta za pojedina testiranja (imunohematološko ispitivanje, serološko i NAT testiranje), 98.240 kartona DDK koji su uz prateću dokumentaciju distribuirani u pripadajuće laboratorije.
ZAKLJUČAK: Centralni prijem doza, uzoraka i dokumentacije je od izuzetne važnosti za cjelokupnu djelatnost Banke krvi o čemu govori ukupan broj doza i uzoraka koji se tu evidentira.
