Autori: Sanja Ledinski Fičko, dr.sc. Biljana Kurtović, Damir Važanić

Ustanova zaposlenja: Zdravstveno veleučilište, Hrvatski zavod za hitnu medicinu

Ključne riječi: Utjecaj COVID-19 pandemije na obrazovanje studenata sestrinstva iz područja temeljnih hitnih medicinskih postupaka

Kongres/Simpozij: ''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Mjesto i vrijeme odrzavanja: Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.

Pandemija COVID-19 utjecala je na sve aspekte života, uključujući i obrazovanje u sestrinstvu. Visoko
obrazovne ustanove za medicinske sestre diljem svijeta odgovorile su na pandemiju slijedeći smjernice
Svjetske zdravstvene organizacije i posebne nacionalne smjernice u vezi s pandemijom.
Obrazovanje i učenje licem u lice pretvoreno je u virtualno učenje na daljinu. Specifični, ali širi odgovori
na pandemiju oblikovani su različitim kontekstualnim čimbenicima, posebno razinom razvoja
infrastrukture informacijske tehnologije, pristupa Internetu, pristupačnosti i pouzdanosti u on-line
okruženju. Slijedom ugroze COVID-19, u ožujku 2020.godine nastava Zdravstvenog veleučilišta se u
cijelosti počela odvijati u on-line okruženju, zahvaljujući potpunoj pripremljenosti infrastrukture
informacijske tehnologije i značajnih kapaciteta za odvijanje nastave u on-line okruženju. Odvijanje
vježbovne nastave iz kolegija Temeljni hitni medicinski postupci u navedeno vrijeme sadržajno se
odvijalo u Moodle platformi, temeljem video prikaza različitih scenarija u pristupanju i zbrinjavanju
hitnih stanja. Zbog potrebe provjere naučenog, studentima su zadani vježbovni zadatci, kvizovi s ciljem
ispitivanja znanja iz područja temeljnih hitnih medicinskih postupaka te prikazi slučajeva s potrebom
procjene trijažne kategorije pod nadzorom mentora – vanjskih suradnika kolegija.
Pandemija je vrlo jasno pokazala sve veću ulogu tehnologije u obrazovanju i zdravstvenoj skrbi. Ova
brza tranzicija u obje domene će dovesti do brzog poboljšanja i prihvaćanja sve više tehnoloških
rješenja, a zasigurno će neke od tih promjena biti trajne. Globalni odgovor na pandemiju je da svaka
obrazovna ustanova uloži u budućnost. Prijedlog za integriranje više simulacijskih iskustava u
kurikulum zahtijeva, među mnogim drugim čimbenicima, da obrazovne ustanove imaju opremu,
materijal i ljudske resurse za provođenje simulacijske vježbovne nastave.
Ključne riječi: COVID-19, obrazovanje, studenti sestrinstva, temeljni hitni medicinski postupci

preuzmi dokument

Autori: Biljana Kurtović, Cecilija Rotim, Martina Smrekar, Ana Marija Hošnjak, Sanja Ledinski Fčko

Ustanova zaposlenja: Zdravstveno veleučilište, Nastavni zavod za javno zdravstvo “dr. Andrija Štampar”

Ključne riječi: Ekvilibrij informacija u COVID-19 eri: znanstveno utemeljeno znanje u sestrinstvu.

Kongres/Simpozij: ''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Mjesto i vrijeme odrzavanja: Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.

Kako se nova koronavirusna bolest širila svijetom, tako je rasla i zabrinutost u vezi sa širenjem
dezinformacija o pandemiji. Dezinformacije povezane s dijagnozom i liječenjem COVID-19 bile su
zbunjujuće i za opću populaciju ali i za pružatelje zdravstvenih usluga koji su se suočili s borbom s
relativno nedovoljno istraženom bolešću. Medicinske sestre, kao najveći dionici zdravstvenog sustava,
trebaju svoja znanja temeljiti na znanstveno utemeljenim istraživanjima i točnim informacijama koje
se mogu koristiti za izravno zbrinjavanje i priopćavanje pacijentima ili rizičnoj populaciji. Sposobnost
smislene i kritičke procjene i integriranja više informacija ključna je za stjecanje znanja u vrijeme 21.
stoljeća. Obzirom na veliku raznolikost informacija dostupnih na Internetu, uključujući neprovjerene,
pa čak i zlonamjerne informacije, procjena vjerodostojnosti izvora posebno je presudna. Iako se
generira mnoštvo znanja utemeljenog na dokazima o novoj koronavirusnoj bolesti, važno je znati
razlikovati visokokvalitetne i nekvalitetne informacije. Dezinformacije i lažne vijesti, uključujući sadržaj
koji se dijeli putem društvenih mreža, ugrožavaju djelotvornost intervencija prakse utemeljene na
dokazima i podrivaju vjerodostojnost znanstvene stručnosti s potencijalno dugoročnim posljedicama.
Medicinske sestre svojim znanjem doprinose u deplasiranju dezinformacija, koristeći blogove,
društvene mreže i inicijative kako bi laike usmjerile na sigurne prakse. Ovo su neki od načina na koji se
medicinske sestre, drugi zdravstveni profesionalci i istraživači bore protiv onoga što je nazvano
infodemijom COVID-19 - kombinacija prekomjernih novih i oprečnih nalaza, činjeničnih pogrešaka,
glasina i teorija zavjere, koja se širi kroz sve oblike medija, često za promicanje programa koji nisu
javnozdravstvenog karaktera.
Ključne riječi: COVID-19 pandemija, znanstveno utemeljeno znanje, infodemija

preuzmi dokument