Emina Begović, Amina Piknjač
UKC Sarajevo (BiH)
nozokomijalne infekcije, ventilator associated pneumonia- VAP, mehanička ventilacija, intubacija, ekstubacija, reintubacija, aspiracija, uzročnici VAPa, zdravstvena njega, prevencija VAP-a
''7. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. travnja 2014. godine
Upala pluća uzrokovana ventilatorom (ventilator associated pneumonia- VAP) je
nozokomijalna pneumonija kod bolesnika koji su na mehaničkoj respiratornoj potpori
,putem endotrahealnog tubusa ili trahealne kanile duže od 48 sati. To je najučestalija
komplikacija kod bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja. Razvoj VAP-a
produžuje boravak bolesnika u JIL, te značajno povisuje troškove liječenja.
VAP primarno nastaje zbog toga što endotrahealni tubus ili trahealna kanila
omogućavaju prolaz bakterijama u donje segmente pluća što je naročito značajno
kod pacijenata koji već imaju probleme s plućima ili imunološkim sistemom. Često se
događa da bakterije koloniziraju tubus ili kanilu te se šire po cijelim plućima sa
svakim udahom. Bakterije se mogu spustiti u donje segmente pluća postupcima kao
što su duboka bronhoaspiracija ili bronhoskopija.
Najčešći uzročnici VAP-a su Pseudomonas aeruginosa, Klebsiella pneumonie,
Serratia marcescens, Enterobacter, Acinetobacter i MRSA.
Faktori rizika za nastanak VAP-a su: poremećaj svijesti, hemodijaliza, mehanička
ventilacija i njezino trajanje, neplanirana ekstubacija i ponovna intubacija,
kolonizacija orofarinksa i želučane sluznice sa mikroorganizmima, prethodno
liječenje antibioticima, neprekidna sedacija.
Medicinaska sestra/ tehničar važna je karika u prevenciji nastanka jer izravno izvodi
ili sudjeluje u medicinsko - tehničkim postupcima koji mogu dovesti do nastanka
VAP-a. Primjena tehnika zasnovanih na asepsi i antisepsi jedno je od zlatnih pravila
na kojim se temelji prevencija VAP-a.
Sestrinske intervencije u zbrinjavanju bolesnika na mehaničkoj ventilaciji usmjerene
su prvenstveno na poboljšanje izmjene plinova, održavanje prohodnosti disajnih
puteva, suzbijanje boli, sprečavanje potencijalnih komplikacija.
Postupci u prevenciji VAP-a obuhvataju higijensko pranje ruku i primjenu rukavica;
higijenu usne šupljine, nosa i nazofarinksa; rutinsku promjenu položaja bolesnika;
bronhoaspiraciju; smanjenje aspiracije orofaringealnog sekreta; rana ekstubacija;
prevencija autoekstubacije i slučajne ekstubacije; kontrola napuhanosti cuff-a;
redovna repozicija endotrahealnog tubusa; pravilna aspiracija pacijenta; postavljanje
pacijenta u odgovarajući položaj, kontrola sedacije i sl.