Autori: Sajma Ajhenberger, Ivana Vadlja
Ustanova zaposlenja: KBC OSIJEK
Ključne riječi: medicinske sestre/tehničari; radno okruženje; radna sposobnost; stres; stresori u JIL-u
Kongres/Simpozij: ”11. Međunarodni kongres HDMSARIST-a”
Mjesto i vrijeme održavanja: Šibenik, 19.-22. travnja 2018. godine
Cilj: Utvrditi jesu li medicinske sestre/tehničari u jedinicama intenzivnoga liječenja izloženi stresu, koji su čimbenici odgovorni za pojavu stresa i utječe li stres na radnu sposobnost. Nacrt studije: presječna studija
Ispitanici i metode: Sudionici istraživanja su sestre/tehničari zaposleni u jedinicama intenzivnoga liječenja. Podatci su prikupljeni putem upitnika o stresorima na radnome mjestu i upitnika za određivanje indeksa radne sposobnosti.
Rezultati: Istraživanje je uključivalo 86 ispitanika. Većina ispitanih radno mjesto doživljava kao izvor stresa. Žene, kojih je udio 84%, iskazuju veći stres nego muškarci (srednja vrijednosti skale stresa 48,9; p=0,028). Manjak djelatnika kao izvor stresa navodi 44%, preopterećenost poslom 34%, 24-satnu odgovornost 35%, strah od zaraze 38%, a sukob s nadređenima 13% ispitanika. Noćni rad stresan je za 29%, a vremensko ograničenje za izvođenje poslova za 17% ispitanika. Njih 51% ocjenjuje svoju radnu sposobnost prilično dobrom, a 34% jako dobrom. Niža je ocjena radne sposobnosti u žena 3,3 (interkvartilnog raspona 2,8 do 3,5; p=0,026). Veći stres negativno korelira s ocjenom radne sposobnosti (Spearmanov koeficijent korelacije (= -0,377 p<0,001). Profesionalni i intelektualni zahtjevi (= -0,388 p<0,001) i smjenski rad (= -0,382 p<0,001) najviše utječu na ocjenu radne sposobnosti.
Zaključak: Zdravstveno osoblje zaposleno u jedinicama intenzivnoga liječenja doživljava svoje radno mjesto kao izvor stresa. Manjak djelatnika, preopterećenost poslom, strah od zaraze, 24-satna odgovornost, vremensko ograničenje za izvođenje poslova te sukob s nadređenima, navode kao najvažnije čimbenike stresa. Žene su podložnije stresu nego muškarci, što negativno utječe na njihovu radnu sposobnost. Profesionalni i intelektualni zahtjevi i smjenski rad najviše utječu na radnu sposobnost.