SESTRINSKA PROCJENA I TRETMAN BOLI
Irena Kovačević, Valentina KrikšićKB “Sestre Milosrdnice”, Zagreb
Zdravstveno veleučilište Zagreb, KB “Sestre Milosrdnice”, Zagreb
bol, definicija, procjena, bolesnik, skala boli
''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 22.-25. travnja 2010. godine
Definicija boli (IASP and APS)
“Bol je neugodno osjetno i emocionalno iskustvo povezano aktualnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva.”
Bol sadrži više komponenti
Utječe na psihičko i fizičko funkcioniranje
Kompleksno je iskustvo
Nije predvidljiva
Djeluje na sve organe i organske sustave
Definicija boli (IASP and APS)
“Bol je sve što osoba koja je doživljava kaže da jest i postoji kadgod ona kaže da postoji.”
McCaffery, 1968
Tretiranje boli
Poštovanje dostojanstva svake osobe - obvezuje kontrolu boli
Pacijentova prava na ublažavanje boli
Odgovornost ustanove
Profesionalna odgovornost
Suosjećanje na prvom mjestu
Znanje
Resursi
Pristup
Učinkovito tretiranje boli polazi od dobre procjene i evaluacije postupaka
Ključni element uspjeha je korištenje skale boli
Naš će bolesnik očuvati svoje ljudsko dostojanstvo i povjerenje u cjelokupni zdrav. tim, bez obzira na težinu
bolesti i konačni ishod liječenja
Tretman boli kod torakokirurških bolesnika u JIL-u unutar 24h
Vedran Dumbović, Matija Žuk, Ružica Živanović, Ana Savović
Klinika za plućne bolesti ''Jordanovac'', JIL torakalne kirurgije, Zagreb
bol, torakalne operacije, analgezija, JIL
''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 22.-25. travnja 2010. godine
Bol je subjektivni, neprijatni, senzorni i emocijski doživljaj praćen stvarnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva.
Neki ljudi mogu osjećati bol bez oštećenja tkiva ili patofizioloških procesa, što govori o psihološkim uzrocima.
Bol je često osnovni simptom neke unutarnje bolesti i ima važnu biološku funkciju u upozorenju da se nešto
događa u organizmu.
Bol je ujedno jedan od zaštitnih mehanizama organizma koji se javljaju kad se bilo koje tkivo u organizmu
ošteti. Prilikom pojave boli čovjek refleksno reagira nastojeći se riješiti tog podražaja. Ako se izgubi
mogućnost osjeta boli kao naprimjer kod oštećenja leđne moždine, ova refleksna reakcija izostane, pa na
mjestima pritiska pojedinog dijela organizma nastaje ishemija, što rezultira stvaranjem dekubitusa.
Bol najčešće nastaje podraživanjem specijaliziranih osjetnih receptora koji se nazivaju nociceptori. Ova se
osjetna tjelešca mogu naći u svim organima, a najbolje su ispitani nociceptori kože.
Kirurški zahvati na toraksu i gornjem abdomenu dovode do pojave snažne dinamičke boli ( kašalj, duboko
disanje) te specifičnih respiracijskih, kardiovaskularnih i gastrointestinalnih komplikacija.
U ovom radu kroz dvomjesečno istraživanje stupnja boli kod torakokirurških pacijenata u prvih 24h nastojimo
razlučiti i prikazati koja vrsta analgezije ima bolje učinke pri spriječavanju jake akutne poslijeoperacijske boli.
TRAHELEKTOMIJA U 19. TJEDNU TRUDNOĆE
Trifunčević Slavica
Institut za Onkologiju Vojvodine, Odelenje za anesteziju i intenzivnu nege, Sremska Kamenica, Srbija
trahelektomija, karcinom grlića maternice, prikaz slučaja
''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 22.-25. travnja 2010. godine
Trahelektomija predstvlja kiruršku metodu liječenja ranog invazivnog karcinoma grlića materice, sa
akcentom očuvanja fertilne sposobnosti pacijentice. Pacijentica stara 27 god.operirana ovom metodom
u 19. tjednu trudnoće,sa dokazanim karcinomom grlića materice.
Nakon obavljene kirurške intervencije, pacijent ica se smješta u jedinicu intenzivne njege na tretman i
zbrinjavanje po progresivnom tipu zdravstvene njege.
Spriječiti rane postoperativne komplikacije uz intenzivni nadzor, terapiju, n jegu i kontinuirani monitoring
trudnice i ploda. Peti postoperativni dan poslije kliničkog pregleda i fetalnog ultrazvuka, isključeno
prsnuće plodovih ovojaka.
Pacijentica otpuštena 14-ti postoperativni dan u dobrom općem stanju. Graviditet uspješno očuvan do
nešto ranijeg termina porođaja koji se završava carskim rezom i rođenjem d jeteta.
U siječnju 2009 god. uredan onkološki i akušerski nalaz, pacijentica gravidna drugi put.
ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE
Tajana Bračko Hadžija
Jedinica reanimatologije, anesteziologije i intenzivnog liječenje, Odsjek intenzivnog liječenja OB"Dr.T.Bardek", Koprivnica
intenzivno liječenje, upravljanje, organizacija rada, edukacije, kompetencije
''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 22.-25. travnja 2010. godine
Liječenje kritično bolesnog pacijenta čiji se život može održati samo s pomoću kompleksnog liječenja zove
se intenzivno liječenje.
Takav oblik liječenja zahtjeva praćenje svih vitalnih funkcija organizma.
Da bi odsjek intenzivnog liječenja pravilno funkcionirao nužni su ljudski, tehnološki, farmakološki i prostorni
uvjeti.
Rad u odsjeku intenzivnog liječenja je multidisciplinaran i timski, praćen tehnološki najsavršenijom opremom
koja se rabi u medicini u svrhu dijagnostike, monitoringa i terapijskih postupaka, a svakako neizostavan je i
informatički sustav.
Prva soba za intenzivnu njegu u koprivničkoj bolnici otvara se 1968. godine.
Usporedno sa razvojem medicine i tehnike dolazi do značajnih promjena na ovom području u smislu
prostora, opreme, ljudskih resursa i cjelokupne organizacije.
Odsjek danas ima 12 intenzivnih kreveta, djeluje kao centralna jedinica gdje se zbrinjavaju svi vitalno
ugroženi pacijenti.
Rad je smjenski sa 4 sestre u smjeni od ukupno 23.
Moderne tehnike u liječenju i zbrinjavanju pacijenata u odsjeku intenzivnog liječenja zahtijevaju dobro
organiziran timski rad, veliko znanje i hrabrost medicinske sestre te poštovanje prema bolesnicima koji ovdje
vode borbu za život.
Uz brojnu opremu, protokole, kontinuiranu edukaciju i požrtvovan rad nastojimo našim pacijentima pružiti
najbolju moguću skrb.