Odjel za anesteziologiju i intenzivno liječenje, Ambulanta za liječenje boli, KB Osijek
metode liječenja boli, procjena boli, važnost edukacije
''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 22.-25. travnja 2010. godine
Razvojem medicinskih i tehničkih znanosti došlo je do novih spoznaja o mehanizmu nastanka
bolnoga osjeta i do novih spoznaja o farmakodinamici i farmakokinetici lijekova. Sve je to doprinijelo
razvoju novih mogućnosti u liječenju boli koje se temelje na sveobuhvatnom ocjenjivanju boli i
međudisciplinarnom terapijskom pristupu. Premda su lijekovi temelj u liječenju boli, ne smiju se
zaboraviti ni ostale mogućnosti liječenja: fizikalne metode liječenja, anesteziološke tehnike (razni
blokovi), kirurški i neurokirurški zahvati te psihološki postupci u liječenju boli koji su u posljednje
vrijeme sve češći.
U višedisciplinarnom liječenju akutne i kronične boli medicinske su sestre ravnopravni članovi tima i
sudjeluju u učinkovitom liječenju boli kroz procjenu boli, edukaciju bolesnika i/ili obitelji, provođenju
određenih terapijskih intervencija, koordinaciju raznih specijalista (psihijatar, neurokirurg, neurolog
itd.) te u reevaluaciji uspješnosti liječenja boli.
Za uspjeh liječenja boli osobito je važna procjena boli koja se treba provoditi i prije započetoga
liječenja te tijekom liječenja.
Od izuzetne je važnosti edukacija koju provodi med. sestra u ambulantama i klinikama za liječenje
boli. Ona se provodi u pravilnim vremenskim intervalima (slično kao i medikacija), a odnosi se prema
bolesniku i članovima njegove obitelji. Bolesnika educiramo o tome kako se nositi s kroničnom boli,
kako pravilno uzimati lijekove i korigirati neželjene nuspojave te kako dobro voditi dnevnik boli iz
kojega možemo najkvalitetnije procjenjivati uspješnost našeg liječenja. To je ujedno i najteža
sestrinska intervencija jer zahtijeva od nas veliko znanje, empatiju, strpljivost i vrijeme.
Jednako tako je važna edukacija i nas samih jer samo stjecanje novih znanja i vještina garantira da
će naša edukacija bolesnika biti uspješna i korektna.
Zavod za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju, KB “Sveti Duh”, Zagreb
neinvazivna ventilacija, Helmet, KOPB
''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 22.-25. travnja 2010. godine
Neinvazivna ventilacija (NIV) pozitivnim tlakom je sigurna i efikasna za liječenje osoba sa akutnim
respiratornim zatajenjem. Potpora pozitivnim tlakom postiže bolju izmjenu plinova (bolja saturacija i
povećanje PaO2), povećava se funkcionalni rezidualni kapacitet (povećanje plućne popustljivosti i
posljedično štednja snage), otvaraju se kolabirane alveole i smanjuje se plućni shunt.
NIV je moguće provesti pomoću dva sučelja: CPAP maske i kacige (Helmet).
Kaciga (Helmet) napravljena je od prozirnog PVC materijala koji obujmi glavu bolesnika, a pričvšćuje se
posebnim mekanim ovratnikom i remenima. Tijekom ventilacije povećanjem tlaka u kacigi ovratnik čvrsto
prilegne uz kožu, te na taj način onemogućava propuštanje iz kacige. Prednost kacige je što omogućuje
bolesniku da bude u doticaju s okolinom, omogućuje se fiziološki put ishrane, čitanje, uzimanje tekućine,
sjedenje, vertikalizacija, a isto tako je omogućeno provođenje fizioterapeutskih intervencija.
Bolesnica hospitalizirana u Jedinici intenzivnog liječenja Interne klinike zbog egzacerbacije kronične
opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Osim KOPB-a, prisutan i Pickwick sindrom.
Bolesnica prisvjesna, pokretna, dispnoična, tahipnoična, izrazito cijanotična, upotrebljava pomoćne
respiratorne mišiće, afebrilna. Na plućima se auskultacijski nađu plitke respiracije uz difuzni bronhospazam.
Prisutni edemi na nogama i varikoziteti.
Primjeni se NIV pomoću Helmeta i Venturi sustava, s protokom kisika većim od 40 litara u minuti. Za vrijeme
NIV-a praćeni su slijedeći parametri:
subjektivno stanje bolesnice (osjećaj dispneje, uznemirenost) i objektivni pokazatelji (ABS iz arterijske krvi,
cijanoza, upotreba respiratorne muskulature, frekvencija srca, frekvencija disanja).
Nakon pet dana hospitalizacije bolesnica je bila stabilno te je otpuštena kući.
KOBP, astma i emfizem pluća su najčešća respiratorna oboljenja, a najčešće respiratorne komplikacije
nakon kardiohirurških operacija su :
- atelektaze
- emfizem pluća
- pneumotoraks
- pleuralni izliv
- hipostatska pneumonija
KOBP je obolenje u kome dolazi do značajnog suženja disajnih puteva.
Spoljašnji faktori rizika koji dovode do razvoja ove bolesti su:
- pušenje cigareta
- izlaganje prašini i izduvnim gasovima
- hemijski reagensi na radnom mestu
- sezonske infekcije disajnih puteva (grip)
- alergije
Ključno pitanje, zašto čovjek pati, povezano je sa pitanjem o porijeklu zla i ljudske bespomoćnosti.
Čovjek ostaje nedorečena misterija, kao i patnja, zlo pa stalni pratilac života. Cjelovitost čovjeka je pitanje
filozofije.
Suvremena psihologija predstavlja drugačiji pristup do dubine ljudske psihe. Stručnjaci sa područja
psihologije gledaju na strukturu pojedinih intrapsihičnih sadržaja, koji su nekada bili toliko traumatični za
pojedinca, da jih tijelo nije bilo u stanju prihvatiti i obraditi , pa jih je gurnulo u nesvjesno.
Utjecaj traumatskog iskustva, nasilja u obitelji, mentalnog i fizičkog zlostavljanja je u sodobnoj psihologiji
veoma bitan.
Samo kroz temeljne afekte srama, ljutnje, radosti, gađenja i tuge, možemo doči do potisnutih sadržaja. To je
upravo onaj sadržaj, koji u mozgu razvije modele, koji dalje utječu na naše ponašanje, emocije, percepcijo i
razumijevanje. Prema njima, naše tijelo odgovara na impulse iz okoline:na ljudi, situacije i događaje. Tako
nam iskustva iz naše prošlosti određuju kvalitetu života, što se odražava u kvaliteti od nosa i komunikaciji s
drugim ljudima.
Bolničke infekcije su moralni, etički i ekonomski problem svih zdravstvenih ustanova.
Dugi niz godina praćenje i prevencija organizovani su po zakonu države i preporukama ustanove uz
djelimičnu superviziju.Osnivanjem Međunarodnog savez za kontrolu infekcija (IFIC)1987.godine dobili smo
jedinstvene kriterije za kontrolu infekcije,edukaciju i primjenu znanosti za područje prevencije infekcija koje
nastaju prilikom pružanja zdravstvene njege.Zdravstvene ustanove trebaju slijediti preporuke IFIC -a i
provodi temeljna načela o smanjenju rizika za bolesnike i osoblje od infekcija.
Organizacija kontrole bolničkih infekcija u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla je zadatak svih uposlenika
i provodi se pomoću pisanih akata tj. administrativnog uređenje upravljanja rizikom.Svrha upravljanja rizikom
je smanjenje izlaganja zdravstvenih uposlenika,bolesnika i posjetilaca izvorima infekcije.
Materijal obuhvaćen analizom:
Pravilnik o mjerama, obavezama i odgovornostima za sprovođenje zaštite od intrahospitalnih infekcija;
Standardne politike i procedure o kontroli bolničkih infekcija;
Priručnik o postupcima kontrole infekcija.
Zakonskom regulativom u unutarnjom organizacijom obezbijedili smo kontrolu bolničkih infekcija u svim
bolničkim jedinicama.
Standardizacijom politika i procedura bolesnicimi imaju sigurno liječenje i zdravstvenu njegu a uposlenici
sigurnu radu sredinu.
Kontinuirana edukacija osoblja obavlja se na horizontalnom i vertikalnom nivou iz oblasti kontrole infekcija i
upravljanja rizikom.Rezultat ovih aktivnosti je smanjenje broja infekcija u jedinicama intenzivne njege.
