Bolničke infekcije su važan segment u procjeni kvalitete zdravstvene
usluge. Kontroliranje bolničkih infekcija aktivnost je poboljšanja kvalitete
usmjerena na poboljšanje skrbi o bolesniku i zaštiti zdravlja zdravstvenih
radnika. Stope bolničkih infekcija važan su indikator kvalitete zdravstvenog
sustava.
Bolnička infekcija je svaka ona infekcija koja se pojavi 48 sati od
hospitalizacije ili nakon otpusta iz bolnice, ako je u vezi s boravkom u
bolnici.
Otkriće antibiotika omogućilo je uspješnu borbu protiv različitih
mikroorganizama. Međutim vrlo brzo se vidjelo da se i dalje javljaju
infekcije, te da se pojedine infekcije ne mogu savladati ni najmoćnijim
antibioticima.
Posljednjih godina su se razvili sojevi veoma rezistentnih bakterija,
patogeni mikroorganizmi koji su nekada bili najčešći, kao npr.
Staphylococcus, zamijenili su gram-negativni mikroorganizmi iz skupina
enterobakterija. To su u prvom redu E. colli, Klebsiella, Enterobacter,
Peudomonas. Za infekcije uzrokovane gram negativnim mikroorganizmima
je najosjetljiviji urogenitalni trakt, dišni putevi, dijelovi kože, meko tkivo,
kosti.
Mnogi otporni sojevi su u bolnici postali endemični, kolonizirali su se kod
bolesnika i osoblja u velikom postotku, te predstavljaju izvor infekcije na
koju kemoterapeutici ne djeluju.
U našoj ustanovi u jedinici intenzivnog liječenja najčešći uzročnici bolničkih
infekcija su multirezistentne bakterije Acinetobacter baumannii, i
Pseudomonas aeruginosa, koje povremeno uzrokuju manje epidemije.
Takve infekcije dovode do povećanja morbiditeta, mortaliteta i troškova
liječenja.
Uvod: indirektni antiglobulinski test (IAT) je test kojim se ispituje prisutnost
antieritrocitnih protutijela u uzorcima krvi (serum ili plazma).
U odjelu za testiranje davatelja krvi, u HZTM se indirektni antiglobulinski
test izvodi na uzorcima: novih darivatelja, darivatelja krvi čije su doze
prikupljene aferezom, te darivatelja koji imaju u anamnezi podatak o
trudnoći, primitku transfuzije ili operaciji. Test se izvodi osjetljivom
mikrometodom na potpuno automatiziranom sustavu Tango optimo s
dvostaničnim testnim eritrocitima. Prema važećim standardima u Republici
Hrvatskoj doze darivatelja krvi s pozitivnim indirektnim antiglobulinskim
testom se otpisuju kao nesukladne i ne koriste se u transfuzijskom
liječenju.
Cilj: Ispitati učestalost pozitivnog indirektnog antiglobulinskog testa među
novim darivateljima krvi tijekom 2011. i 2012. godine.
Materijal i metode: Podaci su dobiveni iz kompjutorske baze Hrvatskog
zavoda za transfuzijsku medicinu.
Rezultati: Tijekom 2011. godine prikupljene su 98 263 doze dobrovoljnih
darivatelja krvi i napravljena 12 527 indirektna antiklobulinska testa. Od
toga je bilo 9149 novih darivatelja i pronađena su 23 ili 0,25 % pozitivna
nalaza IAT-a.
Tijekom 2012. godine prikupljene su 101 661 doze dobrovoljnih darivatelja
krvi i napravljena su 10843 indirektna antiglobulinska testa.Od toga je bilo
7350 novih darivatelja i pronađeno je 25 ili 0,34 % pozitivna nalaza IAT-a.
Zaključak: Učestalost pozitivnog nalaza indirektnog antiglobulinskog testa
kod novih darivatelja krvi je niska. Isključivanje darivatelja krvi s pozitivnim
nalazom IAT-a predviđeno novim algoritmom neće narušiti opskrbu krvlju.
Univerzitetni klinični center Maribor, Center za transfuzijsko medicino (Slovenija)
donacija krvi, prikupljanje krvi
''6. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 25.-28. travnja 2013. godine
Centar za transfuzijsku medicinu Maribor (CTM) je u procesu
reorganizacije službe za transfuziju krvi postao regionalni centar za
sjeveroistočnu Slovenijo. Danas CTM sa spojenimi uređaji za
transfuzijsku aktivnost Ptuj (ETD Ptuj ) i Murska Sobota (ETD Murska
Sobota) u sklopu kliničnog bolničkog centra Maribor (UKC MB) provodi
prikuplanje krvi, laboratorijske postupke i bolničko kliničke aktivnosti.
Krv prikupljamo u CTM, ETD Ptuj, ETD Murska Sobota i na akcijama
putem sjeveroistočne Slovenije, koja je organizirana u suradnji s
Crvenim križem (RK). Prikupljeno krv testiramo i obrađujumo u krvne
pripravke.
Namjena: U posterskoj prezentaciji ćemo pokazati uzroke nedovršenih
donacija krvi u razdoblju 2009 - 2012 za CTM, ETD Ptuj i ETD Murska
Sobota.
Uzimanje krvi je standardiziran postupak, kojeg obavljo diplomirane
medicinske sestre ili srednje medicinske sestre pod nadzorom vodje
tima . Nedovršene donacije krvi kot donora nazivamo one koje iz
različitih razloga ne dođe do volumena od 450 ml krvi, prikupljenih u
vrečicu za uzimanje krvi. Razlozi za nedovršene donacije krvi mogu biti
različiti.
U Centru za transfuzijsku medicinu prikupljamo sljedeće podatke o
nedovršenih donacijah krvi:
- protok krvi <40ml/min,
- hematom na mjestu punkcije,
- smučnina kot donorja krvi,
- ostalo.
Podaci se zabilježe i analizira, jer su jedan od pokazatelja kvalitete
procesa prikupljanja krvi.
Rezultat:
Prikaz broja donacija u CTM, ETD Ptuja i Murske subota i broj
nedovršenih donacija.
Očuvanje zdravlja i radne sposobnosti medicinskih sestara određuju
temeljne postavke Zakona o zaštiti na radu ( NN 59/96, 94/96,114 /03,
100/ 04) , kojim se propisuje uvođenje mjera za poticanje
unapređivanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu te sprečavanje
ozljeda na radu , profesionalnih i drugih bolesti povezanih sa radom.
Istraživanja su pokazala da posao koji svakodnevno obavljaju
medicinske sestre spada među 10 zanimanja s najvećim rizikom od
poremećaja lokomotornog sustava. .Većina sestara pati od određenog
poremećaja koji je nastao zbog podizanja ili premještanja preteških
pacijenata. Držanje i pomicanje pacijenata zahtjeva veliku mišićnu
snagu , te dolazi do akutnog preopterećenja, zamora mišića, a kod
dugotrajnog preopterećenja nastaju degenerativni poremećaji.
Ergonomija ima ključnu ulogu u prevenciji ovakvih poremećaja a
rješenja koja nudi prilagođavaju posao čovjeku -oblikuju opremu i
postupke, te prilagođavaju čovjeka poslu kroz edukaciju ili savjetuju
odgovarajuće radno mjesto prema sposobnosti.
algoritam, njega očiju, sedacija, mehanička ventilacija
''6. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 25.-28. travnja 2013. godine
Pacijenti u jedinicama intenzivnog liječenja imaju povećani rizik za razvoj
očnih komplikacija, najčešće kao rezultat prekomjerne izloženosti oka i
sušenja očne površine.
Jednostavnim mjerama njege očiju može se smanjiti učestalost infekcija i
oštećenja oka, a isto tako i održati zdravim tkivo rožnice pacijenata,
potencijalnih donora.
Mnogi kritično bolesni pacijenti u JIL-u su sedirani.Sedacija smanjuje
učestalost treptanja (manje od jednog treptaja u 10 sekundi), a to je jedna
od predispozicija za sušenje očne površine.Posebno su pod pojačanim
rizikom mehanički ventilirani pacijenti.Njima su često propisani mišićni
relaksansi koji otežavaju potpuno zatvaranje očnih kapaka. Uslijed toga
nastaju mnogi problemi: nepotpunog zastvaranja oka poznatog kao
"lagophthalmos", rastezanje mukozne membrane koja pokriva skleru
(chemosis), infekcije (konjunktivitisi, ulkusi), keratitisi, poremećaji vida te
sljepoća.
Sestrinska procjena nužna je kod svakog pacijenta svakih osam sati pa
tako i kod onih koji nisu ni sedirani niti na mehaničkoj ventilaciji.
U OB Šibenik u jedinici intenzivnog liječenja prošle godine imali smo
predstavljanje našeg algoritma te smo ga počeli i primjenjivati. Intervencije
nisu „novost“ same po sebi, ali su strukturirane i organizirane na jednom
mjestu te olakšavaju posao, proces donošenja odluka te povećavaju
samostalnost medicinske sestre u zdravstvenoj njezi.
