Sonja Kalauz
Zdravstveno veleučilište, Zagreb
znanost, istraživački rad, sestrinstvo, zdravstvena njega
''1. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 21.-24. travnja 2008. godine
Znanost je sistematizirana i dobro obrazložena suma znanja u određenom vremenskom periodu
o objektivnoj stvarnosti do koje se došlo svjesnom primjenom određenih metoda istraživanja kako
bi se dobili određeni rezultati, a znanstveno istraživački rad je sustavno traganje za činjenicama
iz kojih se izvode određena znanstvena načela i zakonitosti. Znanstveno istraživački rad doprinosi
općem napretku čovječanstva jer kritički preispituje znanstvene spoznaje iz prošlosti i pronalazi
nova i bolja rješenja za nove i složene probleme. Da bi se ljudi bavili znanošću osim formalnog
obrazovanja trebaju biti jako motivirani, kreativni i spremni za timski rad. U prošlosti je čovjek
mogao sam rješavati probleme i donositi zaključke, ali u ovom dobu razvoja vrlo sofisticirane
tehnike i tehnologije pristup istraživanjima mora biti multidiscipl inaran i interdisciplinaran.
Znanstvena djelatnost mora biti utemeljena na znanstvenim načelima, slobodi znanstvenog
istraživanja i stvaralaštva, nedodirljivosti i sigurnosti čovjekove osobnosti i dostojanstva, te
etičnosti i odgovornosti znanstvenika za posljedice vlastitog rada.
Kako je zdravstvena njega predmet znanstvenog istraživanja medicinskih sestara, sva načela
znanstvenog rada se odnose i na njih. Samim tim što je sestrinstvo profesija ono mora razvijati
teorije i modele zdravstvene njege, mora biti organizirano, mora imati pravo na autonomnu
stručnu ekspertizu i mora imati svoju profesionalnu etiku. 2003. godine Hrvatska komora
medicinskih sestra je dobila svoj Zakon o sestrinstvu, s čim je postala autonomno regulatorno
tijelo koje ima pravo na svoju stručnu ekspertizu. Također je 2005. godine hrvatsko sestrinstvo
dobilo svoj etički kodeks.
Šezdesete i sedamdesete godine prošlog stoljeća su obilježene poplavom novih ideja, pojmova ili
teorija (Lydia E. Hali, 1955, 1959; Dorothea E. Orem, 1959, 1971; Faye G. Abdel-lah, 1960; Ida
Jean Orlando, 1961,1972; Ernestine Wiedenbach, od kojih je hrvatsko sestrinstvo prihvatilo
teoriju Virginie Henderson (1966, 1972. ) i uvelo je u praksu. Sve teorije koje se primjenjuju u
sestrinskoj praksi podliježu kritici i promjenjive su. No, za promjene treba imati čvrste i jasne
argumente koji se moraju zasnivati na dokazima koji unapređuju sestrinsku praksu. Dakle,
znanstveni rad u sestrinstvu mora biti zasnovan na dokazima/činjenicama (evidence base care ) i
treba se baviti pitanjima iz područje zdravstvene njege. U Hrvatskoj je znanstveno istraživački rad
u sestrinstvu u začecima, pa osim diplomskih radova na dodiplomskom studiju, a posebice na
diplomskim specijalističkim studijima, nečeg značajnijeg gotovo da i n ema. Medicinske sestre
nisu ili su vrlo malo obrazovane za znanstveno istraživački rad, pa bi se napori obrazovnih
ustanova i programa cjeloživotnog obrazovanja trebali usmjeriti tim putem.
Za razvoj znanstveno istraživačkog rada, osim istraživačkih projekata, trebalo bi osigurati uvjete i
ljudske resurse za osnivanje recenziranog stručnog i znanstvenog časopisa za sestre, kako bi se
što veći broj njih ali i ostalih stručnjaka upoznalo s znanstvenim radovima i njihovim rezultatima.