Većina oboljelih od epilepsije može predvidjeti epileptički napadaj prema nekim specifičnim znakovima i vlastitom predosjećaju. Taj predosjećaj (aura) može biti cijeli niz diskretnih simptoma (neobičan miris, okus, neobični zvukovi, mučnina s povraćanjem, trnjenje ruku, lupanje srca, nevoljni pokreti) koji prethode samom napadaju. Vrsta simptoma koja se javlja ovisi o dijelu mozga iz kojeg potječe sam napadaj.Važno je dovoljno spavati, izbjegavati stres, opuštati se uz odgovarajuću glazbu, šetati, provoditi vježbe disanja i primjerene slobodne aktivnosti. Terapiju antiepileptičkim lijekovima treba uzimati redovito bez preskakanja pojedinih doza lijeka i onda kada se napadaji ne javljaju. Jedino specijalist neurolog i neuropedijatar smiju terapiju promijeniti ili ukinuti.Svi članovi obitelji, kao i prijatelji i kolege na poslu, moraju znati da osoba boluje od epilepsije, kako bi joj u slučaju potrebe mogli pomoći ili pozvati liječnika.Samu pojavu epileptičkih napadaja može isprovocirati premalo sna, uživanje alkohola ili opojnih droga, stres, bljeskajuća svjetlost pri gledanju televizije. Tijekom napadaja može se javiti grčenje mišića, smetnje osjeta vida, njuha, sluha, mljackanje, ukočenost i poremećaj govora, kao i djelomični ili potpuni poremećaj svijesti. Ako osoba osjeti auru koja može prethoditi epileptičkom napadaju, svakako treba leći na bok na neku meku površinu. Preporučljivo je da osobe uza se imaju mobilni telefon kako bi mogle pozvati pomoć. Današnja terapija epilepsije znatno je učinkovitija i s puno manje nuspojava nego prije. Mnogo bolesnika može uz dobro odabranu terapiju biti potpuno bez napadaja i živjeti normalnim životom.
Zdravstvena njega kod bolesnika s epilepsijom
