Trahealna aspiracija je tehnika putem koje se odstranjuje sekret iz traheje ili bronhija. To se izvodi
kroz: trahealnu stomu putem traheostomnog tubusa; putem umetanja endotrahealnog tubusa ili
katetera kroz usta, te putem katetera kroz nos. Ova procedura pomaže održavanju vazdušnog puta u
optimalnoj izmjeni kiseonika i ugljen-dioksida i u prevenciji zapaljenja pluća. Poslije endotrahealne i
traheostomske aspiracije treba izvrsiti hiperoksigenaciju pacijenata ambu-balonom ili priključenjem
na kisik. Cilj aspiracije je oksigenacija pacijenata i prohodnost disajnih puteva.
Veličina i mogućnosti interneta su nepregledne, no za istinitost podataka nitko ne odgovara. Razlučiti
lažno od istinitog je umjetnost.
Razvoj internetske tehnologije doveo je do razvoja i uporabe "Internet-based" istraživačke
metodologije.
Rad analizira sadržaj jedne popularne web stranice civilne udruge, dostupne zdravstvene informacije
na njoj, kao i točnost dostupnih informacija, odnosno zdravstvenu pismenost i mogući utjecaj na
prosječnog čitatelja.
Invazivni monitoring bolesnika nezaobilazan je u jedinicama intenzivnog liječenja, a omogućuje
praćenje srčanog volumena i drugih parametara te se na taj način prikazuje da li su vitalni organi
adekvatno zasićeni kisikom. Osnovnom, neinvazivnom monitoringu se prvom pristupa po prijemu
bolesnika u JIL, a nakon toga ovisno o stanju pacijenta pristupa se i metodama invazivnog
monitoringa.
Suvremena medicina u koraku je sa tehnologijom koja je svoju primjenu našla prije svega u
intenzivnom liječenju, kao i zdravstvenoj njezi bolesnika smještenih u JIL-u. To zahtijeva kontinuiranu
stručnu edukaciju medicinskih sestara/tehničara kako bi se osigurala najbolja moguća kvaliteta
zdravstvene zaštite. Invazivni monitoring nije taj koji će izliječiti bolesnika, ali je nezaobilazan jer
njime dobivamo detaljan uvid u stanje pacijenta što je glavni parametar za daljnje postupke liječenja i
postizanje optimalnog stanja pacijenta. Time se ujedno skraćuje vrijeme oporavka bolesnika, boravak
u JIL-u, a samim time i troškovi liječenja.
Metode invazivnog monitoringa koje koristimo i primjenjujemo na našem odjelu su: invazivno
mjerenje arterijskog tlaka, kontinuirano mjerenje CVT-a, kontinuirano mjerenje intraabdominalnog
tlaka (IAP), monitoring intrakranijalnog tlaka (ICP), invazivni monitoring arterijskim termodilucijskim
kateterom (PiCCO) te EV 1000.
jedinica intenzivnog liječenja, medicinska sestra, bol, procjena boli, tretman boli
''10. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 20.-23. travnja 2017. godine
Stručnost i dobra organizacija su neke od odlika koje opisuju Jedinicu intenzivnog liječenja. Procjena i
tretman boli svakodnevni su zadaci medicinske sestre u JIL-u. Planiranje zdravstvene njege temelj je
uspješnog suzbijanja boli.
Sestrinska procjena boli nakon operacije je bitan korak ka pacijentovu oporavku. Ona se temelji na
dobrom poznavanju operacijskog zahvata, poznavanju pacijentovog stanja te pravilnom oblikovanju
plana zdravstvene njege. Sestrinske intervencije bazirane na tretiranje boli mogu biti uspješne jedino
uslijed kombinacije stručnog znanja medicinske sestre, iskustva te valjane pripreme.
Adekvatna preoperativna priprema bolesnika bitna je karika u lancu ka oporavku pacijenta.
Konstantni monitoring pacijenta i uporaba propisanih analgetika u ranom postoperativnom razdoblju
su od velike važnosti.
U posljednje vrijeme sve više raste broj oboljelih od malignih bolesti. Sama pomisao na karcinom kod
ljudi izaziva frustracije, nelagodu, strah od smrti, boli i patnje.
Napretkom medicine, tehnologije, farmakologije te uz pomoć velikih umova i njihovom spretnošću
sve više i više se dolazi na kraj ovoj strašnoj i smrtonosnoj bolesti.
Jedna od takvih metoda je i hipec u kombinaciji sa citoreduktivnom kirurgijom gdje se primarni ili
sekundarni tumori peritoneuma kirurški odstrane, a hipecom se farmakološki odstrane rezidualne
neoplastične stanice tzv. mikroskopska citoredukcija.
HIPEC i CRS metode su pravi izazov kako za pacijenta tako i za cijeli tim stručnjaka koji sudjeluju u
ovom složenom postupku.
Vrlo je bitna dobra preoperativna priprema pacijenta koliko fizička, toliko i psihička.
Od anesteziološkog tehničara se očekuje da pripremi sav potrebit pribor u što spada osnovni
monitoring plus invazivni, sonda za mjerenje temperature u jednjaku te elektroda za mjerenje
temperature na čelu, grijači za pacijenta i otopine, nasuprot tome hladne otopine i ploča za hlađenje
pacijenta, dobri periferni venski putevi te dvoluminalni cvk.
Nakon operacije i premiještanja pacijenta na odjel, anesteziološki tehničar će procijenjivati bol, pratiti
intenzitet, lokalizaciju te karakteristiku bola, primjenjivati analgeziju po „aps“ listi i pratiti njezinu
učinkovitost i po potrebi korigirati istu.
Time se nastoji poboljšati kvaliteta života tijekom hospitalizacije jer uz prisustvo boli, pacijent je
nervozan, teže se oporavlja, gubi vjeru u sebe i druge, ograničava se u aktivnosti pa je i sam oporavak
teži i dugotrajniji.
